(UŽIVO) Tramp Kongresu: Neprijateljstvo sa Iranom je okončano; Fu: Hitno potrebno očuvanje prekida vatre u ratu

Tramp: "Neprijateljstvo sa Iranom je okončano"

U pismu upućenom liderima Kongresa, predsjedniku Predstavničkog doma Majku Džonsonu i privremenom predsjedniku Senata Čaku Grasliju, predsjednik SAD Donald Tramp je naveo da je rat, koji je počeo prije dva mjeseca bez odobrenja zakonodavaca, završen.

- Neprijateljstva koja su započela 28. februara 2026. godine su okončana - napisao je Tramp.

Međutim, u istom pismu nagovijestio je da vojne akcije možda još nisu u potpunosti završene.

- Uprkos uspjehu operacija Sjedinjenih Američkih Država protiv iranskog režima i kontinuiranim naporima da se obezbijedi trajni mir, prijetnja koju Iran predstavlja Sjedinjenim Državama i našim Oružanim snagama i dalje ostaje značajna - poručio je predsednik.

Fu: Hitno potrebno očuvanje prekida vatre u ratu

Ambasador Kine pri Ujedinjenim nacijama Fu Cong izjavio je da je hitno neophodno da se očuva prekid vatre u ratu između SAD i Irana, ocjenjujući da je ponovno otvaranje Ormuskog moreuza prioritet i da će to pitanje vjerovatno biti visoko na dnevnom redu ukoliko moreuz i dalje bude zatvoren tokom predstojeće posjete američkog predsjednika Donalda Trampa Kini.

Fu je poručio da je potrebno da se što prije ponovo otvori Ormuz i izrazio zabrinutost zbog izjava da je prekid vatre privremen i da bi sukob mogao da bude nastavljen.

- Iran treba da ukine ograničenja u Ormuskom moreuzu, a Sjedinjene Američke Države treba da ukinu pomorsku blokadu - rekao je Fu.

Dodao je da je "najhitnije pitanje očuvanje prekida vatre", naglašavajući da on mora da traje i da je neophodan pregovarački proces u dobroj veri između strana.

Mediji: Iran koristi primirje da bi izvukao i povratio oružje koje je sakrio

Iran koristi prekid vatre sa Sjedinjenim Američkim Državama kako bi izvukao i povratio naoružanje koje je ranije sakrio, piše  En-Bi-Si njuz, pozivajući se na američkog zvaničnika i još dvije osobe koje imaju saznanja o tome.

Prema njihovim navodima, iranske vlasti intenzivirale su napore da iskopaju rakete i drugu municiju koja je bila zakopana pod zemljom ili zatrpana u ruševinama nakon američkih i izraelskih vazdušnih napada.

SAD procjenjuju da Iran pokušava brzo da obnovi svoje kapacitete za upotrebu dronova i raketa kako bi mogao da izvede nove napade širom Bliskog istoka, ukoliko američki predsjednik Donald Tramp odluči da nastavi vojne operacije.

Prema navodima izvora, Tramp je trebalo da se sastane sa timom za nacionalnu bezbjednost kako bi razmotrio opcije, uključujući i nove vojne akcije, kao i mjere za otvaranje Ormuza i sprečavanje Irana da dođe do nuklearnog materijala.

O opcijama je trebalo da podnese izvještaj i komandant Centralne komande SAD, admiral Bred Kuper. Očekuje se da Tramp odluku o daljim koracima donese u narednim danima.

Zvaničnik Bijele kuće naveo je da je planirana posjeta američkog predsjednika Kini, gdje će se sastati sa kineskim liderom Si Đinpingom, jedan od faktora koji utiču na proces odlučivanja.

Istovremeno, američki zvaničnici tvrde da Iran nastavlja da pokušava da obnovi vojne kapacitete uprkos prekidu vatre, dok Vašington navodi da je u prethodnim napadima uništen značajan dio iranske infrastrukture.

Bijela kuća odbija da komentariše novi iranski predlog

Bijela kuća je saopštila da neće detaljno izlagati privatne diplomatske razgovore o novom iranskom predlogu Sjedinjenim Državama koji je podnet pakistanskim posrednicima.

- Detaljno ne izlažemo privatne diplomatske razgovore. Predsjednik SAD je jasno stavio do znanja da Iran nikada ne može posjedovati nuklearno oružje - rekla je portparolka Bijele kuće Ana Keli.

Prema njenim riječima, pregovori se nastavljaju kako bi se osigurala kratkoročna i dugoročna nacionalna bezbjednost Sjedinjenih Država.

Dron sa bombom od 50 kilograma pogodio brod u Adenskom zalivu, eksplozija izbjegnuta u posljednjem trenutku

Teretni brod u Adenskom zalivu našao se u ozbiljnoj opasnosti nakon što ga je pogodio dron sa eksplozivnim punjenjem, pri čemu se bojeva glava nije aktivirala, ali je posada ostala izložena višednevnom riziku od moguće detonacije, prenosi „Katimerini“.

Prema navodima specijalizovane kompanije za pomorsku bezbjednost Diaplous, u napadu je učestvovao dron koji je nosio oko 50 kilograma eksploziva, a projektil se „zario“ u strukturu broda u oblasti dimnjaka.

Incident se dogodio u Adenskom zalivu, jednoj od ključnih pomorskih ruta, dok je brod plovio sa 18 članova posade.

Eksplozivna naprava ostala je zaglavljena u konstrukciji, stvarajući visok rizik od detonacije usljed vibracija ili promjene temperature.

Posada je odmah isključila pogonski sistem i brod ostavila praktično nepokretan na otvorenom moru, dok su specijalizovani timovi za uklanjanje eksplozivnih sredstava kasnije upućeni na lokaciju uz podršku vlasti Omana.

Tim specijalista iz pomorske bezbjednosne kompanije Diaplous uklonio je neeksplodiranu bombu sa broda koji je bio udaljen oko 60 nautičkih milja od obale.

Operacija uklanjanja neeksplodirane naprave trajala je oko 12 sati i sprovedena je u izuzetno teškim uslovima, uključujući rad na visini, ograničen prostor i rizik od požara ili otrovnih gasova.

Stručnjaci navode da incident pokazuje sve veću složenost bezbjednosnih prijetnji u pomorskom saobraćaju u regionu, gdje se pored piraterije sve češće bilježe napadi dronovima i prisustvo neeksplodiranih ubojnih sredstava, navodi grčki list.

IRNA: Iran podnio Pakistanu novi predlog za razgovore sa SAD

Iran je danas dostavio novi predlog pregovaračkog okvira Pakistanu, koji je posrednik u procesu mirovnih pregovora između Teherana i Sjedinjenih Američkih Država, javlja IRNA pozivajući se na iranske diplomatske izvore.

Portparol Ministarstva spoljnih poslova Irana Esmail Bagei izjavio je da su okončanje rata i postizanje trajnog mira prioritet Teherana u razgovorima sa Vašingtonom.

Kako se navodi, primirje između Irana, Sjedinjenih Američkih Država i Izraela uspostavljeno je 7. aprila radi omogućavanja diplomatskog rješenja, koje je kasnije produženo na neodređeno vrijeme.

Pregovori između Teherana i Vašingtona održani su 11. aprila u Islamabadu, uz učešće delegacija koje su predvodili predsjednik iranskog parlamenta Mohamad Bager Kalibaf i američki potpredsjednik Džej Di Vens, ali bez postizanja dogovora.

IDF: Uništeno više od 900 ciljeva Hezbolaha u južnom Libanu

Izraelske odbrambene snage (IDF) saopštile su da su njihove trupe uništile više od 900 infrastrukturnih objekata koje povezuju sa Hezbolahom u gradu Bint Džbejl, na jugu Libana.

U operaciji su učestvovale snage 98. divizije, uključujući padobranske jedinice, brigadu Givati, komandose i brigadu 214.

Prema navodima IDF-a, tokom akcije eliminisano je više od 200 boraca, dok su pronađene i zaplijenjene velike količine naoružanja.

Borbe su uključivale bliske okršaje na terenu, kao i precizne vazdušne udare usmerene na objekte za koje izraelska vojska tvrdi da su korišćeni za napade na njihove snage.

IDF je takođe naveo da je u toj oblasti otkriven stadion sa postavljenim eksplozivom, koji je potom uništen u vazdušnom napadu.

Prema procjeni izraelske strane, operacija je značajno oslabila prisustvo i operativne sposobnosti Hezbolaha u jednom od ključnih uporišta ove organizacije na jugu Libana.

Si-En-En: Bijela kuća tvrdi da je rat sa Iranom završen zbog primirja

Administracija predsjednika Sjedinjenih Američkih Država Donalda Trampa ocijenila je da je rat sa Iranom okončan usled važećeg primirja, navodi se u saopštenju visokog zvaničnika administracije dostavljenom danas Si-En-Enu.

Američka televizija navodi da bi time mogla da izbjegne obavezu traženja odobrenja Kongresa SAD za nastavak sukoba, dok zakonodavci iz obje stranke zahtijevaju glasanje o vojnoj akciji.

U saopštenju američkog zvaničnika se navodi da su, u smislu zakona iz 1973. godine koji zahtijeva saglasnost Kongresa za vojne operacije duže od 60 dana, "neprijateljstva koja su počela u subotu, 28. februara okončana".

Zvaničnik je dodao da su Sjedinjene Američke Države i Iran 7. aprila postigli dvonedeljno primirje, koje je u međuvremenu produženo, kao i da od tog datuma nije bilo razmjene vatre između američkih oružanih snaga i Irana.

Ovakav stav, napominje Si-En-En, potvrđuje argument koji je ministar odbrane SAD Pit Hegset izneo tokom svjedočenja pred Kongresom, kada je rekao da, prema tumačenju administracije, "rok od 60 dana prestaje da teče tokom primirja".

Nasuprot važećem primirju, Ormuski moreuz ostaje praktično zatvoren, pošto i SAD i Iran sprečavaju prolazak tankera kroz taj strateški važan pomorski pravac.

Arakči: Pentagon laže, troškovi rata SAD četiri puta veći od zvaničnih podataka

Ministar spoljnih poslova Irana Abas Arakči izjavio je da je Sjedinjene Američke Države rat koštao 100 milijardi dolara do sada, a ne 25 milijardi kako navode iz Vašingtona.

- Pentagon laže. Netanjahuovo kockanje je direktno koštalo Sjedinjene Države 100 milijardi dolara do sada- objavio je Arakči na mreži Iks, prenosi Tasnim.

Arakči tvrdi da su troškovi rata četiri puta veći nego što to SAD priznaju, kao i da su indirektni troškovi za američke poreske obveznike su mnogo veći.

- Mjesečni doprinos za svako američko domaćinstvo dostigao je 500 dolara i brzo raste - naveo je iranski ministar spoljnih poslova i dodao: "'Izrael prvi' uvijek znači 'Amerika poslednja'".

Zvaničnik Pentagona zadužen za finansije Džuls Herst izjavio je ranije ove nedjelje da je rat u Iranu Sjedinjene Američke Države do sada koštao 25 milijardi dolara.

Edžei: Iran za dijalog, ali bez nametanja uslova

Iranski ministar pravde Mohseni Edžei izjavio je da Teheran nikada nije napustio pregovarački sto, ali da je za pregovore koji se zasnivaju na logici i racionalnosti i da ne prihvata nikakvo nametanje. Edžei je kazao da je to tema o kojoj iranske vlasti sistema imaju konsenzus, prenosi Tasnim.

- Neprijatelj koji nijedan od svojih ciljeva nije postigao agresijom i pretnjama svakako ne može biti nametljiv ili zahtjevan za pregovaračkim stolom. To je čvrsta i dominantna pozicija u našem sistemu, i svi mi naglašavamo, po naređenju Vrhovnog vođe revolucije, da je naša diplomatija duž terena - kazao je Edžei.

On je kazao da Iran "ne pozdravlja rat, ali se ne plaši rata".

- Istraga pravnih i sudskih aspekata agresije američkog i izraelskog režima protiv iranske nacije i ratnih zločina počinjenih u ovoj agresiji nastaviće se sa snagom i energičnošću, kako na domaćem tako i na međunarodnom nivou, i mi ćemo goniti i kažnjavati ratne zločince i dobićemo odštetu od njih - rekao je Edžei.

Vještačka inteligencija pomaže američkoj mornarici u otkrivanju mina u Ormuskom moreuzu

Na osnovu ugovora sa kompanijom za vještačku inteligenciju (AI), američka mornarica će koristiti softver AI za pronalaženje iranskih mina u Ormuskom moreuzu, koje su postavljene od početka sukoba krajem februara.

Kompanija za vještačku inteligenciju "Domino data lab" iz San Franciska dobila je zadatak da ubrza proces čišćenja mina iz Ormuskog moreuza uz pomoć softvera koji može da nauči podvodne dronove da identifikuju nove vrste mina za nekoliko dana.

- Traženje mina je nekada bio posao za brodove. To postaje posao za vještačku inteligenciju. Mornarica plaća za platformu koja joj omogućava da obučava, upravlja i koristi tu vještačku inteligenciju brzinom potrebnom za sporne vode koje blokiraju globalnu trgovinu i ugrožavaju mornare - rekao je glavni operativni direktor Domina Tomas Robinson.

Izraelski napadi na jug Libana - dvoje poginulo, više ranjenih

Najmanje dvije osobe su poginule, a više od deset je ranjeno u najnovijim izraelskim vazdušnim udarima na jug Libana, saopštili su libanski zvaničnici.

Prema navodima ministra zdravlja Libana, napadi su izvedeni na područje Nabatije al-Fauka, gdje su pogođeni objekti u naseljenom dijelu. Istovremeno, državna novinska agencija prenijela je da su izraelske snage ranije tokom dana izvele dodatne udare na mesta Haris i Al-Tajri.

Pored vazdušnih udara, zabilježeno je i artiljerijsko granatiranje u više pograničnih mjesta, uključujući Kfaršubu, al Mansuri, Kunine i Vadi al Hudžeir.

Napetosti duž libansko-izraelske granice ostaju visoke, a strah od dalje eskalacije sukoba u regionu i dalje je prisutan.

Aksios: Vojni zvaničnici SAD upoznali Trampa sa novim planovima za napad na Iran

Načelnik Združenog generalštaba američke vojske general Den Kejn i načelnik Centralne komande admiral Bred Kuper obavijestili su američkog predsjednika Donalda Trampa o planovima za moguće napade na Iran, objavio je novinar Aksiosa Barak Ravid na platformi Iks.

Pozivajući se na izjave dva neimenovana zvaničnika, on je naveo da je brifing u četvrtak trajao 45 minuta.

Izraelske vlasti zadržale dvojicu aktivista flotile "Sumud"

Izraelsko Ministarstvo spoljnih poslova saopštilo je da je većina, oko 200 učesnika Globalne flotile "Sumud", koja je trebalo da isporuči humanitarnu pomoć Gazi, puštena na slobodu nakon zadržavanja na Kritu, dok će dvojica aktivista biti sprovedena u Izrael radi ispitivanja.

U saopštenju objavljenom na društvenoj mreži Iks, navodi se da će Saif Abu Kešek, koji se sumnjiči za povezanost sa, kako je navedeno, terorističkom organizacijom, i Tijago Avila, osumnjičen za nelegalne aktivnosti, biti prebačeni u Izrael radi ispitivanja, prenosi Tajms ov Izrael.

Izraelsko ministarstvo je saopštilo da su svi ostali pritvoreni pušteni, dok je misiju opisalo kao "flotilu pod vođstvom Hamasa" i "provokaciju" usmjerenu na skretanje pažnje sa, kako navodi, odbijanja palestinske militantne grupe da se razoruža.

Organizatori flotile pozvali su na međunarodni pritisak kako bi i preostala dvojica aktivista bila oslobođena.

Pezeškijan i Kalibaf traže smjenu Arakčija zbog navodne bliskosti sa IRGC-om

Iranski predsjednik Masud Pezeškijan i predsjednik parlamenta Mohamed Bager Kalibaf traže smjenu ministra spoljnih poslova Abasa Arakčija, koga su optužili da je slijedio uputstva šefa Korpusa islamske revolucionarne garde (IRGC) u nuklearnim pregovorima, a da nije o tome obavijestio predsjednika, saopštila su dva izvora upoznata sa situacijom.

Izvori su za portal Iran internešenel rekli da Pezeškijan i Kalibaf vjeruju da je Arakči poslednjih nedjelja djelovao manje kao ministar zadužen za sprovođenje vladine politike, a više kao pomoćnik Ahmada Vahidija, komandanta IRGC-a.

Cijene nafte nastavile da rastu

Fjučersi nafte marke “brent” porasli su za 1,04 dolara, na 111,44 dolara po barelu, dok su fjučersi nafte marke “vest Teksas” porasli za 41 cent, na 105,48 dolara po barelu, kao posljedica iranske blokade Ormuskog moreuza, i američke blokade iranskih luka za izvoz sirove nafte.

Cijene nafte rastu od kraja februara kada su Sjedinjene Američke Države i Izrael napale Iran, što je dovelo do zatvaranja Ormuskog moreuza i prekida isporuka oko jedne petine svjetskih zaliha nafte i tečnog prirodnog gasa, podsjećaju mediji.

Cene nafte marke “brent” porasle su za 50 odsto samo u martu.

Iranski zvaničnik: Spekulacije o zdravstvenom stanju Hamneija su neprijateljska propaganda

Zvaničnik iz kabineta vrhovnog verskog vođe Irana Mohsen Komi odbacio je spekulacije o zdravstvenom stanju ajatolaha Modžtabe Hamneija i ocijenio ih kao “neprijateljsku propagandu”.

On je, međutim, potvrdio da je Hamnei bio ranjen tokom američko- izraelskog napada 28. februara, prenosi portal Iran International.

Komi, zamjenik za međunarodnu komunikaciju u kabinetu lidera, izjavio je da se šire glasine o zdravstvenom stanju članova rukovodstva kako bi se izazvale reakcije vlasti i potom iskoristile u političke svrhe.

- Naš najvažniji zadatak sada je da mu pomognemo da sačuva život, jer je on sada Božji predstavnik ovde - rekao je on.

Komi je dodao da je Hamnei “bio u zgradi pogođenoj u napadu u kojem su poginuli i drugi stanari”, ali da je “ušao u dvorište nekoliko minuta prije napada”.

Tramp: Cijene energenata pašće “kao kamen” čim se završi rat u Iranu

Predsjednik Sjedinjenih Američkih Država Donald Tramp izjavio je sinoć u razgovoru sa novinarima da će cijene energenata “pasti kao kamen” čim se završi rat u Iranu.

Globalne cijene nafte su dostigle četvorogodišnji maksimum od preko 126 dolara po barelu zbog zabrinutosti da bi sukob mogao dovesti do produžene krize, prenosi Rojters.

Cijena nafte tipa Brent porasla je za skoro sedam odsto na 126,31 dolar po barelu, a potom je ponovo pala na oko 114 dolara.

Oko 20 odsto svjetske nafte i tečnog prirodnog gasa (TPG) trasportuje se kroz Ormuski moreuz, a sukob je doveo do skoka globalnih cijena energenata.

Vrhovni vjerski vođa Irana, ajatola Modžtaba Hamnei izjavio je u četvrtak da će Teheran obezbijediti Ormuski moreuz i eliminisati “neprijateljske zloupotrebe tog plovnog puta”, prenio je BBC.

SAD su u međuvremenu saopštile da će blokirati iranske luke sve dok zvanični Teheran prijeti bezbjednosti tankera koji pokušavaju da koriste Ormuski moreuz ozbiljno ometajući globalne isporuke energenata, prenosi Tanjug.

Arakči: Međunarodna zajednica da pozove SAD i Izrael na odgovornost

Iranski ministar spoljnih poslova Abas Arakči apelovao je na međunarodnu zajednicu da pozove Sjedinjene Američke Države i Izrael režim na odgovornost zbog, kako je naveo, 40-dnevnog “agresivnog rata” protiv Irana, upozoravajući da su aktuelne tenzije u Persijskom zalivu i Ormuskom moreuzu direktna posljedica tih akcija.

- Trenutna nebezbjednost u Persijskom zalivu i Ormuskom moreuzu je direktna posljedica američke i izraelske vojne agresije protiv Irana - rekao je Arakči u telefonskom razgovoru sa švajcarskim ministrom spoljnih poslova Ignaciom Kasisom, prenosi iranska TV Press.

Šef iranske diplomatije je istakao da međunarodna zajednica “mora da uzme u obzir ovu realnost i da agresore pozove na odgovornost za njihova flagrantna kršenja Povelje UN i međunarodnog prava”.

On je, takođe, optužio protivničku stranu za više kršenja prekida vatre koji je stupio na snagu 8. aprila, tvrdeći da je primirje više puta narušeno. Švajcarski ministar je ponovio stav svoje zemlje o potrebi za diplomatskim rješavanjem sukoba i povratkom mira u region. Arakči i Kasis su razgovarali i o bilateralnim odnosima i saglasili se da nastave konsultacije o pitanjima od obostranog interesa.

Američki zvaničnik: Do primirja SAD i Irana došlo zbog približavanja roka za ratna ovlašćenja

Primirje između Sjedinjenih Američkih Država i Irana, koje je počelo 8. aprila, “stavilo je tačku” na neprijateljstva između dvije zemlje zbog približavanja roka kada bi američki predsjednik Donald Tramp morao da zatraži ratna ovlašćenja Kongresa, izjavio je visoki zvaničnik Trampove administracije.

- U svrhu Rezolucije o ratnim ovlašćenjima, neprijateljstva koja su počela u subotu, 28. februara, okončana su - rekao je zvaničnik za Rojters.

Naveo je da, od kada je počelo primirje, nije bilo razmjene vatre između oružanih snaga SAD i Irana. Ranije su analitičari i pomoćnici u Kongresu rekli da očekuju da će Tramp obavijestiti Kongres da planira produženje ratnih ovlašćenja od 30 dana, ili da će zanemariti taj rok, a administracija je tvrdila da prekid vatre označava kraj sukoba.

Zakon iz 1973. godine dozvoljava predsjedniku rok od 60 dana u kom mora da okonča akciju koju je pokrenuo bez odobrenja Kongresa, a zatim mora da zatraži odobrenje od Kongresa ili produženje od 30 dana na osnovu “neizbježne vojne potrebe” koja se odnosi na bezbjednost oružanih snaga.

Rat u Iranu počeo je vazdušnim napadima koje su pokrenuli Izrael i Sjedinjene Države 28. februara. Tramp je formalno obavijestio Kongres o sukobu 48 sati kasnije, čime je pokrenut rok od 60 dana, koji ističe danas.

Američki ministar odbrane Pit Hegset rekao je na saslušanju u Senatu u četvrtak da smatra da je odbrojavanje od 60 dana za pokretanje ratnih operacija bez odobrenja Kongresa zaustavljeno tokom primirja.

Prema američkom Ustavu samo Kongres, a ne predsjednik, može da objavi rat, ali ograničenje se ne primjenjuje na operacije za koje administracija navede da su kratkoročne, ili da predstavljaju reagovanje na neposrednu prijetnju.

---------------------------------------

Predsjednik SAD Donald Tramp poručio je da niko ne zna status pregovora sa Iranom osim njega i još nekoliko ljudi, sugerišući da pregovori napreduju uprkos prividu zastoja.

- Niko ne zna o čemu se u pregovorima radi, osim mene i još nekoliko ljudi - rekao je Tramp u Ovalnom kabinetu.

Sa druge strane, iranski ministar spoljnih poslova Abas Arakči istakao je da je Teheran spreman za pregovore, ukoliko Vašington promijeni ponašanje.

Američki ministar odbrane Pit Hegset naglasio je da Trampova administracija ne mora da traži odobrenje Kongresa za vođenje rata protiv Irana, jer je zakonski rok od 60 dana prekinut zbog tekućeg primirja.

- Na kraju krajeva, prepustio bih se Bijeloj kući i savjetu Bijele kuće po tom pitanju. Međutim, trenutno smo u primirju, što, koliko mi razumijemo, znači da se taj 60-dnevni rok zaustavlja ili pauzira zbog primirja - rekao je Hegset svjedočeći pred Odborom za oružane snage Senata.

Uoči isteka roka od 60 dana, koliko je Ustavom SAD dozvoljeno američkom predsjedniku da koristi svoja ratna ovlašćenja bez odobrenja Kongresa, američki Senat odbacio je i šesti predlog demokrata da se predsjedniku Trampu ograniče ovlašćenja za vođenje rata u Iranu.

Iranski vrhovni vođa Modžtaba Hamnei izjavio je da je jedino mjesto za Amerikance u Persijskom zalivu “na dnu njegovih voda”.

Predsjednik Irana Masud Pezeškijan osudio je američku pomorsku blokadu u Ormuskom moreuzu, rekavši da ona predstavlja nastavak vojne akcije protiv Irana.

- Ono što se radi pod maskom pomorske blokade je produžetak vojnih operacija protiv nacije koja plaća cijenu za svoj otpor i nezavisnost. Nastavak ovog represivnog pristupa je nepodnošljiv - poručio je Pezeškijan u objavi na mreži X.

Generalni sekretar UN Antonio Guteres poručio je da poremećaji u Ormuskom moreuzu “guše globalnu ekonomiju”, upozoravajući na dugotrajne ekonomske probleme čak i u “najboljem mogućem scenariju”.

Pakistan je otvorio kopnene trgovinske rute ka Iranu zbog blokade Ormuskog moreuza.

Uprkos primirju, nastavljaju se vojne akcije u Libanu. Libansko ministarstvo zdravlja saopštilo je da je u izraelskim napadima na gradove Džibčit i Tul, koji se nalaze u okrugu Nabatijeh na jugu Libana, poginulo najmanje osam ljudi.

Sa druge strane, Izrael navodi da je jedan izraelski vojnik poginuo, a drugi lakše povrijeđen u napadu dronom Hezbolaha na jugu Libana.