Preuzmite našu aplikaciju
PRATITE NAS NA
PRIDRUŽITE NAM SE NA VIBER
COMMUNITY
PRATITE NAS
I NA TELEGRAM KANALU
PRATITE NAS
I NA WHATSUP KANALU
Proteini životinjskog porijekla povezani sa nižim nivoom testosterona kod muškaraca srednjih godina
Novo istraživanje o proteinima životinjskog porijekla dovelo je u pitanje tradicionalne predstave o muževnosti i ishrani koja se gotovo isključivo zasniva na mesu.
Poslednjih godina pojedini influenseri na društvenim mrežama tvrdili su da bi ishrana koja se sastoji gotovo isključivo od mesa mogla da pomogne u rešavanju problema opadanja nivoa testosterona u poznijim godinama, prenosi Science Alert.
Ipak, za to ne postoje čvrsti naučni dokazi.
Zapravo, novo istraživanje ukazuje na to da bi veći unos proteina životinjskog porijekla mogao da bude povezan sa nižim nivoom testosterona kod muškaraca srednjih godina.
Istraživači sa Univerziteta Istočne Finske otkrili su da je kod 2.546 muškaraca starosti od 42 do 60 godina veći odnos proteina životinjskog i biljnog porijekla povezan sa nižim ukupnim nivoom testosterona.
U istraživanju su uglavnom učestvovali muškarci bele rase, pa se rezultati ne mogu nužno primijeniti na druge populacije.
Ipak, nalazi su u skladu sa drugim novijim istraživanjima koja takođe ukazuju na to da ishrana bogata proteinima nije nužno povezana sa nivoom testosterona na način na koji se ranije pretpostavljalo.
Testosteron je ključni muški polni hormon koji ima važnu ulogu u izgradnji i održavanju mišića.
Unos proteina životinjskog porijekla, s druge strane, povezuje se i sa mišićnom snagom i sportskim sposobnostima.
Međutim, u ovom istraživanju upravo su biljni proteini iz izvora koji nisu žitarice, a ne proteini životinjskog porijekla, bili povezani sa povećanim nivoom slobodnog testosterona kod muškaraca srednjih godina.
Izraz „slobodni“ znači da testosteron koji cirkuliše krvotokom nije vezan za protein u krvi i da je praktično „slobodan“ za upotrebu u organizmu. Ovo mjerenje može da pruži dodatne informacije o tome šta se dešava sa testosteronom u tijelu.
U aktuelnom istraživanju učesnici su pažljivo beležili unos hrane tokom četiri dana.
Muškarci koji su prijavili najveći unos proteina životinjskog u odnosu na biljne proteine imali su najniži nivo slobodnog testosterona u krvi.
Nasuprot tome, muškarci koji su prijavili najveći unos biljnih proteina iz izvora koji nisu žitarice, poput povrća, mahunarki ili orašastih plodova, imali su viši nivo slobodnog testosterona.
„Iako su uočene razlike u koncentraciji testosterona bile statistički značajne, bile su relativno male“, priznaje nutricionista Miika Wynne-Ellis sa Univerziteta Istočne Finske.
„Istraživanje ne može da utvrdi da li ove razlike imaju posledice po zdravlje.“
Koristeći statističke modele zasnovane na podacima iz opservacione studije, Wynne-Ellis i njegove kolege ispitivali su šta bi se dogodilo kada bi muškarac srednjih godina zamijenio proteine životinjskog porijekla biljnim proteinima.
Ova promjena nije bila značajno povezana ni sa ukupnim nivoom testosterona ni sa nivoom slobodnog testosterona.
To ukazuje na to da jednostavna zamjena proteina životinjskog porijekla biljnim proteinima ne mora nužno da poveća ili smanji nivo testosterona.
Nalazi dovode u pitanje široko rasprostranjenu pretpostavku da veći unos proteina životinjskog porekla dovodi do višeg nivoa ovog hormona.
Na društvenim mrežama, na primjer, ishrana koja se gotovo u potpunosti zasniva na mesu često se predstavlja kao način za povećanje nivoa testosterona kod muškaraca, iako je kliničkih dokaza za to malo.
Lekar Pol Saladino nekada je bio poznat kao „Carnivore MD“, ali je, prema navodima, morao da smanji unos mesa jer mu je nivo testosterona opao, što je izazvalo poremećaje sna, lupanje srca i grčeve u mišićima.
Naučnici za sada ne mogu sa sigurnošću da kažu da li proteini životinjskog porijekla smanjuju nivo testosterona, niti zašto bi se to događalo.
Moguće je da proteini životinjskog porijekla podstiču stvaranje markera zapaljenja u organizmu, koji mogu da potisnu lučenje testosterona.
Druga mogućnost je da proteini životinjskog i biljnog porekla izazivaju različite metaboličke reakcije, poput različitih odgovora insulina.
„Biljni izvori proteina obično sadrže više vlakana, ugljenih hidrata i nezasićenih masnih kiselina, dok izvori proteina životinjskog porijekla mogu da sadrže više zasićenih masti i holesterola“, objašnjavaju autori novog istraživanja.
Za sada, međutim, naučnici mogu samo da nagađaju.
Čak i kada bi prelazak sa proteina životinjskog na biljno poreklo uticao na nivo testosterona, više ovog hormona ne znači nužno i bolje zdravlje.
Nivo testosterona u organizmu mora da bude pažljivo uravnotežen. Naučnici i dalje istražuju kako ishrana može da utiče na tu ravnotežu.
Za sada je važno imati na umu da unos proteina životinjskog porijekla ne garantuje viši nivo testosterona niti bolje zdravlje, bez obzira na tvrdnje koje se mogu vidjeti na društvenim mrežama.
Istraživanje je objavljeno u časopisu International Journal of Food Sciences and Nutrition.
Preuzmite našu aplikaciju
PRATITE NAS NA
PRIDRUŽITE NAM SE NA VIBER
COMMUNITY
PRATITE NAS
I NA TELEGRAM KANALU
PRATITE NAS
I NA WHATSUP KANALU