Grupa NVO: Ubrzati traganje za nestalima i obeštetiti sve porodice žrtava

Povodom Međunarodnog dana žrtava prinudnih nestanaka, koji se obilježava 30. avgusta, Akcija za ljudska prava (HRA), Crnogorski komitet pravnika za ljudska prava i slobode (CKM), Centar za žensko i mirovno obrazovanje ANIMA i Udruženje „Štrpci – protiv zaborava“ pozvali su Crnu Goru da, zajedno sa državama regiona, intenzivira potragu za nestalim osobama i obezbijedi pravičnu naknadu svim porodicama žrtava.

Prema podacima Komisije za nestala lica Vlade Crne Gore, trenutno se traga za 50 osoba – 38 na Kosovu, devet u Bosni i Hercegovini i tri u Hrvatskoj.

Nevladine organizacije posebno insistiraju na tome da se detaljno istraže sve moguće lokacije na kojima bi se mogli nalaziti posmrtni ostaci nestalih, uključujući jezero Perućac. U tom jezeru do sada su pronađeni posmrtni ostaci samo četvoro od ukupno 20 žrtava otmice iz voza u Štrpcima.

- Jezero Perućac nikada nije temeljno pregledano - upozoravaju organizacije, ističući da potraga mora biti nastavljena sve dok se ne iscrpe sve mogućnosti za pronalaženje preostalih žrtava.

Među osobama čija sudbina još nije rasvijetljena je Sadik Ramcaj, 72-godišnjak iz Vrela kod Istoka na Kosovu, žrtva slučaja Kaluđerski laz. Prema svjedočenjima, Ramcaj je 1999. godine ubijen od pripadnika Vojske Srbije i Crne Gore u mjestu Police kod Rožaja, na području uz granicu sa Srbijom.

Prema dostupnim svjedočenjima, danima je bio vezan za stablo, a nakon što je preminuo usljed zlostavljanja, njegovo tijelo nikada nije pronađeno. Pretpostavlja se da je odneseno ili zakopano u okolini mjesta na kojem je ubijen.

- Još se traga i za Osmom Bajrovićem, jednom od žrtava slučaja „Deportacija“. Grupa izbjeglica i drugih građana Bosne i Hercegovine protivpravno je 1992. godine lišena slobode u Crnoj Gori i izručena oružanim snagama Republike Srpske. Posljednji poznati trag o Bajroviću datira od 27. maja 1992. godine, kada je grupa uhapšenih, među kojima je bio i on, iz Herceg-Novog odvedena u Vojni štab Vojske Republike Srpske u Bratuncu. Nakon toga mu se gubi svaki trag - navodi se.

U slučaju „Lora“ i dalje nije pronađeno tijelo Miloša Perunovića, jednog od pripadnika tzv. nikšićko-šavničke grupe JNA, za koje se smatra da su bili ratni zarobljenici u vojno-istražnom centru Hrvatske vojske u Splitu. Posmrtni ostaci ostalih žrtava pronađeni su na različitim lokacijama u Bosni i Hercegovini, u okolini Mostara i Trebinja.

Važan pomak ostvaren je u rasvjetljavanju sudbine porodice Klapuh. Hasan, Ferida i Sena Klapuh ubijeni su 1992. godine u Plužinama.

- Posmrtni ostaci Feride i Sene Klapuh preliminarno su identifikovani DNK analizom i u decembru 2025. godine predati Institutu za nestale osobe Bosne i Hercegovine. Nakon ponovljene ekshumacije, u julu ove godine preliminarno je potvrđen i identitet Hasana Klapuha. Njegovi posmrtni ostaci takođe su predati Institutu radi konačne identifikacije i dostojanstvenog ukopa - piše u saopštenju.

Organizacije civilnog društva podsjećaju da je Crna Gora u februaru 2025. godine zakonom priznala status civilnih žrtava rata osobama ubijenim ili nestalim tokom ratova devedesetih na prostoru bivše Jugoslavije, kao i članovima njihovih porodica.

- Vlada je potom odobrila jednokratne naknade od po 100.000 eura za 16 porodica žrtava iz slučajeva Murino, Tuzi, Štrpci i Deportacija, na osnovu stečenog statusa civilne žrtve rata. Naknade su obrazložene kao obeštećenje zbog činjenice da te porodice tri decenije nijesu primale socijalnu pomoć - naveli su.

CGO: Sudbine nestalih ne smiju biti prepuštene protoku vremena

Nevladine organizacije pozdravile su ovu odluku, ali istovremeno zatražile da isti tretman bude omogućen i drugim porodicama koje se nalaze u istovjetnoj situaciji.

„Sve porodice žrtava moraju imati jednako pravo na reparaciju“, poručuju iz ovih organizacija.

Komitet Ujedinjenih nacija za prinudne nestanke (CED) u zaključnim zapažanjima iz oktobra 2025. godine izrazio je zabrinutost zbog ograničenog napretka Crne Gore u rasvjetljavanju sudbine nestalih i identifikovanju njihovih posmrtnih ostataka, kao i zbog kašnjenja u istragama i krivičnom gonjenju odgovornih za ratne zločine.

- Komitet je Crnoj Gori preporučio da unaprijedi regionalnu saradnju i razmjenu informacija i dokaza, kao i da uspostavi sveobuhvatan program reparacija za sve žrtve prinudnih nestanaka, nezavisno od toga kada je nestanak izvršen i da li je pokrenut krivični postupak - podsjećaju iz NVO sektora.

Posebno je preporučeno da se uklone prepreke koje porodicama nestalih otežavaju pristup naknadi, uključujući rokove zastare i nejednako postupanje.

Komitet je ponovio i preporuku da prinudni nestanak bude propisan kao posebno krivično djelo, sa kaznama i rokovima zastare koji odgovaraju težini tog zločina. Takođe je zatraženo da žrtvama bude obezbijeđena besplatna pravna pomoć i da se pravni položaj nestalih i njihovih porodica uredi tako da porodice ne moraju prethodno da proglase nestalu osobu umrlom kako bi ostvarile svoja prava iz oblasti socijalne zaštite, porodičnog i imovinskog prava.

U javnoj verziji Baze podataka aktivnih slučajeva osoba nestalih u sukobima na prostoru bivše Jugoslavije trenutno se nalazi 11.188 slučajeva. Bazom upravlja Grupa za nestale osobe, regionalni mehanizam saradnje uspostavljen u okviru Berlinskog procesa za Zapadni Balkan.

U Grupi učestvuju nadležne institucije Bosne i Hercegovine, Hrvatske, Kosova, Crne Gore i Srbije.

Nevladine organizacije ocjenjuju da činjenica da i nakon više od 30 godina postoji više od 11.000 aktivnih slučajeva nestalih pokazuje da države regiona moraju mnogo odlučnije pristupiti rješavanju ovog pitanja.

Unapređenje mehanizama za otkrivanje sudbine nestalih jedan je od ciljeva Strategije za istraživanje ratnih zločina 2024–2027. Međutim, kako upozoravaju organizacije, sprovođenje Strategije mora dovesti do konkretnih rezultata – pronalaženja i identifikovanja nestalih, djelotvornih istraga, procesuiranja odgovornih i ostvarivanja prava žrtava na istinu, pravdu i reparacije.

- Porodice nestalih imaju pravo da saznaju istinu, dostojanstveno sahrane svoje najbliže i dobiju pravdu i odgovarajuće obeštećenje - poručili su HRA, CKM, ANIMA i Udruženje „Štrpci – protiv zaborava“.

Međunarodni dan žrtava prinudnih nestanaka obilježava se od 2011. godine, a ustanovljen je Rezolucijom Generalne skupštine Ujedinjenih nacija A/RES/65/209, sa ciljem skretanja pažnje na sudbinu nestalih osoba i prava njihovih porodica na istinu, pravdu i reparaciju.