Tri promjene u srednjim godinama mogu da produže život bez demencije

Tri svakodnevne navike mogle bi da produže period života u kojem je mozak zdrav za više od decenije, tvrde naučnici.

Nova studija, piše BBC, pokazuje da održavanje krvnog pritiska pod kontrolom, izbjegavanje dijabetesa i nepušenje između 45. i 65. godine mogu da omoguće čak 13 dodatnih godina života bez demencije.

Istraživanje, koje je trajalo nekoliko decenija i nedavno je objavljeno u časopisu Neurology, imalo je za cilj da utvrdi kako kontrolisanje ovih faktora rizika u srednjim godinama utiče na dugoročno zdravlje mozga.

Visok krvni pritisak, dijabetes i pušenje odavno se povezuju sa kognitivnim propadanjem, ali je manje jasno u kojoj mjeri utiču na rizik od demencije.

Kako bi to ispitali, istraživači sa Univerziteta Njujork (NYU) pratili su više od 12.000 ljudi koji nisu imali demenciju u 55. godini. Na početku istraživanja kod učesnika su procijenjena sva tri faktora rizika, a zatim su u prosjeku praćeni 26 godina kako bi se utvrdilo da li će razviti demenciju.

Ljudi koji u srednjim godinama nisu imali nijedan od ova tri faktora rizika živjeli su gotovo 13 godina duže bez demencije u poređenju sa onima koji su ih imali.

Istraživači su takođe utvrdili da su, nezavisno od faktora rizika, žene duže živjele bez demencije nego muškarci, dok su učesnici bijele rase imali više godina života bez demencije u poređenju sa učesnicima crne rase.

Studija se nadovezuje na ranija istraživanja koja su identifikovala 14 faktora rizika za demenciju na koje je moguće uticati.

„Procjenjuje se da bi se gotovo polovina slučajeva demencije u svijetu teoretski mogla spriječiti ili odložiti ako bi se na te rizike uticalo tokom cijelog života“, rekao je profesor Sara Harper sa Univerziteta Oksford.

Prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije, 57 miliona ljudi širom svijeta živjelo je sa demencijom 2021. godine, dok se svake godine registruje gotovo 10 miliona novih slučajeva.

„Naši nalazi ukazuju na to da ljudi treba aktivno da sprečavaju ove faktore rizika u srednjim godinama kao strategiju za očuvanje zdravlja mozga duže od jedne decenije“, rekao je glavni istraživač studije, dr Jozef Koreš sa Instituta za optimalno starenje Univerziteta Njujork.

„Pronalaženje novih načina za odlaganje demencije od ključne je važnosti, imajući u vidu da je 42 odsto Amerikanaca u riziku od razvoja ovog stanja u bilo kom trenutku nakon 55. godine.“

Autori studije naglašavaju da su utvrdili povezanost između zdravstvenih faktora i rizika od demencije, ali ne i dokaz da ti faktori direktno uzrokuju kognitivno propadanje. Prema Harper, teško je precizno utvrditi kako faktori rizika utiču na demenciju, jer bolest može biti prisutna i do deset godina prije nego što osoba dobije zvaničnu dijagnozu.

Harper je takođe istakla da su „ključni faktori identifikovani u studiji NYU-a podložni promjenama koje pojedinci mogu sami da naprave. Iako svaki od njih ima genetsku komponentu, na krvni pritisak i dijabetes snažno utiču faktori ponašanja, posebno ishrana i fizička aktivnost, dok je pušenje životni izbor“.

Prema njenim riječima, rezultati studije predstavljaju poziv na djelovanje. „Ovo je važna poruka za javno zdravlje.“