Bez primirja
Preuzmite našu aplikaciju
PRATITE NAS NA
PRIDRUŽITE NAM SE NA VIBER
COMMUNITY
PRATITE NAS
I NA TELEGRAM KANALU
PRATITE NAS
I NA WHATSUP KANALU
(UŽIVO) Gori naftni tanker u Ormuzu; Pezeškijan: Bombama ne možete naterati narod na predaju
Dešavanja na Bliskom istoku pratite uživo na portalu Dan.
Izrael obustavio ulaz komercijalne robe u Gazu
Izrael je saopštio da je obustavljen ulazak komercijalne robe u Pojas Gaze zbog, kako tvrde, “spora između lokalnih trgovaca i militantne palestinske grupe Hamas oko poreza”.
KOGAT, tijelo izraelske vojske zaduženo za koordinaciju humanitarnih pitanja u Gazi, navelo je da su trgovci iz Gaze odlučili da prestanu da vrše koordinaciju sa izraelskim vlastima za ulazak komercijalne robe, prenosi Rojters.
Prema navodima KOGAT-a, trgovci su tu odluku donijeli “zbog takse od 10.000 izraelskih šekela (oko 2.870 eura) koju Hamas naplaćuje za svaki kamion koji ulazi u Gazu, kao i zahtjeva da 30 odsto njihove prodaje u Gazi bude obavljeno u gotovini”.
Hamas je kasnije saopštio da je uplata od 10.000 šekela (oko 2.900 eura) dobrovoljni doprinos imućnih stanovnika Gaze nacionalnom fondu namijenjenom za pomoć ugroženima, uključujući udovice i siročad.
Ta organizacija je navela i da podstiče plaćanje u gotovini zbog, kako tvrdi, ozbiljne nestašice gotovine na toj teritoriji.
Prema procjeni međunarodnog sistema za praćenje gladi objavljenoj u julu, više od dve trećine stanovnika Gaze moglo bi do kraja godine da se suoči sa akutnom glađu.
Na toj teritoriji živi oko dva miliona ljudi, od kojih većina u improvizovanim skloništima.
Nahed Šhaibar, predsjednik udruženja privatnih prevoznika u Gazi, rekao je da danas nijedan kamion sa komercijalnom robom iz Izraela nije ušao u Gazu.
Istovremeno, ušli su kamioni sa humanitarnom pomoći, kao i oni koji prevoze komercijalnu robu iz Egipta preko prelaza pod izraelskom kontrolom.
KOGAT je naveo da će odluka trgovaca smanjiti ukupan broj kamiona sa humanitarnom i komercijalnom robom koji svakodnevno ulaze u Gazu na oko 300, odnosno za polovinu.
Prema sporazumu posredovanom uz učešće Sjedinjenih Američkih Država, Izrael je obavezan da omogući ulazak najmanje 600 kamiona sa humanitarnom pomoći u Gazu svakog dana.
Izrael, međutim, navodi da se ta obaveza odnosi na broj kamiona, a ne na njihovu isključivu namjenu i ističe da je komercijalna roba neophodna kako bi dopunila humanitarnu pomoć.
Iranska mornarica: Naftni tanker u plamenu u istočnom dijelu Ormuskog moreuza
Naftni tanker koji je, prema tvrdnjama iranske mornarice, prekršio zabranu plovidbe zapalio se u istočnom dijelu Ormuskog moreuza, javlja iranska državna televizija, pozivajući se na mornaricu.
“Tanker je pokušao da prođe kroz zabranjeno područje u Omanskom moru nakon što je isključio sisteme za praćenje”, saopštila je iranska mornarica, prenosi IRIB.
Odložen samit Evropske unije i Savjeta za saradnju zemalja Zaliva u Rijadu
Evropski savjet saopštio je da je drugi samit Evropske unije i Savjeta za saradnju zemalja Zaliva, koji je bio planiran za 24. oktobar u Rijadu, u Saudijskoj Arabiji, odložen.
U saopštenju se navodi da će novi datum održavanja samita biti naknadno objavljen.
Bugarski premijer Rumen Radev prethodno je, na samitu lidera EU u Briselu, izjavio novinarima da će sastanak u Rijadu biti odložen "možda iz bezbednosnih razloga".
Iranski admiral: Ormuski moreuz je zatvoren, upozorenje brodovima koji pokušaju da prođu bez koordinacije
Zamjenik komandanta iranske vojske, kontraadmiral Habibolah Sajari, upozorio je da je Ormuski moreuz zatvoren i da će oni koji pokušaju da prođu bez prethodne koordinacije "vidjeti šta će im se dogoditi".
"Suprotstavićemo se neprijateljskim prijetnjama oslanjajući se na novu opremu i sposobnosti naših mladih ljudi", rekao je Sajari, prenosi iranska novinska agencija Mehr.
Istakao je da je iranska ratna mornarica snažno prisutna u istočnom dijelu Ormuskog moreuza i da ima potpunu kontrolu i nadzor nad tim područjem.
Američka Centralna komanda (CENTCOM) odbacila je tvrdnje komandanta mornarice Iranske revolucionarne garde da Teheran kontroliše moreuz i da će potopiti američke ratne brodove koji mu se približe.
Pezeškijan: Bombama i raketama ne možete natjerati narod na predaju
Iranski predsjednik Masud Pezeškijan poručio je da vojna akcija ne može natjerati jednu zemlju na predaju, upozoravajući da unutrašnje podjele mogu ugroziti nacionalno jedinstvo.
"Ne možete natjerati društvo na predaju bombama i raketama, ali ako smo iznutra podijeljeni, neprijatelj će ostvariti svoj cilj", rekao je Pezeškijan tokom govora, prenosi iranska novinska agencija IRNA.
Istakao je da je neophodno jačati nacionalnu koheziju i jedinstvo.
"Moramo pronaći način da ojačamo nacionalnu slogu i jedinstvo i da zajedno stanemo pred teškoće koje nas očekuju", poručio je iranski predsjednik.
MMF: Produženi rat na Bliskom istoku najveći rizik za ekonomije regiona
Produženi rat na Bliskom istoku i dalji poremećaji u proizvodnji energenata, pomorskim transportnim rutama i kritičnoj infrastrukturi predstavljaju najveći rizik za ekonomije Bliskog istoka i Centralne Azije, saopštio je Međunarodni monetarni fond (MMF).
Direktor MMF-a za Bliski istok i Centralnu Aziju Džihad Azur izjavio je da rat ima veoma neujednačene ekonomske posledice po širi region, pri čemu su zemlje direktno pogođene sukobom izložene velikom pritisku.
"Izgledi u velikoj mjeri zavise od toga koliko brzo će se normalizovati proizvodnja energenata i trgovina, kao i od sposobnosti zemalja da očuvaju makroekonomsku stabilnost", rekao je Azur na konferenciji za novinare tokom godišnjeg zasijedanja MMF-a i Svjetske banke u Bangkoku.
MMF će 22. oktobra objaviti detaljnije ekonomske prognoze za region.
Prema Azurovim riječima, viškovi ostvareni prije rata, alternativni transportni pravci, prilagođavanje potražnje i značajno korišćenje zaliha pomogli su da se ublaže posljedice energetskog šoka izazvanog američko-izraelskim napadima na Iran i potonjim zatvaranjem Ormuskog moreuza od strane Teherana.
"Ovi mehanizmi su nam kupili vrijeme, ali su ograničeno. Zalihe su manje, rezervni proizvodni kapaciteti su suženi, a novi poremećaji mogli bi da izazovu znatno veće promjene cijena", upozorio je Azur.
Kalibaf: SAD moraju da budu kažnjene i da prihvate zahteve iranskog naroda
Predsjednik iranskog parlamenta Mohamed Bager Kalibaf izjavio je da Sjedinjene Američke Države moraju da budu kažnjene zbog, kako je naveo, zločina počinjenih protiv Irana, ističući da Teheran nastoji da uspostavi "trajno odvraćanje".
"Sjedinjene Američke Države moraju da budu kažnjene, da promijene svoje ponašanje i da im se nedvosmisleno stavi do znanja da moraju da prihvate legitimne zahtjeve iranskog naroda", rekao je Kalibaf.
Predsjednik iranskog parlamenta naglasio je da strategija Irana ne podrazumijeva ni beskonačan rat ni neprekidne pregovore, već korišćenje vojne snage i diplomatije kako bi se protivnik primorao da prihvati zahtjeve Teherana.
Istakao je i da Iran mora da bude spreman da se bori svom snagom kada je to neophodno, da jača svoju vojnu spremnost i da pobjede na bojnom polju pretvara u političke uspjehe.
"Da bismo to postigli, borićemo se i pregovarati. To znači da, kada je neophodno, moramo da se borimo svom snagom, iskoristimo svaku priliku da povećamo svoju spremnost i, kad god ostvarimo vojnu pobjedu na bojnom polju, pretvorimo je u političku pobjedu, učvrstimo je i učinimo dokazom poraza neprijatelja", rekao je Kalibaf.
CENTCOM: Američke snage uništile brod povezan sa Iranom u Omanskom zaliv
Centralna komanda američke vojske (CENTCOM) saopštila je da su američke snage prošle nedjelje uništile brod povezan sa Iranom u Omanskom zalivu, nakon što je utvrđeno da je nadgledao američke ratne brodove i pomagao u njihovom odabiru kao meta.
U saopštenju se navodi da je posada prethodno bezbjedno evakuisana.
Prema saopštenju CENTCOM-a, u toku su aktivnosti na povratku članova posade u njihovu zemlju, ali nisu objavljeni identitet broda, način na koji je uništen niti detalji navodnih obavještajnih aktivnosti.
"Američke snage uništile su 6. oktobra brod povezan sa Iranom koji je nadgledao i pomagao u odabiru brodova američke mornarice kao meta u Omanskom zalivu", navodi se u saopštenju.
Objava dolazi nakon izvještaja da iranska Islamska revolucionarna garda (IRGC), usled oštećenja svoje obalske infrastrukture za nadzor, sve češće koristi manje brodove za otkrivanje potencijalnih meta.
Iranske snage koriste posmatrače na manjim plovilima, koja nisu naoružana, kako bi identifikovale brodove za napade, dok Teheran pojačava napore da ograniči pomorski saobraćaj kroz Ormuski moreuz.
Tramp ponovio da će se rat sa Iranom "vrlo brzo" završiti
Američki predsjednik Donald Tramp ponovio je tvrdnju da će se rat sa Iranom završiti "vrlo brzo", uprkos sve učestalijim napadima na trgovačke brodove u Ormuskom moreuzu.
Šef Bijele kuće je rekao da je Vašington preuzeo "potpunu kontrolu" nad tim strateški važnim plovnim putem i tvrdio da je Iran ostao bez mornarice, vazduhoplovstva, radarskih sistema i protivvazduhoplovne odbrane.
"Njihovi lideri prvog nivoa su nestali. Izabrali su drugi nivo. I njihovi lideri drugog nivoa su nestali. Izabrali su treći nivo. Polovina njih je nestala, pa su me natjerali da obećam da više nikoga neću eliminisati. I jesam. Obećao sam im", rekao je Tramp.
Nagovijestio je i da su napadi otežali pregovore sa Teheranom.
"Tako da sam vjerovatno otišao malo predaleko. Žao mi je, jer više ne znam s kim, dođavola, pregovaramo", naveo je američki predsjednik.
Priznao je da je sukob doveo do rasta cijena goriva, ali je predvideo da će one pasti kada se borbe završe.
"Znao sam da će benzin poskupeti, ali nisam imao predstavu koliko. Iskreno, mislio sam da će poskupeti mnogo više", rekao je Tramp, dodajući da će cijene pasti "vrlo brzo" po okončanju rata.
CNN: SAD razmatraju upotrebu “majke svih bombi” protiv Irana
Američka vojska pripremila je nove planove za napade koji uključuju moguću upotrebu takozvane “majke svih bombi” protiv iranske energetske infrastrukture i nuklearnih postrojenja, u slučaju da predsjednik SAD Donald Tramp izda naređenje za nastavak borbenih dejstava, prenio je CNN, pozivajući se na više američkih zvaničnika upoznatih sa ovim pitanjem.
Upotreba bombe GBU-43/B, najveće nenuklearne bombe u američkom arsenalu, u sukobu sa Iranom predstavljala bi značajnu eskalaciju sukoba, ocjenjuje CNN.
Ipak, prema riječima više izvora upoznatih sa internim vojnim raspravama o mogućoj upotrebi ovog oružja, postoje sumnje u to koliko bi ono bilo efikasno u ostvarivanju Trampovih strateških ciljeva ili promjeni odnosa snaga u ratu.
Jedan od izvora je naveo da je Tramp naložio vojsci da pripremi dodatne planove za napade na iranske ciljeve, koji obuhvataju “značajan dio energetske infrastrukture”, kao i moguću upotrebu pomenute bombe.
Isti izvor navodi da je u planovima predviđeno da do napada dođe prije povlačenja američkih snaga iz zone odgovornosti Centralne komande američke vojske.
To ukazuje na mogućnost da administracija Donalda Trampa izvede dodatne napade, pokuša da proglasi pobjedu, a zatim brzo povuče sve snage.
Drugi izvor rekao je da vojni planovi za napade na iranska nuklearna postrojenja takođe izričito predviđaju upotrebu bombe GBU-43/B.
Neimenovani američki zvaničnik napomenuo je da vojska tokom planiranja priprema niz opcija za donosioce odluka, od najintenzivnijih do blažih.
Ciljevi za koje je potrebna veća razorna moć, uključujući one koji se nalaze duboko pod zemljom, zahtijevaju upotrebu većih bombi, a GBU-43/B je najveća među njima, dodao je ovaj zvaničnik.
Iako ta bomba, koja se navodi pomoću GPS-a, može da uništi područje veličine devet gradskih blokova, ona, prema riječima izvora, vjerovatno ne može da prodre dovoljno duboko ispod površine kako bi uništila nuklearna postrojenja za koja se vjeruje da su zaštićena slojevima granita.
Navi Pilaj: Netanjahu i Galant da odgovaraju za genocid u Gazi
Dobitnica Nobelove nagrade za mir Navi Pilaj izjavila je da izraelski premijer Benjamin Netanjahu i bivši ministar odbrane Joav Galant treba da budu krivično gonjeni zbog genocida u Pojasu Gaze, navodeći da izvještaj istražne komisije UN, kojom je predsjedavala, sadrži provjerene dokaze koji potkrepljuju njene zaključke.
Pilaj je odbacila optužbe izraelskih zvaničnika da je pristrasna i politički motivisana, ističući da je komisija preporučila da Netanjahu i Galant budu izvedeni pred nacionalne sudove ili Međunarodni krivični sud (MKS).
“Naša preporuka i zaključak su da premijer Netanjahu i bivši ministar Galant treba da budu izvedeni pred sud”, rekla je Pilaj.
Podsjetila je da je cilj Konvencije o sprečavanju i kažnjavanju zločina genocida da se takvi zločini spriječe, a ne da međunarodna zajednica čeka da se dogode i tek potom reaguje.
“Čim se pojave naznake da bi moglo da dođe do genocida, države imaju obavezu da intervenišu kako bi ga spriječile. To je pravna obaveza svake države, čak i kada se genocid ne događa na njenoj teritoriji”, istakla je Pilaj.
Govoreći o zaključcima komisije UN, navela je da su svi podaci uključeni u izvještaj prethodno provjereni i da su izostavljeni svi navodi za koje nije bilo moguće potvrditi vjerodostojnost.
Prema njenim riječima, zaključci su zasnovani na prikupljenim dokazima i izjavama izraelskih političkih lidera, uključujući Netanjahua i Galanta.
---------------
Izraelski premijer Benjamin Netanjahu izjavio je da napad na Iran u narednim danima, prema njegovom mišljenju, trenutno nije u interesu Izraela.
Načelnik Generalštaba izraelske vojske Ejaj Zamir upozorio je na moguću eskalaciju na svim frontovima.
Ministar odbrane Izrael Kac zaprijetio je da će, ako se Hezbolah pridruži Iranu u napadu na Izrael, biti žestoko pogođen i da će izgubiti dodatnu teritoriju na jugu Libana.
Izraelska vojska saopštila je da je u napadu na grad Gazu likvidiran komandant Hamasa, koji je tokom rata držao taoce u zarobljeništvu.
Huti tvrde da su gađali postrojenja “Aramka”, aerodrom i rafineriju u Rijadu.
Preuzmite našu aplikaciju
PRATITE NAS NA
PRIDRUŽITE NAM SE NA VIBER
COMMUNITY
PRATITE NAS
I NA TELEGRAM KANALU
PRATITE NAS
I NA WHATSUP KANALU