Ivan Vukčević
Preuzmite našu aplikaciju
PRATITE NAS NA
PRIDRUŽITE NAM SE NA VIBER
COMMUNITY
PRATITE NAS
I NA TELEGRAM KANALU
PRATITE NAS
I NA WHATSUP KANALU
CGO: Izmjene Zakona o SDT-u dodatno koncentrišu moć u rukama GST-a
Izmjene Zakona o Specijalnom državnom tužilaštvu (SDT) usvojene u Skupštini Crne Gore dodatno koncentrišu moć u rukama glavnog specijalnog tužioca (GST), bez proporcionalnog jačanja mehanizama njegove odgovornosti i kontrole, smatraju u Centru za građansko obrazovanje (CGO).
Koordinator programa Ljudska prava u CGO-u Ivan Vukčević upozorio je da koncentracija moći bez odgovarajućih protivteža predstavlja rizik za demokratske procese, ističući da jačanje funkcije ili pojedinca nije isto što i jačanje institucije.
Vukčević je podsjetio da je podjela vlasti jedan od temeljnih principa demokratske države i ključna garancija sistema kontrole i ravnoteže.
- Taj princip može biti narušen djelovanjem bilo koje od tri grane vlasti (zakonodavne, izvršne ili sudske), ali i prekomjernom koncentracijom moći u drugim institucijama. Kada ona dostigne određeni nivo, opravdano se otvara pitanje nastanka svojevrsne „četvrte grane vlasti“, bilo da je riječ o ekonomskoj, medijskoj ili, u ovom slučaju, tužilačkoj strukturi - kazao je Vukčević.
Prema njegovim riječima, upravo zato nedavno usvojene izmjene Zakona o Specijalnom državnom tužilaštvu zaslužuju posebnu pažnju.
- Njima se dodatno koncentriše moć u rukama GST-a, bez proporcionalnog jačanja mehanizama njegove odgovornosti i kontrole. Takav okvir povećava prostor za selektivnost i slabi institucionalne zaštitne mehanizme, a koncentracija moći bez odgovarajućih protivteža uvijek predstavlja rizik za demokratske procese - kazao je Vukčević.
Kako je kazao, usvajanje tih izmjena još jednom pokazuje nedostatak razumijevanja procesa i strateškog pristupa reformi pravosuđa.
- Jačanje jedne funkcije ili pojedinca nije isto što i jačanje institucije. Naprotiv, sistem koji previše zavisi od ovlašćenja jednog čovjeka postaje ranjiviji na političke pritiske, selektivno postupanje i buduće zloupotrebe - rekao je Vukčević.
Prema njegovim riječima, nezavisno od toga ko će u budućnosti biti na poziciji GST-a, ovoliki obim ovlašćenja treba ozbiljno preispitati prije nego što proizvede negativne posljedice.
Vukčević je rekao da je sporno to što GST izmjenama dobija pravo prigovora Tužilačkom savjetu kada Vrhovni državni tužilac pojedine predmete ili radnje iz nadležnosti SDT-a povjeri Vrhovnom državnom tužilaštvu.
- U toku javne rasprave, Vrhovno državno tužilaštvo je s pravom ukazalo da će, ukoliko se usvoji ova izmjena, biti “narušeni hijerarhijska struktura tužilačke organizacije, jedinstvo državnog tužilaštva, kao i jasna linija odgovornosti”. To upozorenje Ministarstvo pravde nije adekvatno uvažilo - rekao je Vukčević.
Drugo, kako je dodao, izmjenama je predviđeno da se GST ne ocjenjuje.
- Time se nosilac jedne od najmoćnijih funkcija u tužilaštvu izuzima iz mehanizma profesionalne evaluacije kojem podliježu drugi tužioci i rukovodioci državnih tužilaštava - rekao je Vukčević.
On je pojasnio da to vodi manjoj odgovornosti za rezultate rada i stvara povlašćen položaj GST-a.
- Treba podsjetiti da izvještaji Evropske komisije kontinuirano ukazuju da su rezultati u oblasti disciplinske i etičke odgovornosti u pravosuđu nezadovoljavajući, pa su usvojene izmjene faktički u suprotnosti sa nalazima i preporukama koje smo godinama dobijali od Evrospke unije (EU) - istakao je Vukčević.
Prema njegovim riječima, Vrhovni državni tužilac je i tu opravdano ukazao na potrebu da “kriterijumi profesionalne evaluacije budu međusobno usklađeni i uporedivi”.
- Paradoks je još izraženiji ako se ovo rješenje uporedi sa izmjenama Zakona o Sudskom savjetu i sudijama, gdje je isti predlagač išao u suprotnom smjeru - ka širenju kruga sudija koje podliježu ocjenjivanju - naveo je Vukčević.
On smatra da je sporno i rješenje prema kojem GST po isteku mandata nastavlja funkciju kao državni tužilac u Vrhovnom državnom tužilaštvu i podsjeća da takvo pravo nemaju rukovodioci drugih državnih tužilaštava.
- Tako dolazimo do neobične situacije: GST koji tokom mandata ne podliježe ocjenjivanju dobija zakonski garantovan nastavak karijere u najvišem državnom tužilaštvu, dok rukovodilac drugog tužilaštva, bez obzira na rezultate i ocjene koje je ostvarivao, nema uporedivo pravo - rekao je Vukčević.
Prema njegovim riječima, teško je takvo razlikovanje opravdati principima jednakosti, odgovornosti i meritornosti.
Vukčević je ocijenio da posebnu pažnju zaslužuju i izmijenjeni uslovi za izbor specijalnih tužilaca.
- Kandidat sada može biti lice sa deset godina iskustva na drugim pravnim poslovima nakon položenog pravosudnog ispita, bez prethodnog iskustva u tužilaštvu ili sudstvu - rekao je Vukčević.
Kako je ocijenio, to praktično znači da osoba koja je deceniju radila kao pravnik u javnom preduzeću, kompaniji ili drugoj instituciji, može neposredno postati specijalni tužilac.
- Otvaranje tužilaštva prema kvalitetnim pravnicima izvan pravosuđa samo po sebi nije sporno. Problem je odsustvo ograničenja i odgovarajućih zaštitnih mehanizama, posebno imajući u vidu složenost predmeta organizovanog kriminala i visoke korupcije - pojasnio je Vukčević.
Istovremeno, kako je dodao, kadrovi iz samog pravosuđa moraju imati šest godina iskustva kao sudije ili tužioci, pri čemu im se prethodno iskustvo savjetnika ili pripravnika ne vrednuje na isti način.
- Time se otvara i pitanje opravdanosti različitog tretmana pravničkog iskustva. Razumnije rješenje bilo bi ograničiti broj nekarijernih specijalnih tužilaca, na primjer da samo jedan tužilac može biti izabran na ovaj način - rekao je Vukčević.
On je podsjetio da je Vrhovni državni tužilac predlagao da se na taj način mogu izabrati “najviše tri specijalna tužioca, koja imaju najmanje 12 godina radnog iskustva na drugim pravnim poslovima nakon položenog pravosudnog ispita”.
- Bez takvog ograničenja, moguće je da nekarijerni tužioci u jednom trenutku čine i većinu SDT-a, što bi značajno promijenilo profesionalnu strukturu institucije koja postupa u najosjetljivijim krivičnim predmetima - rekao je Vukčević.
On smatra da su nejasni su i motivi tog rješenja, zbog čega je neophodno pažljivo pratiti ko će u narednom periodu biti izabran za specijalnog tužioca i tu će Tužilački savjet biti na ozbiljnom ispitu.
Vukčević je ukazao i na uredbu kojom je propisano da za GST može biti izabrano i lice sa najmanje 15 godina iskustva na drugim pravnim poslovima, navodeći da se time otvara mogućnost da na čelo SDT-a dođe osoba koja tokom čitave profesionalne karijere nije radila kao sudija ili tužilac, niti neposredno vodila složene krivične postupke, odnosno nikad nije potpisala optužnicu ili presudu.
- Za instituciju sa ovakvim ovlašćenjima i predmetima to nije beznačajno pitanje - kazao je Vukčević.
On je istakao da ima problema i onome što je zakonodavac propustio da uredi.
Kako je kazao, nije unaprijeđen zakonski okvir za upućivanje tužilaca na rad u SDT, iako je CGO ranije upozoravao na praksu da tužioci sa minimalnim iskustvom putem upućivanja preuzimaju rad na najosjetljivijim predmetima organizovanog kriminala i visoke korupcije.
- Takva praksa nije dobra ni za kvalitet istraga, ni za kredibilitet SDT-a, niti za povjerenje javnosti - rekao je Vukčević.
On je kazao da su izmjene zakona bile prilika da se propiše transparentna procedura, jasni kriterijumi i odgovarajući nivo iskustva za upućivanje tužilaca u SDT, ali je ta prilika propuštena.
Vukčević je poručio da nezavisnost bez odgovornosti nije reforma.
- Nesporno je da je posao GST-a izuzetno zahtjevan zbog prirode kriminaliteta kojim se Specijalno državno tužilaštvo (SDT) bavi i da ovoj instituciji treba obezbijediti odgovarajuće kadrovske, finansijske, tehničke i druge uslove za efikasan rad - naveo je Vukčević.
Međutim, kako je dodao, to ne opravdava koncentraciju prekomjernih ovlašćenja u rukama GST-a, posebno jer međunarodni standardi nezavisnosti pravosuđa ne podrazumijevaju funkcije oslobođene odgovornosti i djelotvorne kontrole.
- Snažan SDT ne gradi se slabljenjem mehanizama odgovornosti njegovog rukovodioca. Naprotiv, što su ovlašćenja veća, to snažnije moraju biti garancije odgovornosti, profesionalne evaluacije i institucionalne kontrole - istakao je Vukčević.
Prema njegovim riječima, reforma pravosuđa ne može biti zbir parcijalnih intervencija prilagođenih trenutnim političkim ili personalnim okolnostima.
- Ona zahtijeva strateško planiranje, stručnu i djelotvornu javnu raspravu i sistem u kojem su nezavisnost i odgovornost dvije strane iste medalje - poručio je Vukčević.
Preuzmite našu aplikaciju
PRATITE NAS NA
PRIDRUŽITE NAM SE NA VIBER
COMMUNITY
PRATITE NAS
I NA TELEGRAM KANALU
PRATITE NAS
I NA WHATSUP KANALU