The New York Times: Putin negira prisilnu mobilizaciju, mnogi Rusi neće da rizikuju

Piše Ivan Nečepurenko za "Njujork tajms"

Moskva, Rusija

Kako je zabrinutost zbog glasina o prisilnoj vojnoj mobilizaciji počela da se širi Moskvom, Eradž, tridesetšestogodišnji preduzetnik, obratio se vještačkoj inteligenciji kako bi analizirao vijesti i izračunao vjerovatnoću regrutacije.

Šanse da do toga dođe dovoljno su velike da je Eradž potom od AI (vještačka inteligencija) zatražio da mu pronađe jeftine letove kojim će otići iz Rusije. Kroz otprilike nedjelju dana, Eradž ide na Kipar i tamo će provesti barem dva mjeseca, daleko od Moskve.

Nabrajajući ih na prstima, Eradž je obrazložio svoje razloge zbog kojih je Rusija dosad već angažovala desetine hiljada dobrovoljnih vojnika koje su velikim novčanim iznosima privukli na ratište u Ukrajini, dok je zauzvrat ostvarila tek male teritorijalne dobitke.

"Imaju li više vojnika koje mogu pozvati? Nemaju. Jesmo li zauzeli neku teritoriju? Nismo. Jesu li pregovori doveli do nečeg? Ne. Hoće li Putin odustati od bilo čega? Neće", rekao je.

"Hoće li biti prisilne mobilizacije? Vjerovatno", rekao je nedavno u jednom kafiću u centru Moskve. Eradž, kao i druge koje smo intervjuisali, pristao je na to da priča o ovome pod uslovom da mu ne navodimo prezime.

Mjesecima je strah od moguće mobilizacije, drugog talasa vojnog poziva koji je započeo u septembru 2022. godine, postao sastavni dio svakodnevnog života širom Rusije.

Glasine da će Moskva moguće prisiliti više ljudi da se bore u ratu nakon parlamentarnih izbora 20. septembra raširile su se internetom i o njime se polemiše u kafićima, u vozu ili na puš-pauzama u kancelarijama.

Kremlj je negirao da se priprema bilo kakva mobilizacija. U srijedu je predsjednik Vladimir Putin te navode nazvao "potpunom besmislicom" i "medijskim napadom na Rusiju". U četvrtak je dodatno potvrdio svoj stav, rekavši da Rusija ima dovoljno vojnika i da "danas ne postoji scenario koji bi zahtijevao mobilizaciju".

Ipak, mnogi ljudi nisu uvjereni u garancije vlasti. Kao razlog navode ranija uvjeravanja Kremlja koja su se ispostavila kao netačna, poput ponovljenih tvrdnji 2022. godine da Rusija neće napasti Ukrajinu niti u septembru te godine sprovesti novi talas mobilizacije.

Rusi ukazuju na odvojene, za sada izolovane primjere novijih, strožih taktika regrutacije, o kojima je izvještavano u oblasti Penza, jugoistočno od Moskve. Takođe ističu da je Putinov dekret kojim je 2022. godine naložena mobilizacija i dalje tehnički na snazi, pa bi mobilizacija mogla biti sprovedena prikriveno.

Strahove su dodatno podgrijali izvještaji međunarodnih medija koji se pozivaju na zapadne obavještajne zvaničnike, koji tvrde da Rusija gubi više vojnika nego što ih regrutuje, kao i izjave ukrajinskih lidera. U avgustu je predsjednik Ukrajine Volodimir Zelenski rekao da Rusija planira da regrutuje 300.000 ljudi nakon parlamentarnih izbora. Zelenski je slično predviđanje iznio u aprilu 2024. godine.

Kada je Rusija 2022. godine sprovela prvu veliku prisilnu mobilizaciju, stotine hiljada muškaraca pobjegli su iz zemlje. Vojni poziv toliko je potresao rusko društvo da su zvaničnici u roku od nekoliko nedjelja pokušali da ga obustave.

Ta mobilizacija trebalo je da ojača rusku vojsku, koja je u Ukrajini bila na ivici kolapsa, rekli su vojni analitičari. Suočene s brojčano nadmoćnijim protivnikom, moskovske snage napustile su velike djelove okupirane teritorije na istoku i jugu Ukrajine, ostavljajući za sobom svoju opremu.

Trenutna situacija na frontu u Rusiji ni izbliza nije ista kao u jesen 2022. godine, rekao je vojni analitičar Dmitri Kuznjec.

Kuznjec je kazao da je, suprotno procjenama Zapada, Rusija i dalje regrutovala više ljudi nego što ih je gubila na ratištu, navodeći povjerljive podatke iz ruskog budžeta, notarskih baza podataka i čitulja. Takođe je rekao da, za razliku od 2022. godine, Rusija nema devoljno novca da plati regrute u slučaju novog talasa mobilizacije velikih razmjera.

Ipak, Kuznjec je rekao da Putin možda neće donijeti racionalnu odluku. Iako Rusija možda u cjelini ne pati od akutnog nedostatka ljudstva, nedostaju joj određene vrste vojnog osoblja, prije svega okretnih operatera dronova.

Na kraju, možda samo Putin zna da li će biti mobilizacije. Zbog toga obični Rusi ne znaju šta da rade dalje.

Aleksandar (36), fitnes trener iz Moskve, rekao je da mu se jednostavno smučilo da noćima ne spava i "neprestano se pita da li će se to dogoditi ili ne".

Krajem avgusta otputovao je sa suprugom na Tajland. Ona je takođe fitnes trener, a, kako je rekao, plakala je zbog toga što bi mogla da izgubi život u Rusiji. Kao bivši pripadnik specijalne jedinice, rekao je da se suočavao s prevelikim rizikom da bude pozvan u vojsku.

Ivan, 24, građevinski inženjer, rekao je da su on i njegovi prijatelji namjerno planirali godišnji odmor u inostranstvu tako da obuhvati period neposredno prije i poslije parlamentarnih izbora. Pratiće vijesti dok budu planinarili u Gruziji, rekao je.

Drugi koji bi željeli da odu nemaju sredstava za to. Neki su rekli da pokušavaju da dobiju zvanično prebivalište u Moskvi, za koju mnogi vjeruju da će biti izuzeta od mobilizacije. Drugi su podigli novac sa svojih bankovnih računa, strahujući da bi sredstva mogla biti zamrznuta ukoliko dobiju elektronski poziv za vojsku, a ne pojave se u regrutnom centru.

Članak je objavio "Njujork tajms"

c.2026 The New York Times Company

Prevod: Darinka Jovanović