The New York Times: Suočen sa problemima u Iranu, Tramp se vraća starom poznaniku, Kim Džong Unu

Pišu Dejvid Sanger i Anton Trojanovski za "Njujork tajms"

Ovo se dogodilo u Trampovom prvom mandatu. Ne samo da diplomatski trud nije urodio plodom, nego je Kim izgleda odmah pritisnuo dugme za ubrzanje programa, te danas ima oko 60 komada nuklearnog oružja, prema nekim procjenama, kao i rakete koje, smatra se, mogu stići i do Sjedinjenih Američkih Država, što je upravo ono što je Tramp obećao da će razmontirati.

Sad su već mjeseci prošli otkako stručnjaci ocjenjuju može li se desiti da Trampu ne uspije da pod kontrolom drži nuklearni pogon Irana, i to baš sad kada izgleda da je fokusiran više nego prije na to da Ormuski moreuz bude otvoren, nego da pregovara sa Iranom o njihovim zalihama uranijuma, sakrivenim pod ruševinama od američkog napada na njih u junu 2025. godine.

Pošto je naišao na prepreke u Iranu, Tramp sve više ponovo usmjerava pažnju na Sjevernu Koreju, iako analitičari smatraju da nema mnogo nade da će nuklearni arsenal te zemlje, koji je sve veći, biti brzo razmontiran.

Trampova objava na društvenim mrežama od nedjelje veče, u kojoj hvali Kim Džong Una i javno nalaže sekretaru odbrane Pitu Hegsetu da umanji ulogu koju SAD ima u godišnjim vojnim vježbama sa Južnom Korejom, koja je američki saveznik u Pacifiku, imala je zapravo za cilj da pošalje signal da hoće nastavak pregovora. Sjutradan, i dalje nije bilo poznato hoće li se Pentagon povući iz jedanaestodnevne vježbe, a izjava koju je Pentagon u ponedjeljak popodne poslao novinarima, u vidu jedne rečenice, nije ništa dodatno razjasnila.

"Ministarstvo rata aktivno radi na izvršavanju direktiva vrhovnog komandanta", navedeno je u saopštenju, koristeći naziv Trampove administracije za Ministarstvo odbrane.

Robert Litvak, naučnik sa Univerziteta "Džordž Vašington", koji je pisao o nuklearnim programima i u Sjevernoj Koreji i u Iranu, nazvao je ovaj kontrast Trampovog pristupa dvjema zemljama "nevjerovatnom pričom dvije neposlušne države".

"Mi smo u ratu s Iranom, državom koja je na pragu posjedovanja nuklearnog oružja", rekao je. "Ali, kada je riječ o Sjevernoj Koreji, mi popuštamo diktatoru koji nuklearnim oružjem može da napadne teritoriju SAD."

Trampov ispad bio je usmjeren i na kažnjavanje Južnokorejaca zato što su odbili da se pridruže ratu protiv Irana, što je Trampa žestoko razljutilo. To je natukao u istoj objavi na društvenim mrežama, a potom je ponovio i novinarima u Ovalnom kabinetu u ponedjeljak.

Доналд Трамп са Ким Џонг Уном током састанка у јуну 2019. године

-ERIN SCHAFF VIA NYT

Predsjednik je takođe bio ljut zbog toga što Seul sporo ispunjava ono što Bijela kuća smatra obećanjem vrijednim 350 milijardi dolara za nova ulaganja, uključujući i ulaganja u brodogradnju. Prošlog oktobra Tramp je posjetio Južnu Koreju i govorio o njenim budućim ulaganjima u Sjedinjene Države, uključujući obećano proširenje Samsungove fabrike za proizvodnju čipova u Teksasu u vrijednosti od više milijardi.

"Tramp se vraća na tu žalbu zbog toga što Južna Koreja `besplatno koristi` prisustvo američkih trupa na Korejskom poluostrvu", rekao je Skot A. Snajder, predsjednik i izvršni direktor Korejskog ekonomskog instituta Amerike, "i koristi bezbjednosne odnose kao polugu kako bi izvršio veći pritisak na južnokorejsku vladu".

Nad tenzijama se nadvija nemogućnost Trampa da izvuče Sjedinjene Države iz rata u Iranu. Posljednjih mjeseci nagovještavao je da jedva čeka da okonča taj sukob i ponovo se posveti odnosima s Kimom, koji je tokom Trampovog prvog mandata udovoljio Trampovoj želji za razgovorima lidera oči u oči, kroz njihove samite.

Predsjednik Južne Koreje Li Dže Mjung rekao je u junu da se čini da Tramp želi da obnovi pregovore s Kimom, a Tramp je najmanje dva puta u posljednjih nekoliko mjeseci objavio na društvenim mrežama fotografiju sa sjevernokorejskim liderom.

Nuklearni program Sjeverne Koreje predstavlja ozbiljnu zabrinutost još od kraja 1980-ih, mnogo prije nego što je iranski nuklearni program dospio u fokus. Godine 1994, tokom krize izazvane protjerivanjem međunarodnih nuklearnih inspektora iz Sjeverne Koreje, administracija Bila Klintona razmatrala je vojni napad na sjevernokorejsko postrojenje u Jongbjonu. Međutim, odustala je od toga, a kasnije iste godine bivši predsjednik Džimi Karter postigao je dogovor s Kim Il Sungom, djedom sadašnjeg sjevernokorejskog lidera, prema kojem bi Sjeverna Koreja okončala nuklearni program u zamjenu za pomoć u izgradnji civilnih nuklearnih reaktora.

Sve se raspalo, a kasniji pokušaji da se sjevernokorejski program stavi pod kontrolu takođe su propali. Godine 2006. Sjeverna Koreja izvela je prvu nuklearnu probu, a potom još pet, od kojih je posljednja izvedena 2017. godine.

Naredne godine, nakon što je Kima nazvao "Malim raketnim čovjekom", Tramp se sastao sa sjevernokorejskim liderom u Singapuru. Nakon njihovog susreta, rekao je novinaru "Njujork tajmsa" da očekuje da će Sjeverna Koreja brzo demontirati svoj program. "To će ići veoma brzo", rekao je nakon samita. "Zaista vjerujem da će ići brzo. A riječ je o veoma velikom arsenalu. U to nema nikakve sumnje."

The New York Times: Ima li opravdanja za Lindzi Klensi?

Ali, dok se Tramp sa zadovoljstvom prisjeća tih susreta, tokom svog prvog mandata znao je da izvadi Kimova pisma koja mu je ovaj slao i čita njihove odlomke posjetiocima u Ovalnom kabinetu, oni su u istoriju ušli kao diplomatski neuspjeh. Drugi samit, u Vijetnamu, završen je slomom pregovora. Tramp je na sastanke došao nedovoljno pripremljen, rekao je kasnije njegov tadašnji savjetnik za nacionalnu bezbjednost Džon Bolton, a napori su propali kada je Kim odbio da demontira postrojenja izvan glavnog centra za obogaćivanje i preradu u Jongbjonu.

Neki strahuju da bi se isto moglo dogoditi i ovog puta. "Još jedan samit Trampa i Kima, što je, čini se, ono čemu predsjednik teži, mogao bi biti katastrofa", rekao je Džoel S. Vit, bivši diplomata Stejt departmenta, koji je učestvovao u ranim pregovorima sa Sjevernom Korejom i napisao istoriju tih dogovora.

"Tramp izgleda ne shvata da Kim Džong Un danas nije zainteresovan za bolje odnose sa Sjedinjenim Državama", rekao je Vit. "On je odlučan da zadrži svoje nuklearno oružje, da pošalje trupe u Ukrajinu kako bi podržao svog ruskog saveznika i da prijeti Južnoj Koreji."

Članak je objavio "Njujork tajms"

c.2026 The New York Times Company

Prevod: Darinka Jovanović