Ovo su četiri česte greške zbog kojih vaše tijelo brže stari

Starenje je neizbježan proces, ali kvalitet života u kasnijim godinama uveliko zavisi od naših svakodnevnih izbora. Dr Mejson Pimsler, lekar internista sa specijalizacijom iz gerijatrije u njujorškoj bolnici, svakodnevno svjedoči opasnim posledicama loših životnih navika.

Mnogi njegovi stariji pacijenti dolaze u ordinaciju boreći se s iscrpljujućim stanjima i bolestima koje su mogle da se spriječe, odlože ili barem bolje kontrolišu.

Naučnici su u obimnoj studiji objavljenoj u časopisu Nature Medicine otkrili da svakodnevne okolnosti i navike diktiraju rizik od prerane smrti znatno više nego sama genetika. Pokazalo se da su faktori sredine objasnili oko sedamnaest posto razlika u riziku od smrti, dok su genetske predispozicije objašnjavale manje od dva posto.

Ne postoji čarobna pilula ni skupi napitak koji garantuju vječnu mladost, ali određene rutine zaista mogu da preokrenu izglede u vašu korist. Mnogi misle da rade odličan posao za svoje tijelo prateći moderne fitnes trendove, ali ljekar upozorava za The Post da to ponekad nije dovoljno za dugoročno očuvanje zdravlja.

Jedna od najčešćih zabluda je oslanjanje isključivo na pilates za održavanje dobre tjelesne forme. Iako ta vrsta fizičke aktivnosti gradi snagu trupa, poboljšava držanje i povećava cjelokupnu mobilnost zglobova, mišićna masa i gustoća kostiju zahtijevaju drugačiji pristup. Oslanjanje samo na vježbe sa sopstvenom težinom ili laganim otporom može vas ostaviti bez ključne mišićne snage u kasnijim godinama.

Gubitak mišićne mase s godinama ozbiljno narušava samostalnost i znatno povećava rizik od teških povreda. Postepeno povećanje opterećenja kroz tradicionalni trening s tegovima pruža mehanički podražaj nužan za izgradnju mišića te podstiče tijelo na očuvanje dragocjenog koštanog tkiva.

Slična zabluda javlja se i kod ishrane, gde mnogi ljudi pogrešno smatraju da brzi proteinski napitak može u potpunosti zamijeniti cjeloviti obrok. Telo svakako treba proteine za popravak tkiva, ali namirnice poput jaja, ribe, mesa, mliječnih proizvoda i mahunarki donose sa sobom vitamine, minerale, zdrave masti i vlakna koja prerađenim prahovima jednostavno nedostaju.

Proteinski dodaci trebalo bi da budu samo dopuna u trenucima nedostatka vremena, poput pomoći nakon napornog treninga, a nikako temelj vaše svakodnevne ishrane.

Uz brigu o tijelu, fizičko zdravlje neraskidivo je vezano za bogat društveni život i stabilno psihičko stanje pojedinca. Društvena izolacija i dugotrajna usamljenost naučno su dokazano usko povezani s razvojem depresije, osjećajem anksioznosti te čitavim nizom hroničnih oboljenja. Održavanje starih i stvaranje novih prijateljstava stoga bi trebalo smatrati ključnim dijelom strategije za zdravo starenje. Kvalitetni razgovori s bliskim ljudima podstiču mozak na slušanje, pamćenje informacija i prilagođavanje, pružajući mu mnogo veći kognitivni izazov od rešavanja svakodnevnih ukrštenica.

Osim njegovanja društvenih kontakata i odabira prave vježbe s opterećenjem, ljekari ističu još jedan često zanemaren oblik rekreacije. Drevna kineska vještina tai chi nepravedno se u društvu često svrstava u aktivnosti isključivo namijenjene starijim generacijama na gradskim trgovima. Njegovi spori, pažljivo kontrolisani pokreti zapravo donose izuzetne prednosti za opštu ravnotežu, pokretljivost i sprečavanje posebno opasnih padova. Redovno vježbanje ove veštine izaziva propriocepciju, odnosno sposobnost tijela da precizno osjeti svoj položaj u prostoru, čime se gradi izvanredna stabilnost i jača donji dio tijela.

Za razliku od napornih i iscrpljujućih kardiovaskularnih treninga koji vas ostavljaju bez daha, tai chi spaja lagano kretanje s dubokim disanjem i snažnom koncentracijom. Ovakav pristup dodatno stimuliše moždane funkcije te smiruje nervni sistem koji je svakodnevno izložen visokim nivoima stresa. Iako to ne bi trebalo u potpunosti da zamijeni osnovne vježbe s tegovima, stručnjaci savjetuju ubacivanje barem dvije kraće seanse nedjeljno u uobičajenu rutinu.

Pozitivan stav prema starenju i otvorenost novim aktivnostima, kako je pokazalo istraživanje sprovedeno na Univerzitetu Yale, može naposletku produžiti život za čak sedam i po godina, naglašavajući nevjerovatnu moć ljudske psihe.

Starenje stanovništva neosporno je ključni globalni trend, a demografske promjene danas vrše sve veći pritisak na zdravstvene ustanove i socijalne sisteme. Briga o svom zdravlju i usvajanje pravilnih dnevnih navika u srednjem životnom dobu uveliko određuje kako ćemo provesti dragocjenu jesen života.

Tijelo se u tom periodu suočava s naglim metaboličkim promjenama, posebno oko četrdesetih i šezdesetih godina, kada loše navike dolaze na naplatu. Uz uravnoteženu ishranu zasnivanu na pravim namirnicama, redovan trening snage, stabilan krug prijatelja i pametan odabir rekreacije, svako može preuzeti barem djelimičnu kontrolu nad biološkim procesom starenja.