(UŽIVO) Primirje SAD i Irana na staklenim nogama; Netanjahu: Rat još nije gotov
- SHUTTERSTOCK

Preuzmite našu aplikaciju

PRIDRUŽITE NAM SE NA VIBER
COMMUNITY

PRATITE NAS
I NA TELEGRAM KANALU

PRATITE NAS
I NA WHATSUP KANALU

SLUŠAJ VIJESTI

(UŽIVO) Tramp: Ne treba mi kineska pomoć oko Irana; Hegset: Primirje sa Iranom na snazi, SAD kontrolišu Ormuski moreuz

Dešavanja na Bliskom istoku pratite uživo na portalu Dan.

Tramp: Ne treba mi kineska pomoć oko Irana

Američki predsjednik Donald Tramp izjavio je da će tokom predstojeće posjete Kini imati dug razgovor sa kineskim predsjednikom Si Đinpingom o ratu u Iranu i dodao da ne smatra da mu je potrebna kineska pomoć.

- Ne mislim da nam je potrebna bilo kakva pomoć u vezi sa Iranom. Pobjeđujemo na ovaj ili onaj način, mirno ili drugačije - rekao je Tramp novinarima prije odlaska za Kinu.

Tramp je dodao da će se u Pekingu održati sastanci u četvrtak i petak, ali je kasnije izjavio da Iran "nije glavna tema", jer je situacija "u velikoj mjeri pod kontrolom".

 

Hegset: Primirje sa Iranom na snazi, SAD kontrolišu Ormuski moreuz

Ministar odbrane Sjedinjenih Američkih Država Pit Hegset izjavio je tokom svjedočenja pred podkomitetom za odbranu Komiteta za aproprijacije Senata SAD da je primirje sa Iranom i dalje na snazi uprkos povremenim razmjenama vatre, dodajući da SAD faktički kontrolišu Ormuski moreuz jer "ništa neće prolaziti, ako to ne dozvole".

Američki ministar odbrane rekao je i da administracija predsjednika SAD Donalda Trampa ima planove i za eskalaciju i za smanjenje sukoba.

- Imamo plan za eskalaciju ako bude potrebno. Imamo i plan za povlačenje, kao i plan za premještanje vojnih kapaciteta - rekao je Hegset, odgovarajući na pitanje demokratske kongresmenke Beti Mekolam o mogućoj alternativnoj strategiji za smanjenje vojnih operacija.

 

Kuvajt uručio protestnu notu Iranu

Ministarstvo spoljnih poslova Kuvajta saopštilo je da je uručilo protestnu notu iranskom izaslaniku u toj zemlji Mohamadu Tutundžiju nakon navodne infiltracije grupe naoružanih pripadnika Iranske revolucionarne garde u ovu zalivsku državu.

Kuvajtski zamjenik o ministra spoljnih poslova Hamad Sulejman al-Mašan ponovio je da Kuvajt oštro osuđuje ovaj neprijateljski čin i zatražio od Irana da odmah i bezuslovno prekine sa takvim akcijama, navodi se u saopštenju ministarstva.

Al-Mašan je incident opisao kao "flagrantno kršenje suvereniteta Kuvajta", kao i kršenje međunarodnog prava i Povelje UN, naglasivši da zemlja zadržava pravo na samoodbranu.

Ranije danas je objavljeno da su četiri pripadnika iranske Revolucionarne garde pokušala da uđu u zemlju morskim putem kako bi pokrenuli ono što je opisano kao "neprijateljske" aktivnosti.

 

 

 

Teheran podnio tužbu sudu u Hagu protiv SAD

Vlada Irana podnijela je tužbu arbitražnom sudu u Hagu protiv Sjedinjenih Američkih Država zbog vojne agresije na nuklearne objekte Irana, uvođenja ekonomskih sankcija i prijetnji upotrebom sile.

Tužba je podnijeta u skladu sa odredbama Alžirskih sporazuma iz 1981. godine pred Iransko-američkim sudom za potraživanja i odnosi se na navodna kršenja međunarodnih obaveza tokom 12-dnevnog rata u martu 2026. godine.

Iran u podnesku navodi da su SAD prekršile odredbe sporazuma, uključujući vojne operacije, ekonomske mjere i politički pritisak, te traži da sud utvrdi odgovornost Vašingtona, naloži obustavu miješanja u unutrašnje poslove Irana, garancije da se takvi postupci neće ponoviti i isplatu pune odštete.

 

 

 

CENTCOM: SAD preusmjerile 65 brodova u pomorskoj blokadi Irana

Sjedinjene Američke Države preusmjerile su 65 komercijalnih plovila i onesposobile još četiri u okviru pomorske blokade iranskih luka, saopštila je američka Centralna komanda (CENTCOM).

U saopštenju objavljenom na društvenoj mreži Iks, CENTCOM navodi da se operacije sprovode u okviru mjera usmjerenih na pomorski saobraćaj u regionu.

Iranske vlasti, međutim, tvrde da imaju kontrolu nad Ormuskim moreuzom i da ne dozvoljavaju prolazak brodova bez odobrenja Islamske revolucionarne garde.

Portparol američke Centralne komande Tim Hokins izjavio je prošle nedjelje za Al Džaziru da su glavni prioriteti u Ormuskom moreuzu obezbjeđivanje bezbjednih plovidbenih ruta za trgovačke brodove i sprovođenje blokade Irana.

 

Tramp: Iran će potpuno obustaviti obogaćivanje uranijuma

Predsjednik Sjedinjenih Američkih Država Donald Tramp izjavio je da je uvjeren da će Iran u potpunosti obustaviti obogaćivanje uranijuma i odustati od razvoja nuklearnog oružja, uprkos tome što pregovori između Vašingtona i Teherana i dalje nisu donijeli napredak.

- Sto posto će to zaustaviti - rekao je Tramp u intervjuu za "Sid & Friends In The Morning", jutarnji program koji se emituje na njujorškom radiju WABC, odgovarajući na pitanje da li vjeruje da Iran može biti spriječen da razvija nuklearno oružje.

On je naveo da je lično uključen u razgovore sa iranskim zvaničnicima.

- Imam kontakt sa njima. Rekli su da ćemo dobiti "prašinu". Ja to zovem nuklearna prašina jer je to odgovarajući izraz. I dobićemo to - rekao je Tramp.

Američki predsjednik je ocijenio da Sjedinjene Američke Države ne moraju da žure sa postizanjem dogovora.

- Nećemo žuriti ni sa čim, imamo blokadu - naveo je Tramp.

Njegove izjave dolaze dan nakon što je rekao da je primirje između SAD i Irana na "veoma slabim nogama", nakon najnovijeg kontra-predloga Teherana koji je ocenio kao "neprihvatljiv".

 

Pentagon: SAD do sada na rat protiv Irana potrošile 29 milijardi dolara

Rat protiv Irana koštao je Sjedinjene Američke Države do sada 29 milijardi dolara, što je za oko četiri milijarde više nego što je procijenjeno krajem prošlog mjeseca, izjavio je sekretar finansija Pentagona Džuls Herst.

Prethodno je krajem aprila iz Pentagona saopšteno da su izdaci rata iznosili 25 milijardi dolara.

Agencija navodi da nije precizirano kako je Pentagon došao do brojke od 29 milijardi dolara. Rojters je u martu prenio da su u prvih šest dana rata potrošile najmanje 11,3 milijardi dolara.

 

Fidan: Ormuz ne treba koristiti kao oružje

Turska podržava napore za ponovno otvaranje Ormuskog moreuza, izjavio je ministar spoljnih poslova Hakan Fidan, dodajući da kanal ne bi trebalo koristiti kao "oružje" tokom rata sa Iranom.

Govoreći na konferenciji za novinare u Dohi zajedno sa svojim katarskim kolegom, Fidan je takođe rekao da Ankara doprinosi naporima koje predvodi Pakistan da se pronađe pregovarački kraj rata između Irana i Sjedinjenih Država.

Diplomata: Putinova inicijativa o sastanku "nuklearne petorke" sve je više aktuelna

Iniscijativa ruskog predsjednika Vladimira Putina o održavanju sastanka "nuklearne petorke" sve je više aktuelna u uslovima međunarodne krize, izjavio je danas direktor Trećeg departmana ruskog Ministarstva spoljnih poslova Aleksandar Sternik.

- Svojevremeno smo predložili održavanje samita pet stalnih članica Savjeta bezbjednosti UN radi razgovora o zajedničkoj budućnosti. Ta inicijativa ruskog predsjednika i dalje je na stolu i možda postaje još aktuelnija u sadašnjoj geopolitičkoj krizi - rekao je Sternik na Centralnoazijskoj konferenciji Valdajskog kluba, prenosi Sputnjik.

Govoreći o situaciji u Iranu i Avganistanu, on je rekao da se tu bezbjednosni interesi Rusije i Kine poklapaju.

- Kina je, bez sumnje, zainteresovana za bezbjedne rute transporta svoje robe ka svjetskim tržištima, posebno zbog mogućeg zatvaranja Ormuskog moreuza i stalne prijetnje blokade Malačkog moreuza - rekao je Sternik.

Iran: Internet će biti vraćen u normalu nakon završetka rata, tvrdi vlada

Vlada Irana je saopštila da će pristup internetu biti vraćen u normalno stanje nakon završetka rata sa Sjedinjenim Američkim Državama i Izraelom.

Portparolka iranske vlade Fatemeh Mohadžerani je rekla da vlasti smatraju internet djelom osnovne infrastrukture i građanskim pravom, uz poruku da se protive diskriminaciji u pristupu mreži, prenijela je Al Džazira.

Ona je navela da se trenutno vodi politika čiji je cilj da obezbijedi stabilni i kvalitetni internet za preduzeća, uz očekivanje da će se situacija normalizovati nakon završetka sukoba.

Prema navodima, od početka rata 28. februara milioni ljudi u Iranu suočavaju se sa gotovo potpunim prekidima interneta koji traju 74 dana, uz ograničen pristup samo odobrenim državnim sajtovima.

Vlada nije navela tačan vremenski okvir za ukidanje ograničenja, ali je poručila da će se mreža vratiti u "normalne uslove" nakon stabilizacije situacije.

Rezai: Ako nas ponovo napadnu opcija je obogaćivanje uranijuma do 90 odsto

Ebrahim Rezai, portparol odbora za nacionalnu bezbjednost i spoljnu politiku iranskog parlamenta napisao je na društvenoj mreži Iks da bi Iran mogao da obogati uranijum do 90 odsto čistoće ukoliko ponovo bude meta napada.

- Jedna od opcija koje su Iranu dostupne u slučaju još jednog napada mogla bi biti obogaćivanje uranijuma do 90 odsto. O tome ćemo razgovarati u parlamentu - objavio je Rezai.

Izrael izdao naređenje za prisilnu evakuaciju gradova i sela na jugu Libana

Izraelska vojska je naredila stanovnicima gradova i sela na jugu Libana da se odmah evakuišu na udaljenost od najmanje 1.000 metara do otvorenih područja, prije napada na te lokacije.

Iran osudio američki nacrt rezolucije UN o Ormuskom moreuzu: To je zamjena teze

Zamjenik iranskog ministra spoljnih poslova za pravna pitanja Kazem Garibabadi oštro je osudio najnoviji pokušaj Vašingtona da izdejstvuje usvajanje rezolucije o Ormuskom moreuzu u Savjetu bezbjednosti UN, opisujući to kao grubi pokušaj da se iskrive činjenice i zaštite pravi agresori.

U saopštenju objavljenom na društvenoj mreži Iks, Garibabadi ističe da SAD, zajedno sa nekim svojim regionalnim saveznicima, ponovo pokušavaju da "zamijene tezu", pretvarajući posljedice vojne agresije i nezakonite opsade u optužnicu protiv Irana, "jedine zemlje koja je žrtva prijetnji, pritiska i direktnih napada", prenosi danas iranski Press TV.

- Sloboda plovidbe je poštovani pravni princip, ali se ne može tumačiti selektivno niti politički, a ne može se ni odvojiti od Povelje UN - napisao je on.

Visoki iranski diplomata je naglasio da bilo kakva istinska inicijativa za pomorsku bezbjednost u regionu ne može da ignoriše ponovljeno pribjegavanje sili, nametanje pomorske blokade, tekuće prijetnje i direktnu ulogu koju igraju SAD i izraelski režim u stvaranju trenutne krize, dok se pretvaraju da djeluju s neutralnošću i pravnim kredibilitetom.

Garibabadi je predočio da suštinski problem nije prolazak brodova "u vakuumu", već to što određene vlade pokušavaju da preformulišu rezultate svojih vlastitih ilegalnih akcija na jeziku takozvanog "međunarodnog poretka".

- Takav pristup ne doprinosi ni deeskalaciji ni pomorskoj bezbjednosti, niti kredibilitetu multilateralnih mehanizama - upozorio je on.

Kako je zaključio, bilo koji tekst koji teži da predstavi situaciju u Ormuskom moreuzu bez izričitog navođenja agresije, opsade, prijetnji silom i legitimnog prava Irana da brani svoju bezbjednost i vitalne nacionalne interese "biće manjkav, pristrasan, politički obojen i osuđen na propast od samog početka".

Američki izaslanik: Izrael isporučio UAE Gvozdenu kupolu tokom rata sa Iranom

Američki ambasador pri Ujedinjenim nacijama Majk Volc postao je prvi zvaničnik SAD koji je javno potvrdio da je izraelski sistem protivraketne odbrane "Gvozdena kupola" korišćen za obaranje iranskih raketa usmjerenih na Ujedinjene Arapske Emirate.

- Vidjeli smo kako UAE koriste Gvozdenu kupolu koju im je obezbijedio Izrael - rekao je Volc", prenosi Izrael Hajom.

Stejt department: Rubio razgovarao o Iranu sa australijskim i britanskim kolegama

Američki državni sekretar Marko Rubio odvojeno je razgovarao telefonom sa svojim australijskim i britanskim kolegama o ratu u Iranu i Ormuskom moreuzu, saopštio je danas Stejt department.

Tokom razgovora sa australijskom ministarkom spoljnih poslova Peni Vong, Rubio je potvrdio američku posvećenost promociji slobodnog i otvorenog Indo-Pacifika.

Rubio je istakao snagu američko-australijskog saveza i njegov značaj za bezbjednost i stabilnost regiona.

Američki državni sekretar je, kako se navodi u saopštenju, razgovarao o Iranu i tekućim naporima za obnavljanje slobode plovidbe u Ormuskom moreuzu i sa britanskom ministarkom spoljnih poslova Ivet Kuper.

--------------------------------------------------------
Iran je, preko pakistanskih posrednika, odgovorio na američki prijedlog za početak mirovnih pregovora i okončanje rata. Ključni elementi odgovora su zahtjevi za ukidanje dugogodišnjih sankcija Iranu, okončanje američke blokade iranskih luka, uz garancije protiv novih napada. Teheran traži i prekid borbi na "svim frontovima" – i u Iranu i Libanu.

Teheran odbija, kako kaže, pretjerane zahtjeve Vašingtona. Traži da SAD plate ratnu odštetu i priznaju kontrolu Teherana nad Ormuskim moreuzom.

''Naš prijedlog za okončanje sukoba je legitiman i velikodušan. Dajemo prioritet bezbjednosti prolaza kroz Ormuz – i stabilnosti u regionu. Mi smo odgovorna sila u regionu i protivnik dominacije i nasilja. Američke nuklearne prijetnje suprotne su međunarodnom pravu. Iran zna kako da se odbrani u svakoj situaciji'', kaže portparol Ministarstva spoljnih poslova Ismail Bagei.

Američki predsjednik Donald Tramp rekao je da ima "najbolji mogući plan” za okončanje sukoba sa Iranom, dodavši da Teheran ne smije da posjeduje nuklearno oružje. Obraćajući se novinarima u Ovalnom kabinetu, ponovio je da je iranski kontraprijedlog za okončanje rata "neprihvatljiv”.

Ocijenio je i da je primirje između SAD i Irana, koje traje mjesec dana, "na aparatima za održavanje života”. Iako je formalno i dalje na snazi, smatra da je veoma krhko, podsjećajući da su obje strane poslije dogovora razmjenjivale vatru u Ormuskom moreuzu.

Optužio je Iran i da je odustao od prethodnog dogovora koji je podrazumijevao da SAD preuzmu i uklone iranske zalihe obogaćenog uranijuma i da je to izostavio u svom odgovoru dostavljenom Vašingtonu.

Izraelski premijer Benjamin Netanjahu naglašava da rat s Iranom nije završen. "U toj zemlji još ima nuklearnog materijala, uključujući uranijum. Nismo uništili sva postrojenja za njegovo obogaćivanje. Ima još posla", naveo je Netanjahu.

Uprkos primirju u Libanu, koje je na papiru i dalje na snazi, nastavljaju se međusobni napadi IDF i Hezbolaha.

Prema lokalnim izvještajima, u izraelskim napadima poginule su najmanje četiri osobe, među kojima i dvojica braće u Nabatiji na jugu Libana, dok je pet osoba ranjeno.

Preuzmite našu aplikaciju

PRIDRUŽITE NAM SE NA VIBER
COMMUNITY

PRATITE NAS
I NA TELEGRAM KANALU

PRATITE NAS
I NA WHATSUP KANALU

Komentari ()

IZBOR UREDNIKA