Kod Krivog mosta postavljeni stubići
Preuzmite našu aplikaciju
PRATITE NAS NA
PRIDRUŽITE NAM SE NA VIBER
COMMUNITY
PRATITE NAS
I NA TELEGRAM KANALU
PRATITE NAS
I NA WHATSUP KANALU
Stubići sa kolovoza stigli do Ustavnog suda
Inicijativu za ocjenu ustanovnosti i zakonitosti člana 16 Odluke o komunalnom redu kojim je precizirano da se dio javnih površina može privremeno zauzeti postavljanjem žardinjera, zaštitno - ukrasnih stubića, zaštitnih ograda, klupa, tendi, suncobrana, rampi, Ustavnom sudu podnio je Jovan Kojičić, profesor prava.
Zaštino-ukrasni stubići su u odluci naznačeni kao „urbani mobilijar“, dok Kojičić smatra da kada su postavljeni po kolovozu oni predstavljaju prepreku, a ne ukras.
– Inicijativom se osporava član 16 Odluke o komunalnom redu Glavnog grada Podgorice – u dijelu koji „zaštitno-ukrasne stubiće“ tretira kao obično uređenje ulice, kao klupu ili saksiju, bez obzira na to gdje su i kako postavljeni. Problem nije u tome što stubići postoje. Problem je u tome što se, kada se isti taj stubić postavi nasred kolovoza da bi spriječio ili usmjerio prolaz vozila, razdvojio saobraćajne trake ili onemogućio parkiranje i skretanje, on fizički ponaša kao saobraćajni znak ili prepreka – a ne kao ukras. Državni Pravilnik o saobraćajnoj signalizaciji tu istu vrstu prepreke već svrstava u posebnu kategoriju „opreme za smirivanje saobraćaja“ i zahtijeva da se za nju prije postavljanja izradi stručni saobraćajni projekat, po utvrđenim tehničkim standardima – baš kao za svaki drugačiji semafor ili znak na putu – navodi Kojičić.
On dodaje da zvanični upravni postupak kojim Grad odobrava njihovo postavljanje vodi se, kako je rekao, kao za obično uređenje ulice jer se traži dokaz o registraciji i geodetska šema, ali saobraćajni projekat se ne pominje kao obavezan prilog.
– To ne dokazuje da projekat nikad nije urađen – pokazuje samo da ga taj postupak ne čini vidljivim, izričitim uslovom. Ono što ovu priču čini ozbiljnom nije samo pravna tehnikalija. I sama gradska preduzeća, u sopstvenim dokumentima, stubiće nazivaju različito – u jednom aktu „urbani mobilijar“, u drugom, u javnoj nabavci, „saobraćajni stubići“ po zvaničnoj evropskoj klasifikaciji saobraćajne opreme. Kada je jedna advokatska kancelarija zvanično tražila da Grad dostavi dokumentaciju o tome da li su stubići uopšte ispunili svrhu zbog koje su 2019. postavljeni kao proba na svega dvije lokacije, zahtjev je vraćen kao „nepotpun“, bez suštinskog odgovora. U međuvremenu, ta „proba“ je, bez ikakve objavljene ocjene rezultata, prekrila cio grad. Inicijativa traži samo jedno - da se ono što na putu stvarno funkcioniše kao saobraćajna oprema – i pravno tretira kao saobraćajna oprema, sa projektom, standardom i odgovornošću koje zakon za to predviđa – navodi Kojičić.
On poručuje da je poruka inicijative jasna.
– Ne traži se da stubići preko noći nestanu, niti da Ustavni sud umjesto grada bira saobraćajnu politiku. Traži se da se prizna ono što bi svaki vozač odmah prepoznao – da ono što fizički funkcioniše kao saobraćajna oprema mora se i pravno tretirati kao saobraćajna oprema - sa projektom, standardom i odgovornošću koje zakon zahtijeva, a ne kao ukras kome pravila navodno ne važe. Dok se to ne dogodi, saobraćaj u Podgorici svakog dana odvija se pod režimom koji nije stručno provjeren, nije transparentan, i koji ni sam grad, po sopstvenom priznanju, više ne želi da zadrži – navodi Kojičić.
Preuzmite našu aplikaciju
PRATITE NAS NA
PRIDRUŽITE NAM SE NA VIBER
COMMUNITY
PRATITE NAS
I NA TELEGRAM KANALU
PRATITE NAS
I NA WHATSUP KANALU