Država nijema na nepravdu prema sportistima

Vrhunski sportisti kojima su 2018. godine kroz zakonska rješenja umanjene doživotne naknade traže da se ispravi nepravda koju trpe već osam godina, nakon što je Ustavni sud ukinuo zakonske odredbe kojima je omogućavano retroaktivno preispitivanje ranije stečenih prava.

Oni traže i obeštećenje zbog neustavnih propisa usled čije su primjene pretrpjeli materijalnu štetu.

Zakonska rješenja predviđaju doživotne mjesečne naknade za vrhunakske sportiste u iznosu od polovine do dvije prosječne neto zarade, zavisno od ostvarenog rezultata.

Doživotne mjesečne naknade za vrhunske sportiste u Crnoj Gori već godinama izazivaju polemike, upravne i sudske sporove, ali i izmjene zakonskih rješenja. U središtu problema su uslovi za ostvarivanje prava, visina primanja, pokušaji naknadne provjere ranije priznatih naknada i pitanje zaštite prava koja su sportisti već stekli na osnovu prethodnih propisa.

Zakonom o sportu iz 2018. godine propisano je da sportista sa vrhunskim reprezentativnim rezultatom, nakon navršene 35. godine života, ima pravo na doživotnu mjesečnu naknadu. Članom 72 precizirano je da se ona određuje u rasponu od polovine do dvije prosječne mjesečne neto zarade u Crnoj Gori za godinu koja prethodi godini isplate.

Pravo na naknadu, međutim, nije vezano samo za godine života i ostvareni sportski rezultat. Zakon propisuje i dodatne uslove: sportista nakon 3. juna 2006. godine nije smio nastupati za reprezentaciju druge države, ne može istovremeno ostvarivati naknadu po istom osnovu u drugoj državi, mora imati crnogorsko državljanstvo i ispunjavati zakonom propisane uslove koji se odnose na krivične osude i antidoping pravila.

Bez odluke inspektora nema brisanja objekata iz katastra zbog rušenja

Članom 73 uređeno je da se pravo ostvaruje na osnovu zahtjeva koji sportista podnosi nadležnom organu, uz odgovarajuće dokaze, nakon čega se donosi rješenje. Naknada se može primati samo po jednom osnovu, za najbolji ostvareni sportski rezultat, a njena visina se početkom svake godine usklađuje sa prosječnom neto zaradom u Crnoj Gori.

Kriterijumi za određivanje iznosa detaljnije su utvrđeni vladinom uredbom iz 2018. godine. Tako se, u zavisnosti od rezultata na olimpijskim i paraolimpijskim igrama, svjetskim i evropskim seniorskim prvenstvima i drugim propisanim takmičenjima, naknada određuje u visini od jedne do dvije prosječne zarade, dok je za pojedine ranije stečene kategorije predviđen i iznos od polovine prosječne zarade.

Legende "Sutjeske"

Rajo Vujadinović i Brajan Nenezić ostavili su dubok trag u istoriji nikšićkog fudbala i Fudbalskog kluba "Sutjeska". Vujadinović je tokom karijere nastupao i za zagrebački "Dinamo", novosadsku "Vojvodinu" i nekoliko grčkih klubova, gdje je takođe ostavio zapažen trag.

Brajan Nenezić je rekorder "Sutjeske" po broju zvaničnih nastupa, sa 432 utakmice, dok je, računajući prijateljske susrete i turnire, dres nikšićkog kluba obukao ukupno 780 puta. Bio je i član reprezentacije Druge lige Istok, amaterske i olimpijske selekcije Jugoslavije.

Najveći spor nastao je nakon što je zakonom iz 2018. godine uvedena mogućnost provjere ispunjenosti određenih uslova i za sportiste koji su pravo na doživotnu naknadu već ostvarili prema ranijim propisima. Takvo rješenje otvorilo je pitanje može li država naknadno mijenjati pravila i umanjivati primanja ljudima kojima je pravo već bilo priznato pravosnažnim rješenjima.

Ustavni sud Crne Gore je 9. aprila ove godine saopštio da je ukinuo neustavne odredbe kojima je bila uvedena retroaktivna provjera uslova za ostvarivanje prava na doživotnu mjesečnu naknadu. Ova odluka predstavlja značajan pravni osnov za zaštitu sportista koji su pravo na naknadu stekli prema ranijem zakonodavstvu. Ipak, njeno dejstvo ne znači da su automatski poništena sva pojedinačna rješenja o umanjenju naknada, niti da je svim korisnicima bez posebnog postupka vraćen raniji iznos.

Na posledica ranijih odluka ukazuje i nikšićki advokat Milan Vojinović, koji je, nakon objavljivanja odluke Ustavnog suda, dostavio inicijativu Ministarstvu sporta i mladih Crne Gore, tražeći da se preispitaju rješenja koja su dovela do umanjenja naknada pojedinim sportistima.

Otvara se pitanje prioriteta

U međuvremenu, Zakon o sportu ponovo je bio predmet izmjena i dopuna. Skupština Crne Gore usvojila je 13. oktobra nove dopune, koje se odnose na utvrđivanje i promjenu naziva sportskih objekata.

Ovim zakonskim rješenjem propisano je da se za određivanje, odnosno promjenu naziva sportskih objekata u državnom ili opštinskom vlasništvu pribavlja saglasnost nadležnog ministarstva, dok je za pojedine kategorije naziva predviđeno i ograničenje u pogledu vremena proteklog od smrti ličnosti čije ime objekat nosi. Izmjene su uslijedile u kontekstu otvorenih pitanja između Crne Gore i Hrvatske, među kojima je bilo i pitanje naziva gradskog bazena u Kotoru. Nakon stupanja na snagu ovih dopuna, Vlada je 19. oktobra donijela odluku da se bazen u Kotoru, umjesto dotadašnjeg naziva "Zoran Džimi Gopčević", ubuduće zove Gradski bazen "Petar II Petrović Njegoš".

Iako se ove izmjene ne odnose na doživotne naknade sportista, ponovo su otvorile pitanje prioriteta i načina na koji se mijenja sportsko zakonodavstvo, dok pojedini korisnici ranije priznatih prava još čekaju rješavanje svojih zahtjeva.

– U inicijativi sam istakao da pravna nesigurnost ne smije da bude prisutna. Nakon objavljivanja ove odluke Ustavnog suda, obratio sam se Ministarstvu sporta i mladih Crne Gore i u ime sportista Rada Vujadinovića i Brajana Nenezića tražio da se i zvanično izmijeni odluka od 31. oktobra 2018. godine, kojom je izvršeno smanjenje mjesečnih naknada. Međutim, nikakav odgovor nijesam dobio, dok sportisti godinama neopravdano trpe materijalnu štetu – kazao je Vojinović za "Dan".

On smatra da bi nadležne institucije trebalo da preduzmu konkretne korake kako bi se otklonile posledice ranijih odluka i obezbijedila pravna sigurnost korisnicima doživotnih naknada.

Preuzmite našu aplikaciju