Donald Tramp i Benjamin Netanijahu

Нетанијаху и Трамп

-ALEX BRANDON/AP VIA GULIVER

Preuzmite našu aplikaciju

PRIDRUŽITE NAM SE NA VIBER
COMMUNITY

PRATITE NAS
I NA TELEGRAM KANALU

PRATITE NAS
I NA WHATSUP KANALU

SLUŠAJ VIJESTI

The New York Times: Dok obje strane preispituju političke odluke, obostrana podrška Izraelu slabi

Da bi republikanci pobijedili na sljedećim izborima, još poslije neuspjeha na međuizborima, napisao je Vens u srijedu, onda oni moraju okončati rat protiv Irana, koji su započeli predsjednik Tramp zajedno sa Izraelom, kao i da "promijeni odnose sa tom zemljom"

Pišu Edvard Vong i Majkl Kroli za "Njujork tajms"

 

Poruka američkog potpredsjedniksa Džej Di Vensa o Izraelu prošle nedjelje jednako je nejasna kao i sve sa njihove strane.

Da bi republikanci pobijedili na sljedećim izborima, još poslije neuspjeha na međuizborima, napisao je Vens u srijedu, onda oni moraju okončati rat protiv Irana, koji su započeli predsjednik Tramp zajedno sa Izraelom, kao i da "promijeni odnose sa tom zemljom".

Kad to kaže jedan od vodećih republikanaca koji razmatra da se kandiduje u predsjedničkoj trci 2028. godine, onda je to vanredan udarac američkoj politici prema Izraelu, koja je prethodnih decenija dobijala enormnu vojnu, diplomatsku i ekonomsku podršku.

Ta je podrška dugo vremena bila stub saglasja američke spoljne politike. Ali, ona je u posljednje vrijeme oslabila, prvo među demokratama, ljutim zbog rata u Pojasu Gaze i ophođenja prema Palestincima u okupiranoj Zapadnoj obali, a odnedavno i među republikancima, koji krive izraelsku vladu da su podsticali Trampa da objavi rat Iranu.

Taj rat je doveo do skoka cijena goriva i porasta inflacije. I brojne Trampove pristalice to vide kao kršenje njegovog obećanja da neće voditi "vječite ratove".

Izrael i dalje ima jaku podršku među političarima u Vašingtonu, među kojima je i senator Njujorka, Čak Šumer, vrhovni demokrata u Senatu. Oni tvrde da SAD moraju nastaviti da tradicionalno podržavaju demokratsku jevrejsku naciju koju su oružane grupe napadale decenijama i čija je jaka vojska saveznik u borbi.

U zasebnom obraćanju prošlog petka i nedjelje, sekretar Marko Rubio žustro je branio američko-izraelski rat protiv Irana. "Predsjednik države se i bira da bi radio ono što je teško, naporno, ali ponekad i nužno", rekao je Rubio prije leta za Pariz.

Raspravu oko američke politike potpirile su optužbe za antisemitizam protiv pojedinih konzervativnih i liberalnih političkih figura koji kritikuju politiku prema Izraelu. Ali, mnogi istaknuti američki političari tumače izborni rezultat kao nalog birača da iznova razmotre američko-izraelski odnos.

Senator Kris Van Holen, demokrata iz Merilenda, rekao je u jednom intervjuu da je njegov glavni prioritet u novom sazivu Kongresa da "stavi tačku na to da se izraelska vlada bezrezervno finansira novcem američkih građana".

U septembru ove godine su svi, izuzev jednog senatora iz reda demokrata, glasali za predlog zakona Van Holena kojim se Stejt department obavezuje da će sačiniti izvještaj o ljudskim pravima u vezi sa nasiljem Izraelaca na Zapadnoj obali Gaze, što se odnosi i na smrti palestinskih Amerikanaca. Taj trud nije urodio plodom, ali je bio znak da su mnoge demorkate već spremne da nametnu sankcije Izraelu.

"Ovo je trenutak transformacije u odnosima između Amerike, Izraela i Palestine", izjavio je Hejdi Amr, bivši politički imenovanik Stejt departmenta, koji se bavio pitanjima Palestine, a sada je saradnik na Institutu Brukings i Četam hausa.

"Odnos između Amerike i Izraela će se drastično promijeniti", rekao je on, "i pretvoriće se u jedan mnogo normalniji odnos u kom obični građani ove države procjenjuju ponašanje Izraela kao što to čine sa bilo kojom drugom zemljom".

Čak i Tramp, koji je dao odobrenje za slanje velikih paketa oružja Izraelu, osjeća da predstoji promjena.

U neobičnoj izjavi tokom izbornog dana, predsjednik je za Foks njuz rekao da planira da dobrim dijelom ukine vojnu pomoć Izraelu do kraja ove godine. Tako bi se stalo na kraj "zlim jezicima koji kritikuju pružanje pomoći", rekao je.

Nije poznato namjerava li Tramp da sprovede tu najavu u djelo ili je samo pokušao da u posljednjem trenutku pošalje signal biračima koji kritikuju Izrael. On i dalje podržava zakonske predloge koji su na čekanju, a kojima bi se ozvaničila i druga vrsta vojne podrške Izraelu, a mogao bi i da stavi veto na sve mjere Kongresa kojima bi se uvodila ograničenja.

Sporazumom iz vremena Obamine administracije, koji ističe 2028. godine, predviđa se da Izrael svake godine dobija 3,3 milijarde dolara finansijske pomoći, koju potom koristi za kupovinu američkog oružja, kao i dodatnih 500 miliona dolara za protivraketnu odbranu.

Do skoro se niko u Vašingtonu nije ni usudio da izgovori riječ o ukidanju vojne pomoći Izraelu. Ipak, izraelski premijer Benjamin Netanijahu je sam izjavio da njegova zemlja treba da ide u pravcu postizanja samostalnosti u pogledu naoružanja.

On je imao na umu proces koji traje decenijama. Tako kratak Trampov vremenski interval šokirao je izraelske zvaničnike.

Nakon što je Hamas u oktobru 2023. godine napao Izrael i ubio oko 1.200 ljudi, Sjedinjene Američke Države su, uz odobrenje Kongresa, znatno povećale vojnu pomoć toj zemlji. Uz redovnu godišnju pomoć, ukupna američka vojna pomoć Izraelu koštala je gotovo 22 milijarde dolara u periodu od oktobra 2023. do septembra 2025. godine, navodi se u studiji Univerziteta Braun.

Izrael je na napade Hamasa odgovorio žestokim bombardovanjem Gaze bombama i raketama američke proizvodnje, pri čemu su ubijene desetine hiljada Palestinaca, a veliki dio palestinske teritorije pretvoren je u ruševine.

Za to vrijeme, mnogi demokratski zakonodavci i pojedini republikanci pritiskali su Trampovu i Bajdenovu administraciju ne bi li ukinuli ili ograničili vojnu podršku Izraelu. Ipak, obje adminsitracije su nastavile da ubrzano šalju pakete oružja Izraelu, zaobilazeći, pritom, odobrenje Kongresa.

Demokrate planiraju nove pokušaje ukidanja podrške, naročito sad kad kontrolišu oba doma Kongresa.

U redovima republikanaca, argumenti se manje tiču dobrobiti Palestinaca, a više pitanja da li se Sjedinjene Američke Države, zbog Izraela, uvlače u skupe ratove na Bliskom istoku.

"Sumnjam da će se ova rasprava u praksi zapravo usredsrediti na budućnost rata u Iranu", rekla je Ema Ešford, viša saradnica za američku spoljnu politiku u Stimson centru.

Kada je riječ o vojnoj pomoći Izraelu, čak i ako je Tramp obustavi, predloženi zakonski akti koje američki predsjednik podržava mogli bi da ublaže posljedice takve odluke, rekla je ona. Predloženi budžet američke odbrane omogućio bi još tješnju saradnju američke i izraelske vojske i njihovih obavještajnih službi.

"Budućnost ove zemlje treba da je takva da drastično promijenimo odnos prema Izraelu", kaže Kurt Mils, urednik Američkog konzervativnog magazina. "Ne treba da im prodajemo oružje. Treba da se protivimo i razmjeni obavještajnih podataka".

Članak je objavio "Njujork tajms"

c.2026 The New York Times Company

Prevod: Darinka Jovanović

Preuzmite našu aplikaciju

PRIDRUŽITE NAM SE NA VIBER
COMMUNITY

PRATITE NAS
I NA TELEGRAM KANALU

PRATITE NAS
I NA WHATSUP KANALU

Komentari ()

IZBOR UREDNIKA