Perović: Želja ne može nadjačati zakon, u penziju sa 66 godina

Njegovo mišljenje poklapa se sa stavom Ministarstva javne uprave koje je izričito da službenici u penziju idu sa navršenih 66 godina života, a suprotno od uputstva glavnog administratora Glavnog grada Ratka Orovića koji smatra da službenici i namještenici mogu u mirovinu sa 67 godina ali ukoliko izričito izjave da to žele.

Gojko Perović kazao je za „Dan“ da su za razmatranje ovog pitanja relevantni Zakon o lokalnoj samoupavi, Zakon o državnim službenicima i namještenicima i Zakon o radu.

– Zakon o lokalnoj samoupravi jasno upućuje na shodnu primjenu propisa o državnim službenicima i namještenicima kada je u pitanju prestanak radnog odnosa po sili zakona. A Zakon o državnim službenicima i namještenicima propisuje prestanak radnog odnosa kada službenik navrši 66 godina života i najmanje 15 godina staža osiguranja danom donošenja rješenja. Nasuprot tome imamo Zakon o radu koji kaže da se može primjenjivati na zaposlene u državnim organima, jedinicama lokalne samouprave i javnim službama ukoliko posebnim zakonom nije drugačije određeno. Taj propis članom 164 predviđa starosnu granicu od 67 godina života uz najmanje 15 godina radnog staža - rekao je Perović.

Perović je prokomentarisao i stav odnosno uputstvo o produžetku rada do 67 godine starosti uz izričitu izjavu zaposlenog da želi da nastavi sa radom.

– Takva izjava zaposlenog predstvlja samo izraz volje zaposlenog i to zaslužuje uvažavanje, ali ona sama po sebi ne može otkloniti primjenu zakonskih uslova za prestanak radnog odnosa. Potrebno je odgovarajuće zakonsko uporište koje u konkretnom ne vidimo. Svakako da zaštita zaposlenih podrazumijeva i neku pravnu sigurnost koja se, po mom mišljenju, drugačijom primjenom ne bi obezbijedila u konkretnom slučaju. Želja ne može nadjačati zakon. Takva izjava zaposlenog ne može da otkloni primjenu zakonskih uslova za prestanak radnog odnosa. Nemamo zakonsko uporište u kom bi izjava zaposlenog otklonila primjenu zakonskih uslova - rekao je Perović.

Direktor Uprave za zaštitu imovinsko-pravnih interesa Glavnog grada se osvrnuo na međusobni odnos Zakona o radu i Zakona o državnim službenicima i namještenicima.

– Zakon o državnim službenicima i namještenicima je lex specialis u odnosu na Zakon o radu. A lex specialis, sam po sebi, daje mogućnost, odnosno argument da se na lokalne službenike za penziju primjenjuje starosna granica od 66 godina. Primjenom Zakona o državnim službenicima i namještenicima, kao lex specialis, zaposleni se ne dovodi u nepovoljan položaj u odnosu na Zakon o radu. Jednostavno nema nepovoljnog položaja jer Zakon o državnim službenicima i namještenicima se primjenjuje na službenike u lokalnoj samoupravi - kaže Perović.

Đokaj: Po sili lex specialis zakona u penziju sa 66 godina; Orović: Po želji i Zakonu o radu sa 67 godina

Perović kaže da kada su ova dva zakona u pitanju postoje dva različita tumačenja od nadležnih organa.

– Ministarstvo rada je u maju 2026. godine zastupalo tumačenje koje ide u primjeni granice od 67 godina upravo pozivajući se na povoljnije pravo zaposlenost. Nasuprot tome imamo mišljenje Ministarstva javne uprave, kao resorsno nadležnog organa, koje je podržalo primjenu posebnog službeničnog propisa, odnosno granicu od 66 godina. Dakle, nijedno ni drugo mišljenje nijesu izvor prava, niti su obavezujuća za bilo koji organ. Njihovo postojanje pokazuje samo da pravno pitanje nije jednoznačno riješeno. Ono što mogu da kažem iz ugla Glavnog grada i kada je u pitanju mišljenje MJU ono ima poseban značaj prilikom tumačenja i primjene zakonskih odredbi - kaže Perović.

Kako Perović kaže Zakon o lokalnim službenicima i namještenicima je mijenjan, ali do početka primjene potrebno je postupati po propisima koji se trenutno primjenjuju.