Stalno se budite umorni? Stručnjaci objašnjavaju kakvu ulogu ima kortizol

Kortizol, poznatiji kao hormon stresa, često se nepravedno smatra isključivo neprijateljem organizma.

U stvarnosti, on je ključan za naš opstanak – prirodno raste u ranim jutarnjim satima i dostiže vrhunac između 30 i 45 minuta nakon buđenja, dajući nam energiju potrebnu za početak dana.

Ovaj fenomen poznat je kao reakcija buđenja kortizola. Međutim, u ubrzanom načinu života, kada je stres stalan, ova osjetljiva hormonska ravnoteža lako može da bude narušena.

Ako se budite već iscrpljeni, anksiozni ili sa osjećajem neobjašnjive težine, moguće je da je vaš jutarnji skok kortizola prerastao u hronični problem.

Skriveni znaci prekomjernog stresa

Kada nivo kortizola ostane povišen tokom dužeg perioda, telo počinje da šalje signale koje često pripisujemo pretjeranom radu ili godinama.

Hronično visok kortizol može da dovede do brojnih zdravstvenih problema – od teškoća sa uspavljivanjem, isprekidanog sna i naglog pada energije oko 15 časova, do gojenja, naročito u predjelu stomaka i lica, kao i neobjašnjive želje za slatkišima i visokokaloričnom hranom.

Mogu da se jave i fizičke promjene poput stanjivanja kože, izraženijeg crvenila lica, veće sklonosti ka modricama, trajno povišenog krvnog pritiska i čestih glavobolja. U takvom stanju nadbubrežne žlijezde rade pod stalnim opterećenjem, što dodatno iscrpljuje organizam.

Kortizol povećava nivo šećera u krvi kako bi obezbijedio dodatnu energiju mišićima, poboljšava budnost i pažnju, ali i utiče na upalne i imunske procese u organizmu.

Kako vratiti organizam u ravnotežu

Dobra vijest je da se ravnoteža često može vratiti jednostavnim, ali doslednim promjenama životnih navika. Da bi se kortizol vratio svom prirodnom ritmu – da raste ujutru, a postepeno opada tokom dana – važno je uspostaviti zdrav biološki sat.

Stručnjaci preporučuju kvalitetan san, redovnu, ali ne pretjerano napornu fizičku aktivnost, kao i tehnike opuštanja poput meditacije ili lagane šetnje u prirodi. Nekima može pomoći fokusiranje na sadašnji trenutak ili vježbe poput položaja drveta u jogi.

Svako ima svoj način da se nosi sa stresom, ali ključnu ulogu ima način na koji započinjemo dan i koliko vremena posvećujemo brizi o sebi. Smanjenje unosa kofeina i uvođenje umirujućih napitaka, poput čaja od kamilice, matičnjaka ili ašvagande, takođe može da pomogne u regulaciji hormona stresa.

Važno je da slušate svoje tijelo i usporite pre nego što jutarnji alarm postane okidač za osjećaj panike.