Na nišanu i grlica, ćubasta patka i krža

Iz resora ministra Vladimira Jokovića juče su poručili da se odstrel divljači ne sprovodi nasumično, već ima jasne biološke ciljeve koji zahtijevaju selekciju i muških i ženskih jedinki, dok bi zanemarivanje odstrela ženskih jedinki, kako tvrde, dovelo do brze degradacije populacije i pada trofejne vrijednosti divljači. 

Poručili su da je sve urađeno u saglasnosti sa Ministarstvom ekologije, preko kojeg su dobijeni pozitivni komentari Evropske komisije na sporni pravilnik, kao i sa stavovima stručnjaka, naglašavajući da namjera nije ugrožavanje brojnosti populacija divljači u Crnoj Gori, već da se njime daje osnov za unapređenje njihovih fenotipskih karakteristika i zdravstvenog stanja.

– Novim pravilnikom određene su lovne sezone za sve kategorije (što do sada nije bilo slučaj), za jelensku i srneću divljač, divokozu i muflona, dok su za pojedine vrste divljači lovne sezone korigovane u skladu sa njihovim biološkim karakteristikama i principima održivog upravljanja populacijama, klimatskim uslovima, periodom migracije, štetama koje nanose u poljorivredi i šumarstvu i dr. stručnim kriterijumima, kao i da su određeni novi lovni dani (subota i dani praznika) – kazali su iz Jokovićevog resora.

Izlučenje jedinki oba pola iz populacije divljači, kako poručuju, potpuno je naučno osnovano i predstavlja jednu od osnovnih uzgojnih i selekcijskih mjera u savremenom planiranju i upravljanju populacijama divljači. Objasnili su da su glavni razlozi za određivanje lovnih sezona divljači zasnovani na naučnim principima: održavanje optimalnog odnosa polova (polna struktura), uzgojni i sanitarni odstrel (genetski kvalitet i zdravlje), regulisanje gustine populacije i kapaciteta staništa.

Iz nevladine organizacije PRIMA kazali su da novi Pravilnik o lovnim sezonama otvara ozbiljna pitanja o tome kako Crna Gora štiti divlje životinje i na osnovu kojih podataka odlučuje o njihovom odstrelu.

– Moramo se zapitati i o stanju društva čiji pripadnici svojevoljno gone i ubijaju ranjiva bića poput lanadi. Šta govori o našem odnosu prema prirodi to što smo spremni da takav čin prihvatimo i zakonski omogućimo? Među vrstama za koje je predviđena lovna sezona nalazi se i grlica, koja je na globalnoj IUCN Crvenoj listi označena kao ranjiva – navode iz PRIME, pozivajući Ministarstva da hitno preispitaju pravilnik, javno predstave podatke o stanju populacija i obrazlože odluke koje su donijela.

Ćulafić: Nijesam ja dozvolio lov na srnu i lane, zakon je usvojila Skupština

Ornitolog Darko Saveljić pozvao je juče Vladu da na prvoj narednoj sjednici hitno i bez odlaganja stavi van snage Pravilnik o lovnim vrstama i lovnim sezonama i da krene u izradu novog pravilnika i ispoštuje preporuke Agencije za zaštitu životne sredine o skidanju sa liste lovnih vrsta četiri vrste sisara i šest vrsta ptica. On je naglasio da je to ministarstvima dostavljeno prije više od godinu.

– Pravilnik o lovnim sezonama, uprkos stručnom stavu Agencije, ćubastu patku i kržu ostavlja za lovne vrste. A brojke za Crnu Goru su porazne: međunarodni zimski cenzus ptica vodenih staništa 2023. godine u cijeloj Crnoj Gori bilježi svega 387 ćubastih pataka. Ogromna većina bila je na Skadarskom jezeru i Solani Ulcinj, područjima na kojima je lov zabranjen. Na Krupačkom i Plavskom jezeru zabilježeno je još samo 58 jedinki. Na Crvenoj listi ptica Crne Gore ova vrsta ima status DD, odnosno nemamo dovoljno podataka ni da pouzdano procijenimo njeno stanje. Tokom istog popisa 2023. godine evidentirano je 1.948 jedinki krže, uglavnom na Skadarskom jezeru i Solani Ulcinj, gdje se ne love. Na drugim popisanim vodenim staništima nije zabilježena. Javi se rijetko i na Tivatskim solilima, gdje je lov takođe zabranjen. Ovdje nije pitanje voli li neko lov ili ne, pitanje je mnogo jednostavnije: kako država može da dozvoli odstrel vrste čiju nacionalnu populaciju ne poznaje dovoljno dobro – objavio je Saveljić na svom fejsbuk nalogu, naglašavajući da ćubasta patka i krža moraju biti skinute sa liste lovnih vrsta dok pouzdani podaci ne pokažu da njihove populacije u Crnoj Gori mogu podnijeti odstrel.

Odgovarajući na pitanje da li će MERS povući saglasnost na Pravilnik o vrstama i sezonama lova Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede, ministar ekologije Damjan Ćulafić kazao je novinarima da je Zakonom o lovstvu, na koji je njegov prethodnik dao saglasnost 2024. godine, dozvoljen lov na različite vrste, među kojima su i srne.

– Ministarstvo ekologije nema pravni osnov da ne da saglasnost na pravilnik koji donosi Ministarstvo poljoprivrede, posebno zato što je do te saglasnosti došlo kao plod komunikacije našeg ministarstva i Evropske komisije – naveo je Ćulafić.

On je kazao da je MERS, u međuvremenu, djelovao u okviru svojih nadležnosti i predložio novi Zakon o zaštiti prirode, koji je usvojila Skupština.

– Taj zakon je eliminisao obavezu pribavljanja mišljenja Ministarstva poljoprivrede na listu zaštićenih vrsta – kazao je on, pojašnjavajući da MERS sada kroz podzakonski akt može zaštititi sve vrste za koje procijeni da ih treba zaštititi.

Naglasio je da njegov resor nema veze sa dozvolom lova na srnu ili na bilo koju drugu vrstu. Rekao je da je Zakon o lovstvu stupio na snagu prošle godine i da je saglasnost na njega dao njegov prethodnik.

– Jeste li čuli od tada do danas jedan glas tih dušebrižnika? Nijeste. Zašto je to sad u ovom trenutku – upitao je Ćulafić, smatrajući da se politička kampanja zahuktava.