Vladimir Putin
Preuzmite našu aplikaciju
PRATITE NAS NA
PRIDRUŽITE NAM SE NA VIBER
COMMUNITY
PRATITE NAS
I NA TELEGRAM KANALU
PRATITE NAS
I NA WHATSUP KANALU
Njujork tajms dobio kopiju ruskih zahtjeva: „Putin želi povratak na granice iz 1997. godine“
Dva mjeseca prije nego što je Rusija početkom 2022. godine napala Ukrajinu, Moskva je iznijela niz dalekosežnih zahtjeva, među kojima je bilo i povlačenje snaga NATO-a na položaje koje su zauzimale 1997. godine, prije nego što je zapadni vojni savez počeo da se širi prema ruskim granicama.
Sada su Rusi, tokom ovonedjeljnih pregovora iza zatvorenih vrata sa izaslanicima američkog predsjednika Donalda Trampa o okončanju rata u Ukrajini, ponovo iznijeli iste zahtjeve, u nekim slučajevima doslovno istim riječima. Time nastoje da ostvare još veću pobjedu nakon pet godina rata i stotina hiljada poginulih, piše Njujork tajms.
Nepopustljiv ruski stav iznesen je u dokumentu koji su ruski zvaničnici podijelili ove sedmice, a čiju je kopiju Njujork tajms dobio od osobe uključene u pregovore.
Autentičnost dokumenta potvrdila je još jedna osoba upoznata sa razgovorima. Iz njega proizlazi da ruski predsjednik Vladimir Putin gotovo uopšte nije odstupio od svojih ključnih ciljeva, uprkos dvadesetomjesečnim diplomatskim naporima Trampove administracije da okonča sukob.
Putin želi da promijeni bezbjednosni poredak u Evropi
Ruski zahtjev za povlačenjem snaga NATO-a sa istočnog krila Alijanse, uključujući Poljsku i baltičke države, stavlja pitanje evropske bezbjednosti u samo središte pregovora o Ukrajini.
Dokument takođe otkriva šta stoji iza Putinovih javnih izjava. Ruski predsjednik neprestano insistira na tome da se prije prekida borbi moraju riješiti, kako ih naziva, „temeljni uzroci“ rata, odnosno širok spektar ruskih prigovora na djelovanje NATO-a i Ukrajine.
Dokument ujedno pokazuje da ekonomski podsticaji koje su Trampovi izaslanici Džared Kušner i Stiv Vitkof nudili Putinu zasad nijesu uspjeli da izdejstvuju ustupke Moskve.
Kritičari upozoravaju da Sjedinjene Američke Države rizikuju da Putinu omoguće ostvarenje dugogodišnjeg cilja – ponovnog uspostavljanja sfere uticaja nalik onoj iz sovjetskog doba, koja bi se prostirala sve do centralne Azije.
Rusija je iznijela ove opsežne zahtjeve u trenutku kada bi Putin naredne sedmice trebalo da se sastane sa Trampom u kineskom Šenženu, na godišnjem sastanku ekonomija azijsko-pacifičkog regiona. Biće to njihov drugi susret tokom Trampovog drugog predsjedničkog mandata.
Rusi kao model navode Hladni rat i Varšavski pakt
Ruski dokument, datiran 10. novembra, otkriva nove pojedinosti o čvrstom stavu koji je Kremlj zauzeo tokom ovonedjeljnih pregovora u Abu Dabiju, u Ujedinjenim Arapskim Emiratima.
Bio je to prvi put od februara da su se američki, ruski i ukrajinski zvaničnici sastali licem u lice, kao i prvi takav sastanak otkako je Trampova administracija ove jeseni pokrenula novu inicijativu za uključivanje ruskih zahtjeva o evropskoj bezbjednosti u pregovore o Ukrajini.
Dokument predstavlja početnu rusku pregovaračku poziciju, a ruski zvaničnici su tokom razgovora nagovijestili da bi Putin ipak mogao pokazati određenu fleksibilnost, navode dvije osobe uključene u pregovore, koje su zbog osjetljivosti razgovora željele da ostanu anonimne.
Međutim, ruski zvaničnici u Abu Dabiju jasno su stavili do znanja da Hladni rat i tadašnji vojni savez pod sovjetskim vođstvom, poznat kao Varšavski pakt, smatraju modelom prema kojem bi Evropa mogla biti uređena nakon završetka rata u Ukrajini.
U decenijama nakon Drugog svjetskog rata Evropa je postala središte sukoba dvije nuklearne velesile, a prijetnja ratom neprestano je visila nad kontinentom.
Ipak, Rusi su u Abu Dabiju tvrdili da su odvojene američka i sovjetska sfera uticaja iz tog perioda, kao i komunikacioni kanali i međusobni dogovori koji su ih pratili, zapravo smanjivali rizik od sukoba, prema riječima osoba koje su prisustvovale razgovorima. Ostaje da se vidi koliko će Moskva uspjeti da postigne takvim argumentima.
Trampovi izaslanici pozvali Moskvu da se okrene budućnosti
Jedan američki zvaničnik rekao je da su Vitkof i Kušner poručili Rusima kako se mnogo toga promijenilo od decembra 2021. godine, kada je Moskva zahtijevala novi sporazum kojim bi se okončala većina vojnih aktivnosti NATO-a u velikom dijelu istočne i centralne Evrope.
Američki izaslanici pozvali su rusku stranu da se okrene budućnosti, rekao je zvaničnik koji je zbog osjetljivosti pregovora želio da ostane anoniman. Prema njegovim riječima, Trampovi izaslanici spremni su da razmotre nove prijedloge Moskve koji bi uključivali konkretne ruske korake za smanjenje napetosti.
Nakon sastanka u Abu Dabiju, Kušner i Vitkof su u četvrtak otputovali u Moskvu, gdje su se sastali sa Putinom. Tokom dijela sastanka otvorenog za kamere, Kušner je rekao Putinu da su Rusija, Ukrajina, Evropa i Sjedinjene Američke Države već ostvarile napredak u pitanjima „dugoročne bezbjednosti“.
Međutim, Putin je kasnije američkim izaslanicima poručio da ruski prijedlog iz 2021. godine o povlačenju NATO-a i dalje odražava „našu viziju temelja nedjeljive bezbjednosne arhitekture“, izjavio je nakon sastanka Jurij Ušakov, Putinov savjetnik za spoljnu politiku.
Iz Moskve su američki izaslanici u četvrtak otputovali u Dablin, gdje su ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog obavijestili o razgovorima. Nakon toga Kušner je izjavio da „nije moguće zaključiti sporazum bez Evropljana za pregovaračkim stolom“.
Šta sve Rusija zahtijeva od NATO-a i Ukrajine?
Činjenica da je početna ruska pozicija o evropskoj bezbjednosti ove sedmice ostala gotovo nepromijenjena u odnosu na onu od prije pet godina pokazuje koliko će biti teško pronaći kompromis koji bi Putina naveo da okonča rat.
Dokument kojim je Rusija ove sedmice iznijela svoje stavove nema zaglavlje ni potpis. U diplomatskom žargonu riječ je o takozvanom „non-paperu“, odnosno neslužbenom dokumentu kojim jedna strana predstavlja svoje stavove.
Ponavljajući zahtjeve iz decembra 2021. godine, u dokumentu se navodi da države NATO-a moraju isključiti svako dalje širenje Alijanse, kao i „bilo kakve vojne aktivnosti“ u Ukrajini i drugim djelovima „istočne Evrope, Južnog Kavkaza i centralne Azije“.
Dokument pokazuje da je Putin, štaviše, dodatno zaoštrio neke od svojih zahtjeva. Rusija je 2021. godine tražila da NATO odustane od programa nuklearnog odvraćanja koji evropskim saveznicama SAD-a omogućava učešće u mehanizmima zaštite pod američkim nuklearnim kišobranom.
Sada Moskva zahtijeva i da Francuska i Ujedinjeno Kraljevstvo isključe mogućnost korišćenja svog nuklearnog oružja za zaštitu drugih evropskih država. O takvoj mogućnosti se tokom protekle godine intenzivno raspravljalo u Evropi, dijelom zbog zabrinutosti u vezi sa Trampovom spremnošću da pritekne u pomoć saveznicama u NATO-u.
Moskva traži prekid vojne pomoći Ukrajini i povlačenje NATO-a
Ruski dokument takođe nastoji da zaustavi vojnu pomoć Ukrajini, predviđajući prekid „isporuke bilo koje vrste zapadnog oružja, vojne opreme i proizvoda Ukrajini“.
Rusija bi, prema dokumentu, pristala na članstvo Ukrajine u Evropskoj uniji samo pod uslovom da Ukrajina ne učestvuje u zajedničkoj odbrambenoj politici Unije.
Ponavljajući zahtjeve iz 2021. godine, iznesene uoči invazije, Rusija takođe traži da NATO povuče svoje trupe i vojne baze na granice Alijanse iz 1997. godine, prije početka širenja na centralnu i istočnu Evropu. Takav potez oslabio bi sposobnost odbrane najranjivijih članica NATO-a, među kojima su Poljska i bivše sovjetske baltičke republike Estonija, Letonija i Litvanija.
Posljednjih dana, nakon što su informacije o čvrstim ruskim zahtjevima iz Abu Dabija počele da dospijevaju u javnost, pojedini evropski lideri brzo su ih odbacili kao neprihvatljive.
Poljski premijer Donald Tusk u četvrtak je izjavio da bi „prihvatanje ruskih uslova značilo direktnu prijetnju bezbjednosti Poljske“.
- Jasno je da su oni neprihvatljivi ne samo Ukrajini već, prije svega, Evropi, a svakako državama poput Poljske - rekao je Tusk u Dablinu.
U pregovorima u Abu Dabiju učestvovao je i general Aleksus G. Grinkevič, najviši američki vojni komandant u Evropi. Grinkevič, koji je ujedno i vrhovni komandant snaga NATO-a u Evropi, tokom razgovora vodio je žustru raspravu sa ruskim zvaničnicima, tražeći od njih da objasne svoju zabrinutost za bezbjednost u Evropi, navode dvije osobe koje su bile prisutne.
Evropa upozorava da se o njenoj bezbjednosti ne može odlučivati bez nje
Obnovljeni ruski zahtjevi dolaze u trenutku kada su Vitkof i Kušner posljednjih mjeseci pojačali napore da ispune Trampovo obećanje o okončanju rata u Ukrajini. U sklopu tih nastojanja, američki izaslanici produbili su razgovore o mogućim poslovnim sporazumima sa Rusijom i odlučili da otvore pitanje Putinovih dugogodišnjih zahtjeva za pregovorima o novoj evropskoj „bezbjednosnoj arhitekturi“.
Ranije su zagovornici Ukrajine tvrdili da su spremni da razgovaraju sa Rusijom o takvim pitanjima tek nakon što Moskva okonča invaziju. Međutim, okolnosti su se promijenile.
Premijer Luksemburga Lik Friden izjavio je u intervjuu da je „prirodno“ da Amerikanci istovremeno razgovaraju sa Rusima i Ukrajincima.
- Ali oni razgovaraju i o budućnosti Evrope. Mi im kažemo: „Ne možete razgovarati o budućnosti Evrope bez nas za pregovaračkim stolom“ - poručio je Friden.
Preuzmite našu aplikaciju
PRATITE NAS NA
PRIDRUŽITE NAM SE NA VIBER
COMMUNITY
PRATITE NAS
I NA TELEGRAM KANALU
PRATITE NAS
I NA WHATSUP KANALU