CGO: Nekažnjivost napada na novinare ostaje teret vladavine prava u Crnoj Gori

Nikola Obradović

- CGO

Preuzmite našu aplikaciju

PRIDRUŽITE NAM SE NA VIBER
COMMUNITY

PRATITE NAS
I NA TELEGRAM KANALU

PRATITE NAS
I NA WHATSUP KANALU

SLUŠAJ VIJESTI

CGO: Nekažnjivost napada na novinare ostaje teret vladavine prava u Crnoj Gori

Izostanak pune odgovornosti za najteže napade na novinare, predugi sudski postupci i neujednačena kaznena politika pokazuju da Crna Gora još nije uspostavila djelotvoran sistem njihove zaštite, upozorili su iz Centra za građansko obrazovanje (CGO), uoči Međunarodnog dana okončanja nekažnjivosti zločina nad novinarima.

Iz te nevladine organizacije ocjenjuju da, uprkos zakonskim unapređenjima, institucionalnim inicijativama i političkim obećanjima, država još nije pružila uvjerljiv odgovor na pitanje zašto novinari i novinarke godinama čekaju pravdu, niti ko snosi odgovornost za institucionalne propuste koji dodatno otežavaju ostvarivanje pravde.

- Nekažnjivost se ne mjeri samo brojem neotkrivenih napadača i nalogodavaca, već i istragama bez rezultata, predugim postupcima, neprimjereno blagim sankcijama i izostankom odgovornosti za utvrđene propuste - navodi Nikola Obradović, saradnik na programima Centra za građansko obrazovanje.

Ističu da ponavljanje istih problema bez konkretnih posljedica opravdano slabi povjerenje građana u sposobnost institucija da zaštite one koji preispituju političku, ekonomsku i kriminalnu moć.

- Sadašnji donosioci odluka naslijedili su loše stanje u ovoj oblasti, ali nijesu ispunili ni svoju obavezu da to promijene i uspostave drugačiju klimu - upozoravaju iz CGO.

Kao posebno zabrinjavajuće primjere navode neriješeno ubistvo urednika „Dana“ Duška Jovanovića, od kojeg su prošle 22 godine, iako je jedan učesnik pravosnažno osuđen, kao i postupak za ranjavanje novinarke Olivere Lakić, koji traje osam godina nakon napada.

Dodatno, ovogodišnje ukidanje osuđujućeg dijela presude u predmetu napada na novinarku Anu Raičković ponovo je otvorilo pitanje kvaliteta procesuiranja napada na predstavnike medija.

Iz CGO naglašavaju da, iako se ovi slučajevi razlikuju po pravnim i činjeničnim okolnostima, svi zahtijevaju djelotvorno postupanje institucija, zakonite odluke i suđenje u razumnom roku, uz puno poštovanje prava odbrane i nezavisnosti sudova.

Posebno ukazuju na neujednačenu kaznenu politiku u slučajevima prijetnji novinarima. Dok prvostepenu presudu Andriji Lakoviću zbog prijetnji novinarki „Vijesti“ Jeleni Jovanović vide kao pomak, blagu novčanu kaznu za prijetnje smrću novinarima Borisu Pejoviću i Balši Rudoviću ocjenjuju kao obeshrabrujuću poruku.

- Kada se ozbiljne prijetnje novinarima u jednom slučaju sankcionišu zatvorom, a u drugom gotovo simboličnom novčanom kaznom, opravdano se postavlja pitanje koliko su sudovi dosljedni u zaštiti njihove sigurnosti - navodi Obradović.

Dodaje da pojedinačne presude nijesu dovoljne da obnove povjerenje u pravdu ukoliko ne postoji dosljedna i odvraćajuća kaznena politika.

Posebnu odgovornost, kako ističe Obradović, imaju nalazi Komisije za praćenje istraga napada na novinare, koja je u ovogodišnjem izvještaju navela da nije mogla ocijeniti djelotvornost istrage ubistva Duška Jovanovića i zatražila ispitivanje odgovornosti za propuste.

- Rad Komisije gubi smisao ako se njene preporuke ponavljaju, a nadležni izbjegavaju da javnosti pruže obrazložene odgovore o preduzetim mjerama. Zaštita interesa istrage ne smije biti izgovor za izostanak zakonitog nadzora i institucionalne odgovornosti - upozoravaju iz te organizacije.

Iz CGO podsjećaju da napadi, prijetnje i zastrašivanje nijesu prestali ni tokom ove godine, a njihove posljedice ne pogađaju samo ličnu sigurnost novinara i novinarki, već i slobodu medija i pravo građana da budu informisani.

Takva atmosfera, kako navode, obeshrabruje istraživački rad, udaljava izvore informacija i podstiče autocenzuru, čime se građanima uskraćuju saznanja o donošenju odluka, trošenju javnog novca i mogućim zloupotrebama ovlašćenja.

Posebno upozoravaju na odgovornost političara, koji moraju prestati sa etiketiranjem i diskreditovanjem kritičkih medija i prihvatiti da su novinarska pitanja legitiman oblik demokratske kontrole vlasti.

Zakonska unapređenja i mehanizmi saradnje, ocjenjuju, ne mogu nadomjestiti izostanak odgovornosti i neujednačeno postupanje institucija. Njihova vrijednost mora se potvrditi djelotvornom zaštitom svih medijskih radnika, bez obzira na njihovu uređivačku politiku.

U godini u kojoj vlast najavljuje završetak pristupnih pregovora sa Evropskom unijom, CGO smatra da konkretni rezultati u zaštiti novinara moraju biti jedan od pokazatelja održivosti reformi u okviru poglavlja 23 i 24.

- Jedna od važnih slika napretka ka EU bila bi da novinari mogu slobodno raditi, a građani računati na institucije koje štite javni interes - poručuju iz te organizacije.

Zaključuju da prekid prakse nekažnjivosti zahtijeva otkrivanje počinilaca i nalogodavaca, zakonito i efikasno okončanje postupaka, ali i utvrđivanje odgovornosti za propuste koji su otežali ostvarivanje pravde.

- Politička obećanja i reforme vrijede onoliko koliko donose konkretne rezultate. Sve dok najteži napadi ostaju nepotpuno rasvijetljeni, nekažnjivost podriva slobodu medija i povjerenje u institucije. Štiteći novinare, država štiti pravo građana da znaju i da vlast pozivaju na odgovornost - poručili su iz CGO.

Preuzmite našu aplikaciju

PRIDRUŽITE NAM SE NA VIBER
COMMUNITY

PRATITE NAS
I NA TELEGRAM KANALU

PRATITE NAS
I NA WHATSUP KANALU

Komentari ()

IZBOR UREDNIKA