Politiko: Niko ne zna gdje su evropske zalihe goriva, a prijeti sve veća kriza

Rat u Iranu podiže cijene i prijeti snabdijevanju

Ova neizvjesnost dolazi u trenutku kada rat u Iranu podiže cijenu fosilnih goriva u Evropi i prijeti da poremeti isporuke kroz Ormuski moreuz, ključnu rutu za transport nafte i gasa. Predsjednica Evropske komisije Ursula fon der Lajen izjavila je da sukob Evropsku uniju košta gotovo 500 miliona evra dnevno zbog rasta cijena energije. Istovremeno, američki predsjednik Donald Tramp naložio je pripreme za dugotrajnu blokadu Irana, što bi dodatno moglo da uzdrma globalno tržište energenata.

- U Evropi imamo određenu preglednost i ugovorene isporuke za maj i jun, ali šta će biti kasnije teško je predvidjeti - rekao je izvršni direktor DHL-a Tobias Majer.
- Postoje strateške rezerve, ali nema jasne slike koliko je već potrošeno- kazao je.

Nedostatak podataka – veliki problem za EU

Iako evropske vlasti imaju određene podatke, poput transparentnih informacija o državnim rezervama i redovnih sastanaka nacionalnih zvaničnika, šira slika ostaje nejasna. Većina zaliha nalazi se u privatnim skladištima širom različitih sektora, a kompanije nisu obavezne da dijele te podatke, što stvara ozbiljan nedostatak informacija, piše Politiko.

Zvaničnici upozoravaju da zbog toga postoji rizik da neće na vrijeme uočiti nestašice ili da će morati da donose hitne odluke na osnovu nepotpunih podataka. Na nedavnom sastanku, ministri iz Belgije, Holandije i Španije zatražili su bolje koordinisano i pravovremeno praćenje tržišta, dok je predstavnik Grčke čak predložio formiranje posebnog komunikacionog kanala između država i Evropske komisije.

- Imamo vrlo ograničen uvid u tržište nafte i gasa. Postoji jasan nedostatak nadzora nad tim šta se distribuira, povlači ili preusmjerava- rekao je jedan visoki zvaničnik evropskog ministarstva energetike. 

Posebno je nejasna situacija sa prerađenim gorivima poput dizela i kerozina. Evropska unija se oslanja na podatke Eurostata i sastanke sa državama članicama, ali ti podaci se objavljuju rijetko i sa zakašnjenjem. Posljednji relevantni podaci su iz januara, kada je većina zemalja imala zalihe dovoljne za 90 dana, uglavnom u vidu sirove nafte i dizela.

Šta se od tada promijenilo, teško je utvrditi.
- Znamo koliko bi trebalo da imaju, ali koliko zaista imaju u svakom trenutku – to ne možemo sa sigurnošću reći - naveo je drugi zvaničnik.

Fon der Lajen: Zbog rata na Bliskom istoku gubimo pola milijarde eura dnevno

EU traži rješenje: Nova „Opservatorija za gorivo“

Evropska komisija priznaje ovaj problem i najavila je osnivanje „Opservatorije za gorivo“, koja bi trebalo da prati proizvodnju, uvoz, izvoz i zalihe goriva, slično američkoj Upravi za energetske informacije. Međutim, još nije jasno kako će ovaj sistem funkcionisati u praksi.

Gas je donekle lakše pratiti zahvaljujući pravilima uvedenim nakon energetske krize 2022. godine, koja obavezuju zemlje da do zime popune skladišta do 90 odsto kapaciteta. Ipak, čak i tu postoji manjak informacija o tokovima između zemalja.

Situaciju dodatno komplikuje rat u Iranu i poremećaji na globalnom tržištu. Evropske zalihe gasa već su bile niske prije sukoba, a njihovo obnavljanje zavisi od tržišnih kretanja koja su sada neizvjesna. Zatvaranje Ormuskog moreuza promijenilo je i rute isporuka, pa tankeri sve češće idu direktno ka Aziji iz SAD i Zapadne Afrike.

Iako se određeni podaci mogu pratiti satelitskim snimcima, poput nivoa sirove nafte u skladištima – ukupna slika i dalje ostaje nepotpuna. Još je teže pratiti zalihe kerozina za avione, koje se uglavnom zasnivaju na dobrovoljnim izvještajima kompanija.

Uprkos svemu, postoje i segmenti gdje Evropa bilježi korist. Na primjer, petrohemijska industrija u pojedinim slučajevima profitira zbog poremećaja na tržištu, ali samo u fabrikama koje mogu da pređu na alternativne sirovine.

Ipak, stručnjaci upozoravaju da se dostupni podaci moraju uzimati sa rezervom. „Ne bih se kladio na njih, ali daju dobar pravac“, rekao je jedan analitičar.

U cjelini, Evropa se suočava sa ozbiljnim problemom, pokušava da upravlja energetskom krizom bez potpune slike o sopstvenim zalihama, što bi u slučaju daljih poremećaja moglo imati ozbiljne posljedice.