(UŽIVO) Propao pokušaj Irana da se dogovori sa SAD o Ormuzu, Pezeškijan poziva islamski svijet na ujedinjenje

Ormuški moreuz, rat, Bliski istok

- VAHID SALEMI/GULIVER/AP

Preuzmite našu aplikaciju

PRIDRUŽITE NAM SE NA VIBER
COMMUNITY

PRATITE NAS
I NA TELEGRAM KANALU

PRATITE NAS
I NA WHATSUP KANALU

SLUŠAJ VIJESTI

(UŽIVO) Arakči: Spremni smo za nastavak sukoba, čak i ako to dovede do “sudnjeg dana”

Dešavanja na Bliskom istoku pratite uživo na portalu "Dan"

Tramp nagovijestio da je hapšenje u Britaniji zajednička akcija dvije zemlje

Donald Tramp osvrnuo se na nedavno hapšenje petorice muškaraca u blizini vazduhoplovne baze RAF Ferford, koju koriste SAD.

- Namjeravali su da nanesu veliku štetu našoj bazi, a saradnja sa Britancima se pokazala odličnom. Dugo smo ih držali na oku i uhvatili smo ih - rekao je Tramp dok je putovao na golf turnir “Predsjednički kup”.

Arakči: Spremni smo za nastavak sukoba, čak i ako to dovede do “sudnjeg dana”

Iranski ministar spoljnih poslova Abas Aragči izjavio je da je Iran spreman za nastavak rata, “čak i ako dođe do rata koji bi značio sudnji dan”.

U intervjuu za emisiju “Meet the Press” televizije En-Bi-Si, Arakči je ponovio uslove mirovnog plana svoje zemlje, čiji je cilj okončanje neprijateljstava između Sjedinjenih Država i Irana, prenosi Al Džazira.

- Želimo da naša sredstva, koja su nezakonito zamrznuta, budu odblokirana. Želimo da možemo da prodajemo svoju naftu. Želimo određene stvari na koje su se SAD već obavezale prethodnim sporazumima - istakao je Arakči.

Iranski šef diplomatije je takođe naveo da su SAD i Izrael napali Iran usred pregovora tokom prošlogodišnjeg dvanaestodnevnog rata.

- Ako pitate nas, nema razloga da se vraćamo diplomatiji. Ali ipak pokušavam sa diplomatijom, jer smatram da ne smijemo propustiti nijednu priliku za mir - naveo je Arakči.

Iako je Iran čuo da je američki predsjednik Donald Tramp odbacio mirovni plan, Arakči kaže da Teheran “i dalje čeka zvaničan odgovor putem posrednika”.

SAD demantuju tvrdnje Teherana o zapleni podvodnog drona

Američka vojska demantovala je tvrdnje Iranske revolucionarne garde da je zarobila napredno američko podvodno bespilotno vozilo koje je, kako je navedeno, vršilo nadzor u Ormuskom moreuzu.

Portparol američke Centralne komande kapetan Tim Hokins rekao je da američka vojska ima "potpunu kontrolu“ nad svim operativnim bespilotnim sistemima.

Hokins je tvrdnje Iranske revolucionarne garde nazvao "očigledno očajničkim“.

Iranska Revolucionarna garda je prethodno saopštila da je zaplijenila podvodni dron “remus 600“ i da njeni stručnjaci pokušavaju da preuzmu podatke iz sistema.

IRGC: Zaplijenjen američki podvodni dron u Ormuskom moreuzu

Iranska Islamska revolucionarna garda (IRGC) saopštila je da je zaplijenila američki napredni podvodni dron koji je, kako tvrdi, izvodio obavještajne operacije u Ormuskom moreuzu, dok su iranski zvaničnici istovremeno ponovili da će svako nastojanje da se kontroliše taj strateški plovni put biti dočekano snažnim odgovorom.

Iranska agencija Fars prenijela je saopštenje mornarice IRGC da je zaplijenjen dron američke vojske tipa "remus 600", koji je u Ormuskom moreuzu djelovao u obavještajne svrhe.

Islamska revolucionarna garda navela je da je dron zaplijenjen korišćenjem obavještajnih kapaciteta i tehnologije elektronskog ratovanja i da je sada podvrgnut pregledu iranskih stručnjaka radi preuzimanja podataka sačuvanih u njemu.

Uz saopštenje o zapljeni, Revolucionarna garda je, prenosi Al Džazira, navela da je Ormuski moreuz "zatvoren" i upozorila da će odlučno reagovati na svaki pokušaj prolaska plovila rutama koje Iran smatra nelegalnim.

Akraminija: Iranska vojska je spremna za svaki novi napad SAD

Iranske oružane snage spremne su za svaki novi napad Sjedinjenih Američkih Država, izjavio je portparol iranske vojske Mohamad Akraminija, nakon što je američki predsjednik Donald Tramp izjavio da je odbacio iranski predlog o ponovnom otvaranju Ormuskog moreuza i okončanju sukoba.

Akraminija je rekao da su iranske oružane snage potpuno spremne za sukob i upozorio je da bi SAD pretrpjele veću štetu ako bi pokrenule još jedan napad na njegovu zemlju, prenosi Rojters.

Iranski ministar odbrane Amir Hatami je kazao da se rat sa SAD nalazi u kritičnoj i odlučujućoj fazi, i da Teheran neće prihvatiti situaciju u kojoj ne može da trguje, dok strane sile koriste strateške plovne puteve tog regiona.

- Ako Iran ne može da trguje, ako Iran ne može da živi, niko neće moći da trguje niti da živi. Ormuski moreuz je moreuz našeg dostojanstva i časti, i neće biti dozvoljeno da neprijatelji zemlje koriste ovo ključno logističko usko grlo dok je iranski narod uskraćen za svoja prava- kazao je Hatami.

Mornarica SAD blokirala je Ormuski moreuz za brodove koji polove u, ili iz iranskih luka, kao odgovor na to što je iranski Korpus islamske revolucionarne garde blokirao moreuz za brodove za koje je naveo da dolaze iz, za Iran, neprijateljskih država.

Galant: Hamas je prije 7. oktobra upozorio Izrael da će "zatresti zatvore"

Bivši izraelski ministar odbrane Joav Galant izjavio je da je Izrael prije napada Hamasa 7. oktobra 2023. godine dobio upozorenje od izvora povezanih sa tim palestinskim militantnim pokretom, ali da je poruka pogrešno protumačena kao moguća najava pregovora o razmjeni zatvorenika.

Galant je za izraelski vojni radio rekao da su izvori unutar Hamasa dostavili obavještajnoj službi Šin Bet poruku da će "(lider Hamasa Jahja) Sinvar zatresti zatvore", navodeći da je to bila jedina takva poruka koja je stigla do Šin Beta uoči napada.

Prema njegovim riječima, izraelski bezbjednosni vrh procijenio je da se poruka odnosi na moguću razmjenu zatvorenika za izraelskog istraživača Elizabet Curkov, koju je ranije te godine otela šiitska milicija u Iraku.

Galantove izjave uslijedile su nakon više izvještaja prema kojima je premijer Benjamin Netanjahu uoči napada dobio upozorenja preko Egipta i Ujedinjenih Arapskih Emirata.

Galant je rekao da je za ta upozorenja čuo "iz medija" i da o njima u to vrijeme nije bio obaviješten.

Hamas i druge palestinske grupe izveli su 7. oktobra 2023. napad na Izrael, u kojem je poginulo oko 1.200 ljudi, uglavnom civila, dok je više od 250 osoba odvedeno kao taoci u Pojas Gaze.

Od početka rata Izraela i Hamasa u Pojasu Gaze poginulo 74.016 Palestinaca

Ministarstvo zdravlja u Gazi saopštilo je da je broj poginulih Palestinaca od početka sukoba militantnog pokreta Hamas i Izraela porastao na 74.016, dok je u protekle tri godine 175.068 osoba ranjeno.

Od početka prekida vatre, u oktobru prošle godine, poginulo je 1.145 Palestinaca, navelo je ministarstvo koje je dio vlade pod upravom Hamasa, prenosi AP.

Kanal 13: Netanjahu ignorisao preporuke bezbjednosnih zvaničnika uoči 7. oktobra

Izraelski premijer Benjamin Netanjahu uoči napada palestinskog militantnog pokreta Hamasa 7. oktobra 2023. godine ignorisao je preporuke bezbjednosnih zvaničnika da se preduzmu mjere protiv visokih funkcionera Hamasa, navodi izraelski Kanal 13 na osnovu dokumenata do kojih je došao.

Televizija navodi da je došla do kompletnih dokumenata sa dva sastanka koje je Netanjahu održao sa bezbjednosnim zvaničnicima uoči napada, a koji, kako se tvrdi, pokazuju da su vojni i bezbjednosni zvaničnici preporučili odlučnije mjere prema Hamasu, suprotno ranijim Netanjahuovim tvrdnjama.

U prvom dokumentu, datiranom na 27. septembar 2023. godine, navodi se da je Netanjahu odlučio da je potrebno preduzeti mjere za obuzdavanje i smanjenje eskalacije, uz “promišljenu i kontrolisanu” upotrebu sile protiv Hamasa.

Drugi dokument, sačinjen nedjelju dana prije napada 7. oktobra, navodi da se Izrael tada približavao sporazumu o normalizaciji odnosa sa Saudijskom Arabijom i da je zbog toga trebalo održavati uravnotežen nivo bezbjednosnih aktivnosti u Pojasu Gaze.

Gadi Ajzenkot, lider stranke Ješ Atid i jedan od Netanjahuovih političkih rivala, rekao je da dokumenti, prema njegovom tumačenju, “bez ikakve sumnje dokazuju” da su bezbjednosni zvaničnici preporučili premijeru “preventivni udar” na Hamas u Gazi.

Ajzenkot je takođe rekao da bi, ukoliko se potvrdi da je Netanjahu državnom kontroloru dostavio lažni dokument, to predstavljalo “zemljotres”, dodajući da ga, kako je naveo, Netanjahuove navodne neistinite tvrdnje više ne iznenađuju.

Izraelski list Inet objavio je prethodnih dana da je Netanjahu prije 7. oktobra 2023. dobio upozorenja o mogućem napadu Hamasa, ali da nije sazvao sastanak na kojem bi ona bila razmotrena.

List je, pozivajući se na neimenovane bezbjednosne zvaničnike, naveo da Netanjahu o tim upozorenjima nije obavijestio izraelsku unutrašnju bezbjednosnu službu Šin Bet, spoljnu obavještajnu službu Mosad niti vojnu obavještajnu službu Aman.

“Upozorenja su stigla do lidera zemlje, koji je mogao da održi detaljne konsultacije i zatraži od šefa Amana da učini više, ali to nije uradio”, navodi list.

Hamas i druge palestinske grupe izveli su 7. oktobra 2023. godine napade na izraelske vojne baze i naselja u blizini Pojasa Gaze, pri čemu je bilo više od 1.000 poginulih i zarobljenih Izraelaca.

Hamas je tada saopštio da je napad izveden kao odgovor na, kako je naveo, “svakodnevne zločine okupacije nad palestinskim narodom i njegovim svetinjama”, posebno nad džamijom Al Aksa.

Izrael Hajom: Izrael zabrinut zbog mogućnosti blokade ključnih vojnih baza

Nova izraelska analiza upozorava na scenario u kojem bi kombinacija ilegalnog oružja, mogućih nemira i aktivnosti koje Izrael pripisuje Iranu mogla da ugrozi funkcionisanje ključnih baza izraelskog ratnog vazduhoplovstva i ograniči sposobnost Izraela da izvodi vazdušne operacije tokom sukoba na više frontova, prenio je danas Izrael Hajom.

Dokument pod nazivom “Okolina Nevatima: referentni scenario”, na koji se poziva izraelski list izradili su bivši bezbjednosni i vojni zvaničnici.

U fokusu je vazduhoplovna baza Nevatim, u kojoj su stacionirani avioni F-35, jedinice za teški transport i izraelski državni avion “Krilo Ciona”.

Prema dokumentu, rizik ne predstavlja nijedan od navedenih faktora pojedinačno, već njihovo istovremeno djelovanje tokom regionalnog sukoba.

Blokiranje puteva ka bazama, pucanje na avione na zemlji ili upotreba dronova mogli bi, kako se navodi, da privremeno onemoguće dio letjelica i uspore tempo vazdušnih operacija.

Autori dokumenta ukazuju na događaje iz maja 2021. godine, kada su tokom sukoba u Gazi i nemira u Izraelu bili blokirani glavni putevi u Negevu.

Tada su rezervni piloti do baze Nevatim stizali uz bezbjednosnu pratnju, dok je obližnje naselje Nevatim bilo praktično izolovano oko 24 sata.

Autori dokumenta se pozivaju i na izvještaj izraelskog državnog kontrolora iz aprila 2026. godine, prema kojem su zabilježeni incidenti pucnjave čiji su meci dospeli unutar baze, kao i slučajevi upotrebe dronova.

Izraelska policija procjenjuje da u Negevu postoji oko 130.000 komada ilegalnog oružja.

Dodatnu zabrinutost, prema nalazima dokumenta, izaziva Iran.

Baza Nevatim bila je meta iranskih raketnih napada 2024. godine, dok su izraelske vlasti saopštile da su otkrile mreže za špijunažu čiji su pripadnici navodno prikupljali podatke o vojnim bazama.

U dokumentu se, međutim, ne tvrdi da Iran stoji iza ukupnih zaliha ilegalnog oružja u Negevu, već upozorava da bi postojeća infrastruktura mogla biti iskorišćena u slučaju šireg sukoba.

Prema scenariju koji se opisuje u analizi, potencijalna kombinacija blokiranih puteva, smanjenog kapaciteta baze, napada na avione na zemlji i spoljnog napada mogla bi da izazove poremećaje koji bi se odrazili i na druge frontove.

Autori naglašavaju da se rizik ne odnosi na beduinsku zajednicu u cjelini, već na ono što opisuju kao “naoružanu manjinu” koja bi mogla da iskoristi slabiju kontrolu države u pojedinim djelovima Negeva.

U zaključku dokumenta navodi se da bi područje oko Nevatima moglo da predstavlja svojevrsnu “unutrašnju liniju fronta” izraelskog ratnog vazduhoplovstva, gdje bi poremećaji u funkcionisanju baza mogli početi na putevima i u njihovoj okolini, prije nego što sukob preraste u vazdušne operacije.

The Wall Sreat Journal: SAD pritiskaju zemlje da biraju između poslovanja s Iranom i odnosa sa Vašingtonom

Sjedinjene Američke Države pojačale su posljednjih nedjelja pritisak na trgovinske partnere Irana, zahtijevajući od zemalja Bliskog istoka i Evrope da biraju između nastavka poslovanja sa Teheranom i očuvanja ekonomskih odnosa sa Vašingtonom, objavio je The Wall Sreat Journal pozivajući se na diplomatske izvore.

Prema navodima lista, visoki zvaničnik američkog Ministarstva finansija Džonatan Berk tokom ovog mjeseca obišao je više zemalja Bliskog istoka i Evrope, upozoravajući da bi nastavak trgovine sa Iranom mogao da izloži te države i njihove kompanije američkim sankcijama.

Berk, pomoćnik ministra finansija, rekao je da Vašington primjećuje “novu hitnost” među partnerima u odgovoru na američke zahtjeve i da ozbiljnije shvataju upozorenja.

Pritisak je dio “Operacije ekonomskog izopštenika”, koju je američko Ministarstvo finansija pokrenulo u avgustu sa ciljem da presječe preostale finansijske i trgovinske kanale Irana i proširi sekundarne sankcije na subjekte koji posluju sa Teheranom.

Tokom Berkove turneje razgovarano je, između ostalog, o letovima iranske aviokompanije “Mahan Air”, koja je pod američkim sankcijama i koju Vašington povezuje sa Iranskom revolucionarnom gardom, kao i o poslovanju drugih iranskih avio-kompanija.

Razgovori su obuhvatili i finansijske transakcije sa filijalama Bank Meli Iran, najveće iranske komercijalne banke, kao i ukidanje dozvola drugim iranskim bankama, među kojima je Bank Melat.

Berk se sastao i sa britanskim zvaničnicima, u vrijeme kada je London saopštio da neće produžiti izuzeća koja pojedinim iranskim bankama omogućavaju nastavak poslovanja.

Time bi, kako navodi njujorški list, finansijski kanali Teherana u Evropi mogli biti dodatno ograničeni.

Kampanja američkog pritiska obuhvatila je više od 50 zemalja, navodi The Wall Sreat Journal, dodajući da su Azerbejdžan i Gruzija takođe preduzeli mjere kojima su ograničili pristup iranskih avio-kompanija svojoj teritoriji.

Američko Ministarstvo finansija je 8. septembra uvelo široke sankcije protiv iranskog avio-sektora, kao i stranih kompanija i posrednika koji mu pružaju usluge, uz upozorenje da će subjekti koji nastave poslovanje sa iranskim avio-kompanijama biti izloženi američkim sankcijama.

Iranski general: Na eventualnu agresiju odgovorićemo novim vojnim tehnologijama

Iran raspolaže novim vojnim tehnologijama i spreman je da na eventualnu agresiju odgovori naprednijim naoružanjem, izjavio je portparol iranskih oružanih snaga, general Abolfazl Šekarči, prenijela je iranska agencija Tasnim.

Šekarči je rekao da iranske oružane snage imaju - iznenađenja”za potencijalnog protivnika i da su njihovi kapaciteti danas, kako tvrdi, znatno veći nego na početku Iransko-iračkog rata.

On je naveo da je Iran tokom rata sa Irakom počeo razvoj sopstvene raketne industrije, dok je nakon Islamske revolucije promijenio odbrambenu doktrinu i veći značaj dao asimetričnom ratovanju.

- Sa novim vojnim tehnologijama odgovorićemo na eventualnu agresiju - rekao je Šekarči, dodajući da su iranske rakete i bespilotne letjelice "postale naprednije i snažnije”.

Iranski general je takođe ocijenio da bi protivnici Irana napravili pogrešnu procjenu ukoliko bi računali na slabu otpornost zemlje, tvrdeći da su iranske oružane snage - u veoma dobrom stanju”.

On je ponovio da je - upravljanje Ormuskim moreuzom u rukama Irana” i zaprijetio da brodovi koji bi pokušali da plove mimo iranske rute "neće biti bezbjedni”.

Povjerenje Teherana u Vašington izgubljeno

Bezbjednost Bliskog istoka mora se postići kroz regionalnu saradnju, poručuje predsjednik Irana Masud Pezeškijan.

- Povjerenje Teherana u Vašington je izgubljeno, a bezbjednost našeg regiona ne može se postići uz pomoć ‘spoljnog policajca - rekao je Pezeškijan i istakao da je Rijad sposoban da odigra ključnu ulogu u ujedinjavanju zemalja islamskog svijeta.

Teheran je prethodno Vašingtonu proslijedio predlog za normalizaciju stanja u Ormuskom moreuzu i nastavak pregovora o iranskom nuklearnom programu, u zamjenu za ukidanje američke pomorske blokade i drugih ekonomskih mjera protiv Irana.

Međutim, američki predsjednik Donald Tramp je taj predlog ocijenio - neprihvatljivim-, ali je naveo da podržava postizanje dogovora.

Prije nego što se Tramp oglasio o ovom pitanju, The Wall Streat Journal je objavio da je Tramp pred svojim saradnicima na zatvorenim sastancima izrazio sumnju da će Iran ispuniti njegove zahtjeve i poručio da očekuje nastavak bombardovanja Irana nakon novembarskih izbora za Kongres SAD.

Preuzmite našu aplikaciju

PRIDRUŽITE NAM SE NA VIBER
COMMUNITY

PRATITE NAS
I NA TELEGRAM KANALU

PRATITE NAS
I NA WHATSUP KANALU

Komentari ()

IZBOR UREDNIKA