Donald Tramp

Donald Tramp

IMAGO/Dan Clohessy via Guliver

Preuzmite našu aplikaciju

PRIDRUŽITE NAM SE NA VIBER
COMMUNITY

PRATITE NAS
I NA TELEGRAM KANALU

PRATITE NAS
I NA WHATSUP KANALU

SLUŠAJ VIJESTI

(UŽIVO) Potpuni debakl Trampa; Demokrate osvojile oba doma Kongresa

Demokratska stranka ubjedljivo je pobijedila na izborima za američki Kongres, održanim na polovini predsjedničkog mandata Donalda Trampa. Prema projekcijama, demokrate će preuzeti ubjedljivu kontrolu nad Predstavničkim domom od republikanaca, dok su u trci za Senat odnijele pobjedu u brojnim državama koje su važile za republikanska uporišta.

Tri trke za Senat i dalje su neizvjesne

Tri trke za Senat i dalje su neizvjesne: na Aljasci, u Misisipiju i Nebraski.

Republikanski senator s Aljaske Den Saliven i demokratska kandidatkinja Meri Peltola vode tijesnu izbornu trku. Brojanje glasova moglo bi da potraje. Trku su prošle sedmice obilježile optužbe da su politički operativci povezani s Peltolom pomogli u kandidovanju osobe koja ima isto ime i prezime kao Saliven.

Neočekivano je tijesna i trka u Misisipiju između republikanske senatorke Sindi Hajd-Smit i demokratskog kandidata Skota Koloma.

Neizvjesna je i trka u Nebraski, gdje se republikanski senator Pit Rikets bori za novi mandat protiv nezavisnog kandidata Dana Ozborna, prenosi Index.hr.

 

Tramp pronašao krivca za izborni fijasko

 

 

(VIDEO) Ovo je novi američki predsjednik?

 

 

 

Iz Teherana oštra poruka nakon Trampovog poraza: „Amerikanci su rekli ne ratu“

 

Tijesna trka u Misisipiju

Republikanska senatorka Sindi Hajd-Smit suočava se s neočekivano neizvjesnom borbom za zadržavanje mjesta u američkom Senatu. U tradicionalno republikanskom Misisipiju vodi se izuzetno tijesna trka između nje i demokratskog kandidata Skota Koloma.

Prema najnovijim rezultatima, nakon prebrojanih 97 odsto glasova, Kolom ima 462.779 glasova (48,9 odsto), dok je Hajd-Smit osvojila 462.751 glas (48,9 odsto). Razlika između dvoje vodećih kandidata iznosi svega 28 glasova.

Treći kandidat, Taj Pinkins, osvojio je 19.934 glasa, odnosno 2,1 odsto.

Demokrate u SAD slave pobjedu

Demokrate u SAD slave pobjedu

Patsy Lynch via Guliver

Republikanac: Birači su nas kaznili

Republikanski kongresmen Tomas Mesi oštro je kritikovao sopstvenu stranku nakon velikog poraza na američkim izborima za Kongres. Poručio je da birači nijesu glasali za demokrate zbog njihovih političkih ideja, već zato što su željeli da kazne republikance zbog neispunjenih obećanja.

„Sinoćnji rezultat ne znači da su birači počeli da vjeruju demokratama ili socijalističkim načelima. Riječ je o tome da republikance pozivaju na odgovornost jer su iznevjerili svoja obećanja“, napisao je Mesi na društvenoj mreži Iks.

„Republikanci su trebalo da urade samo tri stvari: da stave Amerikance na prvo mjesto, da ne započinju još jedan rat i da krivično gone trgovce ljudima radi seksualne eksploatacije“, poručio je.

Mesi, republikanski kongresmen iz Kentakija, jedan je od najglasnijih kritičara Donalda Trampa unutar sopstvene stranke. Posebno se protivio američkom ratu sa Iranom, tvrdeći da predsjednik nema pravo da pokreće takve vojne operacije bez odobrenja Kongresa.

Zajedno sa demokratskim kongresmenom Rumom Kanom pokušavao je da ograniči Trampova ovlašćenja za vođenje rata, a tražio je i pokretanje postupka opoziva ministra odbrane Pita Hegseta zbog njegovog postupanja tokom rata sa Iranom.

Mesi se sukobio sa Trampom i zbog slučaja Džefrija Epstina, pokojnog američkog finansijera osuđenog za seksualne zločine. Jedan je od najupornijih zagovornika objavljivanja preostalih dokumenata o Epstinu, a Ministarstvo pravde optužuje da ih i dalje neopravdano skriva.

Zbog takvih stavova Tramp je podržao njegovog protivkandidata Eda Galreina, koji je pobijedio Mesija na republikanskim unutarstranačkim izborima u maju. Mesi je i nakon poraza nastavio da kritikuje Trampa, upozoravajući da će republikanci na izborima za Kongres platiti cijenu nezadovoljstva sopstvenih birača.

Zatvorena birališta i na Aljasci

Na Aljasci, posljednjoj američkoj saveznoj državi u kojoj su zatvorena birališta, završeno je glasanje na ovogodišnjim izborima za Kongres. U centru pažnje ostala je jedna od najneizvjesnijih i najneobičnijih trka za američki Senat.

Aktuelni republikanski senator Den Saliven bori se za novi mandat protiv demokratske kandidatkinje Meri Peltola.

Trka je privukla dodatnu pažnju jer se na izborima nadmeće i nezavisni kandidat Danijel Džej Saliven Mlađi, čije je ime gotovo identično imenu aktuelnog republikanskog senatora. To je izazvalo zabrinutost da bi birači mogli da pomiješaju dvojicu kandidata.

Donald Tramp ranije je zaprijetio da će osporiti rezultate izbora ukoliko Peltola pobijedi, ponavljajući zabrinutost drugih republikanaca da bi dva kandidata sa gotovo istim imenom mogla da zbune birače.

Talariko nakon pobjede u Teksasu: Pobijedili smo Golijata

U pobjedničkom govoru u Teksasu, novoizabrani demokratski senator Džejms Talariko uporedio je svoju pobjedu i životnu priču s biblijskom pričom o Davidu i Golijatu.

„U ovoj trci suprotstavili smo se sopstvenim Golijatima – najbogatijem čovjeku na svijetu, najmoćnijem čovjeku na svijetu i čitavom političkom establišmentu u Vašingtonu“, rekao je Talariko.

„David nije bio velik ni snažan poput Golijata. Nije imao toliko oružja. Ali imao je nadu. Imao je vjeru. I imao je praćku. Vi ste bili moja praćka. Stanovnici Teksasa bili su moja praćka. I večeras, upravo večeras, pobijedili smo Golijata“, poručio je.

Ranije tokom večeri, republikanski kandidat Ken Pakston čestitao je Talariku na pobjedi i poručio da će se moliti za njega.

Tramp nakon poraza: „Nijesam bio na listiću“. Tramp prije poraza: „Ja sam na listiću“

Donald Tramp oglasio se na svojoj društvenoj mreži Truth Social nakon teškog poraza Republikanske stranke na međuizborima za američki Kongres. Poručio je da on uopšte nije bio na glasačkom listiću i da bi republikanci ubjedljivo pobijedili da jeste, iako je samo nekoliko dana ranije, na predizbornim skupovima, lično pozivao birače da glasaju kao da se njegovo ime nalazi na listiću.

„Učinite mi jednu veliku uslugu: pretvarajte se da sam ja na listiću. Pretvarajte se da sam ja na listiću, jer tako dobijamo mnogo više glasova. Ja zaista jesam na listiću“, uvjeravao je Tramp svoje pristalice u završnici kampanje.

Međutim, čim su prebrojani glasovi pokazali težak poraz njegove stranke, Tramp je potpuno promijenio priču.

„Nijesam bio na glasačkom listiću, a da jesam, pobijedili bismo ubjedljivo i ogromnom razlikom! Hvala vam na pažnji posvećenoj ovom pitanju. Predsjednik Donald Dž. Tramp“, poručio je američki predsjednik.

Vođa republikanske većine u Senatu: Srećom, Tramp je i dalje u Bijeloj kući

Vođa republikanske većine u američkom Senatu Džon Tun izjavio je da je ponosan na ono što su republikanci postigli u Senatu i da je zahvalan što je Donald Tramp i dalje u Bijeloj kući. Tun će u januaru izgubiti funkciju lidera senatske većine.

„Dok ulazimo u 2027. godinu, republikanci u Senatu neće skrštenih ruku posmatrati kako krajnje lijevo, socijalističko krilo Demokratske partije pokušava da poništi sve što smo postigli“, napisao je Tun na društvenoj mreži Iks.

„Srećom, predsjednik Tramp je i dalje u Bijeloj kući i sarađivaćemo s njim kako bismo zaustavili najgore oblike demokratskog ekstremizma. Ne smijemo dozvoliti da njihovi ekstremni stavovi postanu dio političke matice“, poručio je Tun.

Istorijski poraz republikanaca; Važan demokrata poručio Trampu: „Angažujte advokata“

Donald Tramp i pokojni osuđeni seksualni prestupnik Džefri Epstin na fotografiji sa Epstinovog imanja, koju su 12. decembra 2025. godine objavili demokrati u Odboru za nadzor Predstavničkog doma američkog Kongresa.

Vodeći demokrata u Predstavničkom domu Robert Garsija, koji bi trebalo da preuzme rukovođenje moćnim Odborom za nadzor, uputio je jutros otvorenu prijetnju Donaldu Trampu i republikancima nakon njihovog teškog poraza na međuizborima, poručivši im kratko: „Angažujte advokata“, prenosi Gardijan.

Demokrate su ubjedljivom pobjedom preuzele kontrolu nad Senatom i obezbijedile većinu u Predstavničkom domu, preokrenuvši tijesne trke u ključnim državama poput Pensilvanije, Ohaja, Sjeverne Karoline, Nju Džerzija i Kentakija. Osvajanjem većine u Kongresu opozicija je dobila ovlašćenja za pokretanje opsežnih parlamentarnih istraga protiv Trampove administracije, izdavanje obavezujućih sudskih poziva i saslušavanje svjedoka pod zakletvom.

Odbor za nadzor najvažnije je istražno tijelo Predstavničkog doma, sa direktnim ovlašćenjima da od savezne vlade zahtijeva povjerljiva dokumenta i pokreće postupke zbog nepoštovanja Kongresa. Garsija je ranije najavio da će prioriteti novih istraga biti uloga Ilona Maska i njegovog Odjeljenja za efikasnost vlade (DOGE), poslovne transakcije porodice Tramp, postupanje imigracione službe ICE, kao i prikriveni dokumenti povezani sa seksualnim skandalom Džefrija Epstina.

„Ne počinjemo od nule. Iza nas je ogroman javni rad, ali i veliki posao koji smo mjesecima pripremali u tišini. Imamo ovlašćenja da idemo na sud u ime Predstavničkog doma, imamo moć da pozivamo svjedoke i pokrećemo postupke zbog nepoštovanja Kongresa“, poručio je Garsija u razgovoru za Pančboul njuz.

Dolazak demokratske većine označava kraj perioda u kojem je Tramp imao potpunu zaštitu lojalnih republikanaca u Kongresu. Osim Garsije, odlučan stav odmah je pokazao i uticajni demokratski senator Ron Vajden, koji preuzima rukovođenje Odborom za finansije u Senatu.

Vajden je na društvenoj mreži Iks objavio poruku od samo jedne riječi: „Sudski pozivi“, jasno stavljajući do znanja da Bijelu kuću tokom preostale dvije godine mandata očekuje prava baražna paljba saslušanja, finansijskih provjera i blokada.

Tramp: Demokrate su obavile dobar posao

U intervjuu uživo za Foks njuz, američki predsjednik Donald Tramp izjavio je da je „pomalo iznenađen“ porazima koje je njegova stranka pretrpjela na izborima za Kongres. „Mislio sam da će proći bolje“, rekao je, ističući svoje „veličanstvene predizborne skupove“ i „veliki entuzijazam“ među pristalicama.

Tramp je poručio da namjerava da sarađuje s demokratama u Kongresu i dodao da je razgovarao s nekoliko njihovih predstavnika, ali nije otkrio o kome je riječ. Na pitanje kako planira saradnju s demokratama, ukazao je na svoje pravo veta, nazvavši ga „neprobojnim“ i „jednom od najmoćnijih ovlašćenja koje predsjednik ima“.

„A nakon nekoliko mjeseci ulaganja veta, nazvaće me i reći: ‘Kako ćemo ovo riješiti?’ I onda ćemo sarađivati“, izjavio je.

Predvidio je da bi dvije stranke mogle pronaći zajednički jezik kada je riječ o imigracionoj politici. „Mislim da možemo da sarađujemo s njima po pitanju imigracije“, rekao je. Tramp je priznao da su demokrate „obavile dobar posao“ i da su se „žestoko borile“.

U razgovoru za Foks njuz rekao je i da mu je „veoma žao“ zbog poraza republikanske kandidatkinje za Senat Darlin Grejam, podsjetivši na smrt njenog brata, dugogodišnjeg senatora Lindzija Grejama. „Ona praktično istovremeno tuguje i vodi kampanju, a onda joj se, povrh svega, dogodilo i ovo“, rekao je Tramp.

Za ostale izborne poraze uglavnom je okrivio republikanske kandidate, tvrdeći da se njegovim biračima „nijesu svidjeli kandidati“. „Neki kandidati koje sam podržao suprotstavljali su mi se, a mojim biračima nije se svidjelo to što su mi se suprotstavljali“, rekao je, naglašavajući koliko su njegove pristalice odane.

Tramp je takođe poručio da ne planira nikakve promjene u svojoj administraciji. Priznao je da su rat s Iranom i njegov uticaj na cijene energenata vjerovatno negativno uticali na izborne rezultate republikanaca.

„Mislim da će istorija pokazati da sam postupio ispravno, ali zbog toga smo proveli prilično neprijatno veče“, zaključio je američki predsjednik.

Tramp napao guvernera Teksasa: Da nije postao RINO, ne bi izgubio

Američki predsjednik Donald Tramp komentarisao je na društvenoj mreži Truth Social izborne rezultate na kojima su republikanci pretrpjeli velike gubitke. Za poraze je okrivio pojedine republikanske političare, ali i televizijsku mrežu Foks njuz (Fox News).

„Postaću politički komentator i analiziraću razloge zbog kojih su kandidati pobijedili ili izgubili, i dobre i loše“, napisao je Tramp.

Posebno se osvrnuo na guvernera Teksasa Grega Abota (Greg Abbott), optužujući ga da se udaljio od stranačkih vrijednosti.

„Da Greg Abot, guverner Teksasa, tokom posljednjih šest mjeseci svoje političke karijere nije postao RINO, ne bi izgubio“, poručio je Tramp.

RINO je skraćenica od izraza „Republikanac samo po imenu“ (Republican in Name Only). Ovaj izraz se unutar Republikanske partije često koristi u pogrdnom kontekstu za političare za koje se smatra da nijesu dovoljno privrženi republikanskim načelima.

„Da sam bio na glasačkom listiću, ubjedljivo bismo pobijedili“

Tramp je objavio i fotografiju crvene kape sa natpisom „veto“, čime je očigledno aludirao na svoje predsjedničko pravo veta na zakone koje bi mogao usvojiti novi Kongres pod kontrolom demokrata.

Na meti njegovih kritika ponovo se našla i televizijska mreža Foks njuz, koju je tokom dana već nekoliko puta napao. Tramp je izrazio nezadovoljstvo zbog toga što je ova televizija u svoj panel političkih komentatora uključila bivšeg demokratskog gradonačelnika Njujorka Bila de Blazija (Bill de Blasio).

„Foks njuz snosi odgovornost za ove poraze jer demokratama, pa čak i gorima od njih, stalno i dosljedno daje prostor“, napisao je Tramp.

Ranije tokom večeri Tramp je poručio da bi republikanci ostvarili ubjedljivu pobjedu da se i sam kandidovao na izborima.

„Nijesam bio na glasačkom listiću, a da jesam, ubjedljivo bismo pobijedili! Hvala vam na pažnji koju ste posvetili ovom pitanju“, napisao je američki predsjednik.

Demokrate pobijedile u državi u kojoj nijesu imale predstavnika 87 godina

U jednom od najvećih političkih iznenađenja izborne noći, demokratski kandidat Adam Hamilton pobijedio je dosadašnjeg republikanskog senatora Rodžera Maršala i osvojio mjesto u američkom Senatu iz savezne države Kanzas.

Ova pobjeda označava prekid najdužeg neprekidnog stranačkog niza u istoriji američkog Senata. Demokrate iz Kanzasa nijesu imale svog predstavnika u Senatu još od 3. januara 1939. godine, kada je mandat završio Džordž Mekgil. Od tada, punih 87 godina, sva senatorska mjesta iz ove izrazito konzervativne savezne države neprekidno su pripadala republikancima.

Adam Hamilton ulazi u visoku politiku bez prethodnog političkog iskustva, ali sa značajnim društvenim uticajem. Posljednjih 35 godina proveo je gradeći Crkvu vaskrsenja (Church of the Resurrection) u predgrađu Kanzas Sitija, zajednicu koja je prerasla u jednu od najvećih metodističkih crkava u Sjedinjenim Američkim Državama.

Poznat kao autor brojnih knjiga i uticajni vjerski lider među umjerenim protestantima, Hamilton je tokom kampanje promovisao ideju nadstranačkog jedinstva, stavljajući u prvi plan prevazilaženje dubokih ideoloških podjela u američkom društvu.

Republikanac Rodžer Maršal, koji je tražio drugi šestogodišnji mandat nakon pobjede 2020. godine, suočio se sa neočekivano snažnim otporom u sopstvenoj državi. Hamiltonova sposobnost da poveže hrišćanske vrijednosti sa umjerenim političkim stavovima omogućila mu je da privuče nezavisne birače, ali i republikance razočarane partijom, posebno u ključnim prigradskim područjima.

Preuzimanje ovog senatorskog mjesta iz ruku Republikanske stranke predstavlja značajan strateški dobitak za Demokratsku stranku u njenoj borbi za osvajanje većine u američkom Senatu.

Demokrate osvojile i Senat

Demokrata Džoš Turek pobijedio je na izborima za američki Senat u Ajovi, porazivši republikanku Ešli Hinson. Njegova pobjeda nad dosadašnjom članicom Predstavničkog doma Kongresa donijela je demokratama 51. mandat, čime su osvojile većinu i u Senatu.

Demokrate su tako ostvarile potpunu pobjedu na izborima, nakon što je ranije objavljena njihova pobjeda u Predstavničkom domu.

Turek je poslanik u Skupštini savezne države Ajove od 2023. godine. Učestvovao je na četiri Paraolimpijske igre, a profesionalno se bavio košarkom u kolicima u Evropi.

Hinson je imala podršku predsjednika Donalda Trampa, koji je na posljednjim predsjedničkim izborima u Ajovi pobijedio s dvocifrenom prednošću. Demokrate više od decenije nijesu imale predstavnika iz Ajove u Senatu.

Mjesto koje je osvojio Turek do sada je držala republikanska senatorka Džoni Ernst, koja je nakon dva mandata odlučila da se ne kandiduje za reizbor.

Pogledajte što je objavio Tramp nakon istorijskog debakla

Američki predsjednik Donald Tramp oglasio se nakon što su republikanci na međuizborima doživjeli težak poraz i izgubili kontrolu nad oba doma Kongresa. Poručio je da će analizirati zbog čega su njihovi kandidati gubili, a demokratama je poslao jasnu poruku objavom crvene kape s natpisom „VETO“.

„Postaću politički komentator, i dobar i loš, o razlozima zbog kojih su ovi kandidati pobjeđivali i gubili! Predsjednik DONALD DŽ. TRAMP“, napisao je u kratkoj poruci na društvenim mrežama nakon što su pristigli rezultati koji potvrđuju gubitak Senata.

Objavom crvene kape s natpisom „VETO“ Tramp je odmah nagovijestio kako planira da vlada do kraja mandata – blokiranjem zakona koje bude donosila nova demokratska većina.


Demokratska stranka ostvarila je ubjedljivu pobjedu na izborima na polovini Trampovog mandata. Prema zvaničnim projekcijama, demokrate su preuzele većinu u Predstavničkom domu, za šta im je bilo potrebno 218 mandata, ali su obezbijedile i potrebnih 51 mjesto za preuzimanje kontrole nad Senatom.

Pobjedu su ostvarile u nizu saveznih država koje su godinama važile za sigurna republikanska uporišta.

Birači su na izborima kaznili Trampovu administraciju zbog rasta troškova života, narušavanja demokratskih standarda, kao i nepopularnog rata s Iranom, koji je obilježio protekle mjesece njegovog mandata.

Gubitak oba doma Kongresa znači da je Trampov zakonodavni program praktično zaustavljen za preostale dvije godine njegovog mandata.

Demokrate sada preuzimaju ključne parlamentarne odbore, što im omogućava pokretanje zvaničnih istraga o radu Trampove administracije, saslušavanje državnih zvaničnika i blokiranje finansiranja vladinih projekata.

S obzirom na to da više nema stranačku većinu u Kongresu, Trampu kao glavni alati ostaju predsjedničke izvršne uredbe i pravo veta na zakone koje usvoji Kongres.

Vašington tako ulazi u period potpune političke blokade.

*

U šest saveznih država zatvorena birališta

Birališta su upravo zatvorena u još šest američkih saveznih država: Floridi, Džordžiji, Južnoj Karolini, Vermontu, Virdžiniji i Nju Hempširu.

Nešto ranije zatvorena su i birališta u Kentakiju i Indijani, čime se nastavlja postepeno zatvaranje birališta na istočnoj obali Sjedinjenih Američkih Država.

Uskoro se očekuje pristizanje novih izbornih rezultata.

Lider demokrata u Kongresu: Na korak smo od osvajanja većine

Lider demokrata u Predstavničkom domu američkog Kongresa, Hakim Džefris, izjavio je tokom obraćanja volonterima u Vašingtonu da se Demokratska stranka nalazi „na samom korak“ od osvajanja većine, te da je Sjedinjenim Američkim Državama potrebna promjena političkog kursa.

„Zemlja je na pragu dramatične promjene kursa“, poručio je Džefris, pozivajući aktiviste i volontere da ulože maksimalne napore u samoj završnici izbora.

Prva birališta zatvorena su u Sjedinjenim Američkim Državama na izborima na polovini predsjedničkog mandata, koji su od presudnog značaja za posljednje dvije godine predsjedništva Donalda Trampa. Aktuelni predsjednik mogao bi da izgubi većinu u Kongresu i suoči se s ograničavanjem svojih ovlašćenja.

Prva birališta zatvorena su u pojedinim djelovima saveznih država Indijane i Kentakija, koje se prostiru u dvije vremenske zone. Dosadašnji podaci ukazuju na veliku izlaznost u ključnim saveznim državama, čiji će rezultati odlučiti o većini u Kongresu.

Na izborima na polovini mandata bira se svih 435 članova Predstavničkog doma, donjeg doma američkog Kongresa, kao i 35 od ukupno 100 senatora u Senatu, gornjem domu Kongresa.

Stigla prva izlazna anketa: Američki birači nezadovoljni Trampom

Većina birača na izborima za američki Kongres izrazila je nezadovoljstvo stanjem u državi, ekonomskom situacijom i radom predsjednika Donalda Trampa. To pokazuju preliminarni rezultati nacionalne ankete sprovedene među biračima, objavio je Si-En-En (CNN).

Oko tri četvrtine birača na nacionalnom nivou izjavilo je da je nezadovoljno ili ogorčeno zbog pravca u kojem se zemlja kreće. Oko 40 odsto njih svoje osjećanje opisuje kao bijes.

Prvi rezultati ukazuju na to da nezadovoljstvo proizlazi iz dva ključna razloga – negativnog stava prema Trampu i loše ekonomske situacije. Još nije jasno kako će se to odraziti na konačne rezultate, posebno u tradicionalno republikanskim saveznim državama, gdje su trke za Senat postale neočekivano neizvjesne.

Oko šest od deset birača ne odobrava Trampov rad, a polovina njih izražava snažno protivljenje. Značajno je da otprilike petina onih koji su za njega glasali 2024. godine sada ne podržava njegove poteze. Većina birača takođe sumnja u njegove prioritete i smatra da sopstvene interese stavlja ispred interesa države.

Iako je predsjednik pozivao birače da glasaju kao da je i njegovo ime na glasačkom listiću, manje od petine ispitanika kaže da je glasalo kako bi ga podržalo. Ostali su glasali protiv njega ili tvrde da on nije uticao na njihovu odluku.

Iako je udio birača koji imaju poteškoća zbog inflacije sličan onome iz 2024. godine, ovog puta mnogi odgovornost direktno pripisuju Trampu. Oko dvije trećine ispitanika smatra da je njegova administracija pogoršala ekonomsku situaciju. Većina visoke troškove života povezuje s njegovom politikom, a ne s faktorima koji su izvan njegovog uticaja.

Oko tri četvrtine birača ocjenjuje ekonomsku situaciju lošom. Čak devet od deset njih navodi da su troškovi života bili „ključan“ ili važan faktor prilikom glasanja.

Na pitanje o najvećem problemu sa kojim se država suočava, birači najčešće izdvajaju ekonomiju. Slijedi stanje demokratije, izraz koji demokrate često koriste kako bi opisale svoje protivljenje Trampu. Znatno manji broj birača kao glavne probleme navodi imigraciju, zdravstvenu zaštitu, spoljnu politiku ili kriminal.

Nezadovoljstvo birača nakon prve dvije godine Trampovog mandata ne odnosi se samo na ekonomiju. Većina smatra da je njegova administracija otišla predaleko u sprovođenju imigracionih zakona, kao i da je vojna akcija protiv Irana bila pogrešna odluka.

Negativni stavovi ne odnose se samo na izvršnu vlast. I Kongres i Vrhovni sud imaju loše ocjene, a nepopularne su obje političke partije, s tim što republikanci stoje lošije od demokrata.

Prema prvim podacima, demokrate imaju blagu prednost kada je riječ o povjerenju u upravljanje ekonomijom, što predstavlja iznenađenje u odnosu na prethodne izborne cikluse. Otprilike petina ispitanika kaže da ne vjeruje nijednoj stranci.

Birači su pesimistični i kada je riječ o budućnosti Sjedinjenih Američkih Država (SAD). Većina očekuje da će naredna generacija živjeti lošije nego današnja. Tek trećina ispitanika smatra da je američki ekonomski sistem pravedan prema većini građana.

Anketa Si-En-Ena među biračima nastavak je izlaznih anketa koje su sprovođene prethodnih godina. Ona kombinuje razgovore na biračkim mjestima sa desetinama hiljada intervjua obavljenih širom zemlje prije izbornog dana, što je čini značajnim alatom za analizu biračkog tijela.

Uprkos tome, rezultate treba posmatrati kao procjene, a ne kao precizna mjerenja, jer svaka anketa ima marginu greške. To se posebno odnosi na prve rezultate, koji još nijesu usklađeni sa konačnim izbornim ishodom.

Anketu je za Si-En-En sprovela agencija SSRS, u periodu od 19. oktobra do 3. novembra, na reprezentativnom uzorku od oko 100.000 birača. Kombinovani su podaci prikupljeni putem interneta i telefonskim putem od birača čija je registracija potvrđena, sa intervjuima obavljenim uživo na biračkim mjestima u 15 saveznih država.

Podaci prikupljeni prije izbornog dana obuhvataju i birače koji su glasali ranije i one koji su glasali na sam dan izbora, a ponderisani su prema vjerovatnoći izlaska na birališta. Sa osobama za koje nije bilo moguće potvrditi da su glasale ponovo je stupano u kontakt radi provjere.

Anketa je bila dostupna na engleskom i španskom jeziku. Margina greške za nacionalni uzorak iznosi plus-minus 0,6 procentnih poena, dok je za pojedine podgrupe i savezne države veća.

Zatvorena prva birališta

Prva birališta na američkim izborima zatvorena su u saveznim državama Kentaki i Indijana.

U narednim satima zatvaraće se birališta i u drugim saveznim državama, nakon čega će početi da pristižu prvi rezultati.

Tramp izvrijeđao voditeljku Foks njuza: „Glupa je kao stup“

Američki predsjednik Donald Tramp proglasio je period od 1. do 7. novembra „Nedjeljom antikomunizma“, dok se u SAD-u čekaju rezultati izbora za Kongres na polovini predsjedničkog mandata.

Tramp je proglas potpisao nekoliko sati prije nego što su počeli da pristižu prvi izborni rezultati.

„Ovim proglašavam period od 1. do 7. novembra Nedjeljom antikomunizma. Pozivam sve Amerikance da ostanu čvrsti u odbrani od svake prijetnje američkom načinu života i zaštite naš plamen slobode od tame komunizma“, navodi se u proglasu.

Tramp je na društvenim mrežama objavio da prati izborne rezultate na televiziji Foks Njuz, a pritom je izvrijeđao jednu od voditeljki, Džesiku Tarlov.

„Gledam izborne rezultate na Foks Njuzu, ali ne mogu da podnesem glas Džesike Tarlov. Glupa je kao stup, ali njen glas me izluđuje. Moram da odem negdje drugo dok ta gubitnica ne siđe sa ekrana. Vratiću se kasnije“, napisao je Tramp na društvenoj mreži Trut Sosal.

Tramp već dugo svoje političke protivnike naziva socijalistima i komunistima. Takva retorika pomogla mu je da pridobije dio latinoameričkih birača na ranijim izborima, naročito na Floridi, gdje kubansko-američka zajednica i druge grupe imaju porodične korijene u zemljama kojima su vladale ljevičarske vlasti.

Brojne američke zvijezde uključile se u izbore: Springstin napao Trampa

Bilo da je riječ o direktnim preporukama za koga glasati ili jednostavnim pozivima građanima da izađu na birališta, brojne američke javne ličnosti javno su podržale kandidate i određene ciljeve dok birači u Sjedinjenim Američkim Državama izlaze na međuizbore.

Rok legenda Brus Springstin podržao je demokratskog kandidata za Senat u Mičigenu, Abdula el Sajeda, dok je reperka Niki Minaž, koja nema američko državljanstvo i samim tim nema pravo glasa, pozvala birače da podrže republikance.

„Doktor el Sajed borac je za naš američki Ustav, borac za našu američku demokratiju i borac protiv korumpiranog, nezakonitog i antiameričkog rukovodstva koje se trenutno nalazi u Bijeloj kući“, napisao je Springstin. „Zato sam uz njega 100 odsto.“

Muzičar se takođe oštro usprotivio radu Službe za imigraciju i carine (ICE) i njenim postupcima, a komponovao je i pjesmu u čast američkih državljana koje su pripadnici te službe ubili u Minesoti.

Minaž, koja otvoreno podržava američkog predsjednika Donalda Trampa, objavila je u utorak na platformi Iks poziv biračima da glasaju za „crvene“, što je boja Republikanske partije. Ona je i ranije pružala podršku republikancima tokom izborne kampanje, a pojavljivala se i u društvu američkog predsjednika.

Voditelj kasnovečernjeg tok-šou programa Džimi Felon objavio je svoju fotografiju sa izbornom naljepnicom na kojoj piše „Glasao sam“. Felon nije otkrio za koga je glasao, ali redovno kritikuje Trampa i u svojoj emisiji „Večerašnji šou“ često ismijava republikanskog predsjednika i njegovu politiku.

Glumica Riz Viterspun takođe je pozvala građane da izađu na birališta.

„Vaš glas je važan! Kakva je privilegija iskoristiti ga“, napisala je na Instagramu.

Glumica Sintija Nikson, poznata po ulozi u seriji „Seks i grad“, pozvala je birače da glasaju za demokrate.

„Molim vas, izađite i glasajte – za svako dijete koje je odvojeno od svojih roditelja, za svaku transrodnu osobu kojoj se oduzimaju osnovna ljudska prava, za milione ljudi koji će ostati bez zdravstvenog osiguranja kako bi Trampovi milijarderi dobili JOŠ JEDNO smanjenje poreza“, napisala je na Instagramu.

 

Preuzmite našu aplikaciju

PRIDRUŽITE NAM SE NA VIBER
COMMUNITY

PRATITE NAS
I NA TELEGRAM KANALU

PRATITE NAS
I NA WHATSUP KANALU

Komentari ()

IZBOR UREDNIKA