(UŽIVO)​ Rubio: Iran izgubio potpunu kontrolu nad Ormuskim moreuzom, plovni put otvoren

Rojters: Napadi na tankere u Ormuzu dostigli najveći broj od početka rata u Iranu

Napadi na tankere koji plove kroz Ormuski moreuz poslednje nedelje su dostigli najveći broj od početka rata u Iranu, saopštili su izvori iz pomorske bezbjednosti.

Izvori, koji su analizirali incidente na osnovu informacija koje su dobijene iz tog područja, rekli su za Rojters da je u nedelji od 28. septembra do 5. oktobra bilo najmanje 12 napada na tankere koji su prevozili naftu, tečni prirodni gas i tečni naftni gas oko Ormuskog moreuza.

To je bio najveći broj napada u jednoj nedjelji od početka rata SAD sa Iranom 28. februara, rekli su izvori.

Zajednički pomorski informativni centar pod vođstvom američke mornarice ranije je saopštio da iranski Korpus islamske revolucionarne garde nastavlja sa napadima, pokušajima napada i aktivnostima uznemiravanja u Ormuskom moreuzu, uključujući prelete dronova, nadzor i pozive preko VHF radija.

- Ove akcije i dalje pokazuju nameru Irana da uspostavi prisustvo duž ključnih tranzitnih puteva i održi pritisak na tranzitne brodove - navodi se u saopštenju.

Odvojeni podaci Međunarodne pomorske organizacije (IMO) pokazali su da je tokom prošle nedelje bilo devet incidenata u kojima su učestvovali brodovi u Ormuskom moreuzu.

Rubio: Iran izgubio potpunu kontrolu nad Ormuskim moreuzom, plovni put otvoren

Američki državni sekretar Marko Rubio izjavio je da je Iran izgubio potpunu kontrolu nad Ormuskim moreuzom i da je sada taj plovni put otvoren, tvrdeći da su količine nafte koje sada kroz njega prolaze potpuno jednake količinama prije blokade.

Rubio je rekao na konferenciji za novinare tokom posjete Grčkoj da Iran nije iskoristio veći broj prilika da postigne dogovor sa Sjedinjenim Američkim Državama o svom nuklearnom programu, prenijela je Al Džazira.

Rubiove izjave dolaze u trenutku kada komercijalne brodove u Ormuskom moreuzu i dalje napada Iranska revolucionarna garda.

Savjetnik komandanta Iranske revolucionarne garde Mohamedreza Nagdi izjavio je danas da će plovne rute u Ormuskom moreuzu koje Iran smatra nelegalnim uskoro biti zatvorene, javljaju iranski mediji.

Iran: Američki prijedlozi o nuklearnom programu suprotni našim zahtjevima

Visoki iranski zvaničnik rekao je za Rojters da su zahtjevi i prijedlozi Vašingtona u vezi sa iranskim nuklearnim programom suprotni zahtjevima Teherana, nakon izjave potpredsjednika SAD Džej Di Vensa da Iran mora da smanji obogaćivanje uranijuma kako bi se okončao rat sa Vašingtonom.

„Vensovi komentari su stavovi i zahtjevi Vašingtona. Amerikanci su slobodni da postavljaju zahtjeve i iznose prijedloge, ali su oni suprotni zahtjevima Irana“, rekao je zvaničnik, koji je direktno uključen u indirektne pregovore sa SAD.

Dodao je da sa SAD nijesu vođeni pregovori o iranskom nuklearnom programu i da Vašington prvo mora da ispuni uslove Teherana kako bi razgovori o nuklearnom pitanju mogli da počnu.

Zvaničnik je naveo da je priznavanje prava Irana na obogaćivanje uranijuma crvena linija Teherana i da po tom pitanju „ni na koji način neće pokazati fleksibilnost“.

Ipak, dodao je da se o detaljima obogaćivanja može razgovarati kasnije.

(Reuters)

Odbor za mir: Posljedice poslije 7. oktobra osjeća cijeli region, plan za Gazu mora dalje

Odbor za mir, koji podržavaju SAD, saopštio je povodom treće godišnjice napada Hamasa 7. oktobra da je rat ostavio duboke posljedice širom regiona i istakao da je posvećen sprovođenju američkog plana za Gazu.

„Sjećamo se svih koji su ubijeni i odvedeni i nećemo dozvoliti da njihov gubitak bude zaboravljen“, naveo je Odbor.

Odbor je naveo da žali zbog velikog broja žrtava i patnje Izraelaca i Palestinaca u ratu koji je, kako je ocijenio, „Hamas započeo 7. oktobra“, dodajući da je ta patnja ostavila duboke rane širom regiona.

Međunarodno tijelo pohvalilo je „posvećenost“ američkog predsjednika Donalda Trampa Izraelu i njegov uspjeh u vraćanju preostalih talaca iz Gaze prošle godine.

Napomenuto je i da će iskoristiti mandat Savjeta bezbjednosti UN za sprovođenje Trampovog plana od 20 tačaka za Gazu, koji predviđa „demilitarizaciju i deradikalizaciju“ Pojasa Gaze.

„Istinska i trajna bezbjednost Izraela temelj je na kojem mora biti izgrađen svaki mir i najsigurnija je garancija da se 7. oktobar više nikada neće ponoviti“, navodi se u saopštenju.

(Times of Israel)

Iran zatvara „ilegalne“ plovne rute u Ormuzu

Savjetnik komandanta Iranske revolucionarne garde Mohamadreza Nagdi izjavio je da će uskoro biti zatvorene plovne rute u Ormuskom moreuzu koje Iran smatra ilegalnim, prenijela je poluzvanična agencija Fars.

Nagdi je rekao da je riječ o nekoliko ruta koje su napravljene probijanjem i oštećivanjem stijena u tom strateški važnom plovnom putu, a koje koriste mali čamci za krijumčarenje nafte.

Izjava savjetnika komandanta IRGC-a uslijedila je nakon što su objavljeni izvještaji u kojima se navodi da se izvoz nafte iz zemalja Persijskog zaliva kroz tjesnac vraća na nivoe prije početka rata.

(Reuters)

Hamas objavio 11 tačaka povodom godišnjice napada na Izrael

Palestinska militantna grupa Hamas je, povodom treće godišnjice napada izvedenog 7. oktobra 2023. godine na Izrael, objavila saopštenje u 11 tačaka u kojem je napad predstavila kao dio dugogodišnje borbe Palestinaca i naglasila pravo na otpor i stvaranje nezavisne palestinske države.

Hamas je 7. oktobar opisao kao "istorijsku tačku palestinske borbe" i naveo da je napad bio reakcija na, tvrdi, "višedecenijsku izraelsku okupaciju, blokadu Gaze, ubistva i pritisak na Palestince i njihova sveta mjesta".

Pohvalio je palestinske borce i naveo da su "razbili mit o nepobjedivoj vojsci", dok je povratak Palestinaca u svoje domove i na ruševine njihovih naselja ocijenio kao dokaz njihovog odbacivanja planova za raseljavanje.

Pokret je optužio Izrael za genocid i masovna ubistva civila i naveo da je, prema njegovim tvrdnjama, u protekle tri godine ubijeno više od 74.000 Palestinaca, a ranjeno više od 175.000.

Takođe je tvrdio da se nasilje nastavilo i nakon početka primjene sporazuma o prekidu vatre, navodeći da je od tada ubijeno gotovo 1.500 Palestinaca, a više od 5.000 ranjeno.

Pokret je naveo da želi jedinstvenu palestinsku nacionalnu strategiju, pozvao sve palestinske grupe da učestvuju u njenom formiranju i istakao da ostaje posvećen sprovođenju obaveza iz sporazuma o prekidu vatre i saradnji sa posrednicima.

Pozvao je SAD i posrednike koji garantuju sporazum da izvrše pritisak na Izrael da ispuni svoje obaveze i zatražio sprovođenje plana koji bi, prema njegovom tumačenju, trebalo da dovede do potpunog okončanja rata, pomoći Palestincima, obnove Gaze i potpunog povlačenja izraelskih snaga iz Pojasa Gaze.

Pokret je pozvao Međunarodni krivični sud i Međunarodni sud pravde da gone, kako je naveo, odgovorne za genocid, uključujući izraelskog premijera Benjamina Netanjahua, članove njegove vlade i komandante izraelske vojske.

Hamas je, takođe, pozvao arapske i islamske zemlje i međunarodnu javnost na dodatne pritiske i proteste protiv rata, prisilnog raseljavanja i gladi, kao i na podršku Palestincima.

U posljednjoj tački, Hamas je naveo da će Palestinci nastaviti da brane svoju zemlju, prava i svetinje i da će se odupirati okupaciji, sve do njenog okončanja i uspostavljanja "slobodne, nezavisne i potpuno suverene palestinske države sa Jerusalimom kao glavnim gradom".

Odao je počast poginulim liderima i borcima, među kojima su Ismail Hanije, Saleh el Aruri, Jahja Sinvar i Muhamed Deif, i pozvao na oslobađanje palestinskih zatvorenika.

Makron i Meloni na godišnjicu napada 7. oktobra: Spirala nasilja mora da se prekine

Francuski predsednik Emanuel Makron i italijanska premijerka Đorđa Meloni su, povodom treće godišnjice napada palestinske militantne grupe Hamas na Izrael 7. oktobra 2023. godine, izrazili solidarnost sa Izraelom i porodicama žrtava i ponovili posvećenost borbi protiv antisemitizma i terorizma.

Makron je na platformi Iks naveo da je u napadima Hamasa život izgubilo više od 1.200 ljudi, uključujući 51 francuskog državljanina i istakao da Francuska, tri godine kasnije, nije zaboravila žrtve, njihova imena i lica.

"Borba protiv antisemitizma i terorizma – svuda i uvijek, uz težnju ka miru i bezbjednosti za sve: to je opredjeljenje Francuske", naveo je Makron.

Melonijeva je u saopštenju podsjetila da su u napadima ubijeni muškarci, žene i djeca, da su napadnuti mladi ljudi okupljeni na muzičkom događaju i da su civili oteti i odvedeni u zarobljeništvo.

Istakla je i da protok vremena ne umanjuje težinu zločina i da nijedan cilj ne može da opravda "namjerni masakr nedužnih ljudi".

Italijanska premijerka je istakla da sjećanje na žrtve podrazumijeva i obnovu posvećenosti borbi protiv svakog oblika antisemitizma, ali je naglasila da niko ne može da ostane ravnodušan prema patnji civila u Gazi i nasilju nad Palestincima na Zapadnoj obali.

"Ta spirala nasilja mora da se prekine", poručila je Melonijeva i dodala da će Italija nastaviti da radi na postizanju mira koji garantuje bezbjednost Izraelcima i budućnost slobode i dostojanstva za Palestince, zasnovanu na rješenju o dvije države koje žive jedna pored druge u priznatim granicama.

Vens: Iran mora značajno da smanji kapacitete za obogaćivanje uranijuma

Potpredsjednik Sjedinjenih Američkih Država Džej Di Vens izjavio je da Iran mora značajno da smanji kapacitete za nuklearno obogaćivanje kako bi postigao sporazum sa Vašingtonom i okončao sedmomjesečni rat.

- Nećemo mijenjati riječi za djela - rekao je Vens u intervjuu za Rojters i dodao da bi Teheran morao da preduzme konkretne korake u vezi sa nuklearnim programom, a ne samo da nudi uvjeravanja o budućem smanjenju aktivnosti.

- Ako ne želite nuklearno oružje, zašto vam je onda potrebno gorivo obogaćeno do 60 odsto? - upitao je Vens.

Vens je naveo da SAD pregovaraju sa iranskim predsjednikom Masudom Pezeškijanom i ministrom vanjskih poslova Abasom Arakčijem, ali da Vašington nije siguran kolika su njihova ovlašćenja u iranskoj strukturi vlasti nakon pogibije vrhovnog vođe, ajatolaha Ali Hamneija, u američko-izraelskim napadima na početku rata.

- Nije sasvim jasno kako njihova zemlja donosi odluke - rekao je Vens.

Iran i SAD su posljednjih nedjelja razmjenjivali predloge o okončanju rata i ponovnom otvaranju Ormuskog moreuza.

Vens je kazao da su SAD i dalje otvorene za sporazum, dok je američki predsjednik Donald Tramp odbacio najnoviju ponudu Teherana i upozorio da bi vojne operacije mogle biti intenzivirane nakon izbora na sredini mandata.

Vens je kazao i da još nije odlučio da li će se kandidovati za predsjednika SAD 2028. godine.

- Zaista o tome nijesam mnogo razmišljao - rekao je Vens.

(Rojters)

Naim Kasem: Hezbolah spreman za dogovor o oružju u okviru zakona

Generalni sekretar libanskog pokreta Hezbolah Naim Kasem izjavio je da je taj pokret spreman da sarađuje u rješavanju unutrašnjih pitanja u Libanu, uključujući pitanje stavljanja oružja pod kontrolu države, ali u okviru Ustava i zakona, odbacujući, kako je rekao, američko i drugo strano "tutorstvo i diktat".

Kasem je rekao da bi unutrašnji dogovor mogao da obuhvati i pitanja ekonomije, zapošljavanja i suživota građana, istakavši spremnost Hezbolaha na saradnju u tim oblastima.

Nije, međutim, precizirao mehanizam niti rok za eventualne razgovore o pitanju oružja, napominje katarska televizija.

Govoreći o Izraelu, Kasem je rekao da Hezbolah neće praviti ustupke u zamjenu za povlačenje izraelskih snaga sa libanske teritorije i dodao da "rješenje počinje povlačenjem neprijatelja".

Istakao je da će opcija oružanog otpora ostati na snazi sve dok traje, kako je naveo, izraelska agresija.

Pitanje stavljanja oružja pod kontrolu države i vraćanja odluke o ratu i miru u nadležnost državnih institucija trenutno je među ključnim temama političke debate u Libanu, dok Bejrut istovremeno zahtijeva od Izraela da se povuče iz područja na jugu zemlje koja su još pod njegovom kontrolom.

Libanska vlada usvojila je plan prema kojem oružje treba da bude u rukama legitimnih državnih institucija i zadužila vojsku za njegovo sprovođenje.

Hezbolah, međutim, insistira na tome da se o tom pitanju razgovara u okviru ustavnih procedura i unutrašnjeg dogovora i odbacuje strano miješanje.

Kasemove izjave uslijedile su u trenutku kada Liban nastavlja da zahtijeva povlačenje Izraela sa juga zemlje i sprovođenje sporazuma o prekidu vatre postignutog u novembru 2024. godine, dok duž granice i dalje vlada napetost, uz kontinuirane izraelske napade.

Huti gađali aerodrom u Adenu

Huti, jemenska militantna grupa bliska Iranu, gađali su rano jutros međunarodni aerodrom u Adenu, ali nije bilo žrtava, saopštila je služba za medije bezbjednosne uprave Adena.

Međunarodni aerodrom u Adenu glavna je međunarodna kapija za djelove Jemena koji nisu pod kontrolom Huta.

Tri godine od napada Hamasa

Palestinski militantni pokret Hamas je na današnji dan, prije godinu dana, u iznenadnom masovnom napadu ubio više od 1.000 građana Izraela i drugih zemalja, većinom civila.

Napad je bio okidač za rat u Pojasu Gaze, koji je odnio živote desetina hiljada Palestinaca i za godinu dana prerastao u sukob regionalnih razmjera, uz stalnu prijetnju pogoršanja i dalje eskalacije.

Izrael obilježava godišnjicu. Komemoracije počinju u 6.29 po lokalnom vremenu, jer je to vrijeme kada je napad počeo, prenosi Tajms of Izrael.

Preživjeli i porodice žrtava okupiće se u kibucu Reim, gdje je održan muzički festival Nova i gdje je ubijeno 378 ljudi, a 44 osobe odvedene kao taoci u Gazu.

Komemorativni događaji biće održani tokom cijelog dana širom zemlje, a u nekim opštinama zastave će biti spuštene na pola koplja.

U podne će Oktobarski savjet, koji okuplja preživjele i ožalošćene porodice, održati minut ćutanja.

Glavna ceremonija, koju organizuju preživjeli i porodice nastradalih, biće održana u 21.15 u parku Jarkon u Tel Avivu, u organizaciji pokreta Kumu.

Zvanične državne ceremonije održane su juče, na hebrejski datum sjećanja koji je utvrdila vlada.

Komemoracije će biti održane i u jevrejskim zajednicama širom svijeta.

--------------------------------
Bijela kuća demantovala je da je predsjednik SAD Donald Tramp pozvao Iran da napadne Los Anđeles i San Dijego, navodeći da je govorio o posljedicama koje bi nuklearni Iran predstavljao za američke gradove, dok su demokrate njegove izjave ocijenile kao opasne.

Istovremeno, posljedice regionalne eskalacije sve su izraženije u Jemenu, gdje je, prema podacima Agencije Ujedinjenih nacija za izbjeglice, od početka avgusta raseljeno više od 130.000 ljudi, dok je Svjetska zdravstvena organizacija zabilježila 959 poginulih i 4.207 ranjenih od 6. avgusta do 2. oktobra.

U međuvremenu, izraelski ministar odbrane Izrael Kac obavijestio je članove vlade o vojnim pripremama za mogući sukob sa Palestinskom upravom na Zapadnoj obali, koji bi, kako je naveo, uključio kopnene i vazdušne snage i bio kratak i snažan.

Dok se tenzije šire regionom, Katar nastavlja da posreduje između Vašingtona i Teherana, a direktor za medije katarskog Ministarstva spoljnih poslova Ibrahim Sultan el Hašimi potvrdio je da su u toku kontakti i posjete s ciljem nastavka pregovora SAD i Irana.

Dodatno zaoštravanje zabilježeno je u Saudijskoj Arabiji, gdje su u ponedjeljak uveče Huti gađali aerodrom u Džizanu i međunarodni aerodrom u Nadžranu, pri čemu su tri osobe lakše povrijeđene, a pričinjena je manja materijalna šteta.