The New York Times: Evropa ljuta što je Amerika pozvala ruskog ministra na samit G20

Pišu Džim Tankersli i Alan Rapeport za "Njujork tajms"

Ešvil, Sjeverna Karolina

Samit ministara finansija i lidera centralnih banaka iz grupe 20 nacija, u planinskom gradiću Ešvilu u Sjevernoj Karolini, američko Ministarstvo finansija predstavilo je kao priliku za saradnju na globalnom nivou po pitanju novih ekonomskih sankcija Iranu i novih strategija za jačanje rasta, a u vrijeme neumoljivog rasta inflacije i kreditnog zaduživanja koje more budžet vlada u svijetu.

Umjesto toga, ponedjeljak ujutro obilježio je sastanak na kom su se Evropljani razbijesnili zbog dolaska ruskog ministra Antona Siluanova, koji prisustvuje prvi put od ruske invazije na Ukrajinu 2022. godine.

Lars Kingbil, zamjenik njemačkog kancelara i ministar finansija, kazao je novinarima da je prekorio Siluanova tokom početnog dijela sastanka zbog rata, zahtijevajući da Rusija okonča rat i obećao trajnu podršku Ukrajini, koja nije imala predstavnika uživo na skupu.

Serhej Marčenko, ukrajinski ministar finansija, javio se putem videa u ponedjeljak popodne na sastanku ministara finansija iz grupe 7 nacija koji je predvodila Francuska. Ona je domaćin ovogodišnjeg G7 i održaće sastanak na marginama šireg skupa G20.

Evropski lideri su se trudili da izoluju Rusiju iz svjetske ekonomije i sa diplomatske scene i, u trenutku kad Moskva neprestano bombarduje Ukrajinu, nisu htjeli da se bilo čime na sastanku pokaže da se nešto promijenilo.

"Prisustvo ruskog ministra finansija ovdje šalje uznemiravajući signal", izjavio je Kingbil za medije u ponedjeljak popodne. "Draže bi mi bilo da je Amerika jasno stavila do znanja da on ne treba da bude primljen kao običan gost."

SAD nisu javno obznanile Siluanovo prisustvo prije početka samita, a zvaničnici Bijele kuće nisu odgovorili na pitanja poslata u nedjelju o tome je li on pozvan. Njegov dolazak dešava se u trenutku kad Vladimir Putin, predsjednik Rusije, treba da se sastane sa Si Đinpingom, predsjednikom Kine, i Masudom Pezeškijanom, predsjednikom Irana, na samitu u Kirgistanu. Kineski ministar finansija i direktor Centralne banke Kine, kao i obično, prisustvuju samitu G20.

Самит лидера Г20 у Ешвилу, у Сјеверној Каролини

-GERALD HERBERT/AP VIA GULIVER

Kingbil je rekao da su evropski predstavnici jednoglavno zahtijevili da njihovi američki domaćini ne pozovu Siluanova da se, kako nalaže tradicija samita, fotografiše sa svim učesnicima, i prijetili su da će oni bojkovati ako on dođe na slikanje.

Na kraju, Siluanova nije bilo na zajedničkoj slici, a Evropljana jeste.

Mnogi Evropljani su bili uznemireni zbog toga što predstavnike iz Južnoafričke Republike, dugogodišnje članice G20 i najveće afričke privrede, američko Ministarstvo finansija nije pozvalo u Ešvil. Predsjednik Donald Tramp je prošle godine izjavio, nakon što je preskočio samit G20 koji je održan u Južnoj Africi, da će tu zemlju isključiti iz ovogodišnjih sastanaka, pozivajući se na neistinitu tvrdnju da se bijeli Južnoafrikanci nasumično ubijaju i da im se oduzima zemlja.

Zvaničnici administracije pozvali su grupu američkih biznis lidera, između ostalog, iz oblasti bankarstva i kriptovaluta, da se sastanu sa državnim liderima, kako bi stvorili prilike za umrežavanje između države i privatnog sektora.

Odbili su zahtjeve da se uključe i rukovodioci kompanija iz drugih zemalja članica G20. Ovi potezi uznemirili su neke učesnike skupa; izgleda da je Klingbil napustio prvu sesiju sa izvršnim direktorima kako bi razgovarao s novinarima.

Dok je na samitu pozdravljao svoje međunarodne kolege, ministar finansija SAD Skot Besent rekao je da Sjedinjene Države žele da vrate fokus G20 na njegovu prvobitnu misiju ubrzavanja svjetskog ekonomskog rasta. Kazao je da zemlje moraju da sarađuju kako bi preokrenule globalne ekonomske neravnoteže koje štete mnogim državama.

The New York Times: Nova fizika moći

"Održiva svjetska ekonomija ne može počivati na potezima po principu `osiromaši svog susjeda`, koji guše pravednu konkurenciju zasnovanu na tržišnim principima", rekao je Besent.

Samit se održava u ključnom trenutku, kada Međunarodni monetarni fond predviđa usporavanje globalnog rasta ove godine i rast inflacije. Odluka Sjedinjenih Država da u februaru napadnu Iran poremetila je protok nafte i podigla cijene energenata, dodatno pogoršavajući izglede za svjetsku ekonomiju koja je posljednjih godina pretrpjela posljedice ratova i pandemije.

Očekivalo se da će zvaničnici, okupljeni u planinskom odmaralištu u Sjevernoj Karolini, razgovarati o tome kako jačati globalne lance snabdijevanja sirovinama poput kritičnih minerala, mogućnostima za povećanje međunarodnih ulaganja, kao i strategijama za smanjenje ili rekonstrukciju duga. Razgovori se vode u trenutku kada je bruto javni dug SAD upravo premašio 40 milijardi dolara, što izaziva zabrinutost među vlasnicima obveznica i strah od viših troškova otplate duga.

"Sve veći fiskalni pritisci, o čemu svjedoče rastući prinosi na obveznice, kao i zastoj u procesu smanjenja inflacije, razlozi su za brigu, kako za tržišta, tako i za kreatore ekonomske politike", rekla je novinarima prije sastanaka Kristalina Georgijeva, izvršna direktorka MMF-a.

Скот Бесент, амерички министар финансија, на самиту лидера Г20 у Ешвилу

-GERALD HERBERT/AP VIA GULIVER

Ta briga posebno je izražena u Sjedinjenim Državama. Posljednjih nedjelja Besent je pokrenuo iznenađujuće intervencije na globalnim valutnim tržištima i tržištu američkih obveznica u pokušaju da obuzda rast troškova zaduživanja. Te mjere su za sada imale samo ograničen efekat i izazvale su protivljenje Evropske unije, čija je valuta pretrpjela posljedice nekih Besentovih poteza.

Svjetski lideri i dalje sa oprezom gledaju na američko-izraelski rat sa Iranom, koji je doveo do rasta troškova energenata širom svijeta, poremetio lance snabdijevanja i usporio privredni rast.

Ujedinjavanje zemalja G20 predstavlja izazov za administraciju, jer države nastavljaju da se suočavaju s neizvjesnošću rata u vezi s Trampovom trgovinskom politikom i visokim carinama koje je uveo na uvoz, kao i sa posljedicama rata.

Američki zvaničnici zatražili su od saveznika da se pridruže njihovoj inicijativi "Operacija Ekonomski otpadnik", čiji je cilj da se iranska ekonomija uguši i sukob okonča putem ekonomskih sankcija. Besent je prošle nedjelje upozorio da će se zemlje, koje ne prekinu ekonomske veze s Iranom, takođe suočiti s američkim sankcijama.

Članak je objavio „Njujork tajms”

c.2026 The New York Times Company

Prevod: Darinka Jovanović