Od praćenja suđenja do efikasnijeg pravosuđa
Preuzmite našu aplikaciju
PRATITE NAS NA
PRIDRUŽITE NAM SE NA VIBER
COMMUNITY
PRATITE NAS
I NA TELEGRAM KANALU
PRATITE NAS
I NA WHATSUP KANALU
Efikasnije pravosuđe zahtijeva jačanje kapaciteta sudova i očuvanje nezavisnosti sudstva
Crna Gora bilježi pomake u procesuiranju predmeta organizovanog kriminala i visoke korupcije, ali su rezultati pravosuđa i dalje ograničeni nedovoljnim prostornim i kadrovskim kapacitetima, velikim prilivom složenih predmeta i nedovoljnom primjenom mjera koje su alternativa pritvoru.
To je poručeno tokom prvog panela „Od praćenja suđenja do efikasnijeg pravosuđa“, održanog u okviru nacionalne konferencije „Vladavina prava pred završnicom pregovora: Rezultati i izazovi u borbi protiv organizovanog kriminala i visoke korupcije“, koju je organizovao Centar za monitoring i istraživanje (CeMI).
Šefica Pravnog odjeljenja CeMI-ja Gordana Mitrović, predstavljajući ključne nalaze Godišnjeg izvještaja o praćenju sudskih postupaka u Crnoj Gori za period od avgusta 2024. do aprila ove godine, saopštila je da je monitoring tim te organizacije prisustvovao na ukupno 160 ročišta u 43 predmeta organizovanog kriminala i devet predmeta visoke korupcije pred Specijalnim odjeljenjem Višeg suda u Podgorici.
Pored neposrednog praćenja suđenja, kako je dodala, CeMI je izvršio uvid u 32 pravosnažno okončana predmeta, od čega se deset odnosilo na organizovani kriminal, a 22 na visoku korupciju, prenosi PR Centar.
Mitrović je pojasnila da je uzorak pravosnažno okončanih predmeta u ovom izvještaju bio drugačiji u odnosu na prethodni, jer su sada analizirani isključivo predmeti sa oznakom KS, odnosno predmeti koji se vode pred Specijalnim odjeljenjem Višeg suda u Podgorici.
- U odnosu na naš prethodni izvještaj, koji je za predmet imao 450 pravosnažno okončanih predmeta sa oznakom K, dakle krivičnih predmeta uopšte, sada smo se bavili isključivo predmetima sa oznakom KS - navela je Mitrović.
Ona je kazala da je prema podacima dobijenim putem zahtjeva za slobodan pristup informacijama, u periodu od 1. januara 2023. do 31. marta 2026. godine evidentirano 15 rješenja o određivanju pritvora, 270 rješenja o produženju pritvora i 105 rješenja o ukidanju pritvora.
- Prema podacima Uprave za izvršenje krivičnih sankcija koje je CeMI takođe dobio, u Istražnom zatvoru u Podgorici na dan 31. marta 2026. godine nalazilo se 577 pritvorenih lica, dok je u zatvoru u Bijelom Polju bilo 101 lice - navela je Mitrović.
Ona je ukazala na značajno učešće pritvorenih lica iz predmeta Specijalnog odjeljenja u ukupnoj pritvorskoj populaciji.
- To znači da su lica iz predmeta Specijalnog odjeljenja činila 32,58 odsto ukupne pritvorske populacije u Istražnom zatvoru Podgorica, odnosno više od jedne četvrtine pritvorske populacije generalno u Crnoj Gori - kazala je Mitrović.
Kako je pojasnila, Izvještajem su obuhvaćene i mjere koje bi trebalo da predstavljaju alternativu pritvoru.
- Prema podacima Sudskog savjeta, najčešće je određivana mjera zabrane napuštanja stana, koja je evidentirana 18 puta, od čega šest puta uz elektronski nadzor. Ostale mjere, poput zabrane pristupa i sastajanja sa određenim licima, privremenog oduzimanja putne isprave i obaveze povremenog javljanja nadležnom organu, izricane su znatno rjeđe - rekla je Mitrović.
Kao jedan od problema u primjeni alternativnih mjera Mitrović je izdvojila nedostatak elektronskih uređaja za nadzor.
- Ovdje treba napomenuti i problem koji smo imali i u prethodnom izvještajnom periodu, a to je nedostatak elektronskih uređaja, koji bi u znatnoj mjeri mogli rasteretiti sudove kada je izricanje pritvora u pitanju - istakla je Mitrović.
Posebnu pažnju posvetila je i institutu jemstva. Kako je navela, sud je jemstvo prihvatio u devet slučajeva, dok je u 14 slučajeva odbio predlog.
- Ukupna vrijednost prihvaćenih jemstava iznosila je više od sedam miliona eura, dok je vrijednost odbijenih jemstava iznosila 17 miliona eura - kazala je Mitrović.
Prema njenim riječima, ovi podaci ukazuju na to da visina ponuđenog jemstva nije odlučujući faktor prilikom donošenja sudske odluke.
Predsjednik Višeg suda u Podgorici Zoran Radović je kazao da Specijalno odjeljenje i dalje radi u samo dvije sudnice, dok je u njegov rad uključeno 13 sudija, odnosno 14 računajući i njega.
- Mi još uvijek imamo samo dvije sudnice u kojima postupa Specijalno odjeljenje, 13 sudija, odnosno 14 uključujući i mene, jer i ja sudim, i na tom polju ništa nije učinjeno - istakao je Radović.
On je kazao da, uprkos programima i smjernicama koje sud priprema, postoje objektivna ograničenja koja onemogućavaju brže rješavanje zaostalih predmeta.
- Koliko god mi radili, sačinjavali programe i smjernice i slično, mi možemo do određene mjere da poboljšamo taj rezultat, ali ne možemo ovaj balast neriješenih predmeta riješiti u potpunosti - kazao je Radović.
Govoreći o rezultatima Specijalnog odjeljenja, Radović je ocijenio da se oni ne mogu adekvatno sagledati isključivo kroz statističke podatke, bez uzimanja u obzir uslova u kojima sudije rade i opterećenosti predmetima.
- Mi smo u nekoliko godina, sve negdje do 2024. godine, imali jednu totalnu blokadu sistema, što bi se reklo. Nismo imali ni dovoljan broj sudija - rekao je Radović.
Kao pokazatelj napretka naveo je da je Specijalno odjeljenje, prema njegovim riječima, do dana održavanja konferencije riješilo 61 predmet, dok ih je tokom cijele 2020. godine bilo riješeno 28.
Radović je posebno ukazao na značaj pravosnažnih presuda zasnovanih na dokazima pribavljenim putem Sky ECC komunikacije, kao i presuda protiv bivših visokih državnih funkcionera.
- Neko će zaboraviti da smo prvi u regionu dobili pravosnažnu presudu gdje se optužnica bazira na dokazima baziranim na Sky komunikaciji. Da imamo osuđenih nosilaca visokih funkcija, bivšeg ministra policije, bivšeg specijalnog tužioca - naveo je Radović.
Šefica Radne grupe za pripremu pregovora o Poglavlju 23 i članica Pregovaračkog tima za vođenje pregovora o pristupanju Crne Gore Evropskoj uniji, zadužena za klaster 1 – Temeljna poglavlja, Jelena Grdinić, kazala je da Ministarstvo pravde ozbiljno razmatra nalaze i preporuke iz izvještaja o praćenju sudskih postupaka, ističući da su unapređenje efikasnosti pravosuđa i ispunjavanje obaveza iz pregovaračkih poglavlja 23 i 24 među ključnim prioritetima.
Govoreći o problemima prostornih kapaciteta pravosudnih institucija, na koje je prethodno ukazao i predsjednik Višeg suda u Podgorici Zoran Radović, Grdinić je saopštila da je Ministarstvo pravde formiralo radnu grupu koja radi na projektu pravosudnog kompleksa u Podgorici, u saradnji sa UNOPS-om.
Kako je pojasnila, planirano je da taj kompleks obuhvati pravosudne institucije, tužilaštva i sudove koji se nalaze na teritoriji Podgorice.
Govoreći o unapređenju efikasnosti sudskih postupaka, Grdinić je podsjetila da je Ministarstvo pravde tokom ljeta, u periodu od juna do oktobra, realizovalo oko 150 aktivnosti, od kojih se značajan broj odnosio upravo na efikasnost pravosuđa.
Preuzmite našu aplikaciju
PRATITE NAS NA
PRIDRUŽITE NAM SE NA VIBER
COMMUNITY
PRATITE NAS
I NA TELEGRAM KANALU
PRATITE NAS
I NA WHATSUP KANALU