U Ugandi se očekuje prvi centar za povratak migranata koje EU ne prihvata

Bilateralni pregovori koje s afričkom zemljom vode Njemačka, Austrija, Holandija, Danska i Grčka ušli su u odmaklu fazu, a dogovor bi podrazumijevao finansijsku nadoknadu za Ugandu, piše grčki list Katimerini pozivajući se na diplomatske izvore.

Predlog se zasniva na ideji da bi mnogi migranti izabrali da se dobrovoljno vrate u svoju zemlju porijekla umjesto da ostanu u Ugandi.

Ministri za migracije pet zemalja EU trebalo bi da se sastanu 4. septembra u Kopenhagenu kako bi procijenili napredak u pregovorima, a zatim se očekuje da do kraja mjeseca tehnički timovi odu u Afriku na završne razgovore, prenosi N1.

U centru, koji bi u početku radio kao pilot program, bilo bi smješteno između 5.000 i 10.000 migranata kojima je odbijen zahtjev za azil u zemljama u koje su prvo stigli.

Novi bilans migrantske tragedije: 141 osoba poginula u pokušajima ulaska u Seutu

Prema planu, to bi pre svega bili muškarci koji su pravili probleme u prihvatnim centrima za migrante, dok bi djeca bila isključena.

Očekuje se da prvi centar počne da radi tokom predsjedavanja Grčke EU, koje počinje u julu 2027.

Incijativa je zajednički projekat pet zemalja Unije i zasnovan je na novoj uredbi EU prema kojoj osobe kojima je odbijen zahtjev za azil mogu da budu prebačene u centre izvan EU dok se ne organizuje njihovo vraćanje u zemlju porijekla ako odbijaju da se dobrovoljno vrate.

Među zemljama koje su razmatrane za otvaranje centara za povratak su i Ruanda, koja ostaje glavna alternativa, kao i Kenija, od koje se izgleda odustalo, piše Katimerini.

Evropska komisija nije uključena u pregovore o otvaranju centra, rekao je portparol novinarima, prenio je EUObserver.

Otvaranje centara ne podržavaju sve članice EU, a najglasnije kritike dolaze iz Francuske i Španije.

Raniji dogovori Velike Britanije i Italije o otvaranju sličnih centara u Ruandi i Albaniji naišli su na značajne pravne prepreke i kritike boraca za ljudska prava.

Komesar Savjeta Evrope za ljudska prava Majkl O'Flaerti je u julu u pismima Austriji, Danskoj, Njemačkoj, Grčkoj i Holandiji upozorio da centri za povratak i drugi aranžmani za prebacivanje stranih državljana u treće zemlje predstavljaju "značajne rizike po ljudska prava", uključujući zlostavljanje i proizvoljno pritvaranje i predložio je zaštitne mjere.