Sa antikorupcijskog panela poručeno: Ugroženi građani po godinu čekaju pomoć države

Na panelu upozoreno na neophodnost reforme socijalne politike

Preuzmite našu aplikaciju

PRIDRUŽITE NAM SE NA VIBER
COMMUNITY

PRATITE NAS
I NA TELEGRAM KANALU

PRATITE NAS
I NA WHATSUP KANALU

SLUŠAJ VIJESTI

Sa antikorupcijskog panela poručeno: Ugroženi građani po godinu čekaju pomoć države

Broj neriješenih zahtjeva za ličnu invalidninu u posljednje tri godine porastao je za 322 odsto, dok građani i po godinu čekaju da socijalno-ljekarska komisija odluči o njihovom zahtjevu za ostvarivanje nekog od prava iz socijalne i dječje zaštite, što najbolje pokazuje kako sistem socijalne zaštite funkcioniše u praksi, ocijenili su predstavnici civilnog sektora i medija na jučerašnjem panelu "Korupcijski rizici u sistemu socijalne zaštite", organizovanom u okviru Antikorupcijskog foruma Građanske alijanse (GA) i BIRN-a.

Predstavnici Vlade, s druge strane, smatraju da je socijalni sistem i pravovremen i pravedan, te da veliki broj neosnovanih zahtjeva dovodi do njegove zatrpanosti.

Urednica u dnevnim novinama "Dan" Milica Krgović ocijenila je da podatak o najmanje 120.000 građana koji žive u zoni siromaštva, od kojih svega 12 odsto njih prima neku vid socijalne pomoći, najbolje ilustruje da sistem ne štiti najugroženije. Ona je ukazala da je posebno problematično što sada više hiljada građana ne može da ostvari pravo na neki vid socijalne pomoći zbog neažurnosti socijalno-ljekarskih komisija koje tek razmatraju zahtjeve građana iz prošle godine.

– Među tim licima ima i onkoloških pacijenata i lica s invaliditetom i svi su oni uskraćeni za pomoć države. Radi se o velikom broju građana koji nemaju podršku države i pitanje je kako oni zapravo žive, od čega – ukazala je Krgović.

Smatra da je neophodna reforma socijalne politike kako bi građani lakše ostvarivali socijalnu zaštitu, ali i korigovala visina naknada, koje nijesu pratila rast ostalih primanja u državi i inflaciju. Krgović poručuje i da je prijeko potrebna revizija socijalnih davanja s obzirom da ovu vrstu podrške imaju i oni kojima i nije potrebna, dok s druge strane, nemaju je oni koji su zaista u stanju socijalne potrebe.

Ministar socijalnog staranja, brige o porodici i demografije Damir Gutić smatra da sistem socijalnog staranja funkcioniše na dobar način i da je dosta pravovremen. Na pitanje moderatorke panela Vesne Nenadović Rajković o podložnosti političkoj korupciji sistema socijalne zaštite, Gutić je rekao da on za zloupotrebe ne zna, te da smatra da je njegov resor najmanje atraktivan za takvu praksu. On smatra da u ovoj oblasti "skoro i da nema korupcije".

– Time što ćemo mijenjati sistem vještačenja invaliditeta, mi ćemo to svesti na najmanju moguću mjeru – poručio je on.

Marko Pejović iz Udruženja mladih sa hendikepom (UMHCG) ocijenio je da najveći raskorak postoji između prava koja građani imaju na papiru i njihovog ostvarivanja u praksi. On tvrdi da pravovremenost u ostvarivanju socijalnih prava ne postoji.

– U periodu od 2022. do 2025. broj neriješenih zahtjeva za ličnu invalidninu porastao je za 322 odsto. To je pokazatelj kako sistem socijalne prakse funkcioniše u praksi – rekao je on, ukazujući da je socijalno-ljekarska komisija za Podgoricu zasijedala u avgustu, a odlučivala o zahtjevima iz oktobra, novembra i decembra prošle godine.

Govoreći o tome kako osobe sa invaliditetom (OSI) mogu doći do radnog mjesta, šefica kabineta ministarke rada, zapošljavanja i socijalnog dijaloga Anđela Ivanović kazala je da je njihov cilj da svaka osoba ima održivo, stabilno radno mjesto i priliku za dostojanstven rad. Naglasila je da postoje indicije da je bilo zloupotreba prava na subvenciju zarada za OSI, te da su u saznanju da je procesuirano 15 postupaka.

– Mi nemamo pravosnažnu presudu da možemo govoriti o nekoj korupciji. Prioritet Ministarstva je prevencija takvih stanja – rekla je Ivanović.

Korupcija je najbliža našoj svakodnevici

Boriti se protiv korupcije znači istražiti zloupotrebu, utvrditi odgovornost i obezbijediti da postoje posljedice, kazala je zamjenica direktorice BIRN-a Gentiana Murati. Iako se, kada se govori o korupciji, kako je kazala, često misli na velike afere, političke, javne nabavke, milione eura, korupcija je, po njenim riječima, mnogo bliža našem svakodnevnom životu.

– Ona se tiče vazduha koji dišemo, ona se tiče pregleda koji čekamo, ona se tiče škola u koje naše djeca idu i posla na koji konkurišemo i ostalog novca koji pripada svim građanima – navela je Murati.

Predsjednik države Jakov Milatović kazao je da su transparentnost, institucionalna kontrola i odgovornost izuzetno važne, jer tamo gdje nijesu, raste prostor da privatni interes dobije prednost nad javnim, a sa tim raste i rizik od korupcije.

Direktorica Agencije za sprečavanje korupcije (ASK) Kristina Braletić ukazala je da javni interes nije apstraktan pravni pojam, već da podrazumijeva da se javna funkcija vrši u korist građana, da se javni resursi koriste odgovorno i transparentno, a odluke donose bez nedozvoljenih uticaja, privatnih interesa i bilo kakvih privilegija.

Programski direktor GA Milan Radović kazao je da se korupcija u Crnoj Gori tiče toga kako se donose odluke, kako se troši javni novac i koliko građani dolaze do svojih prava.

– Građani će evropske integracije osjetiti tek kada vide da institucije rade odgovorno i da se zakoni primjenjuju jednako – naveo je Radović.

Govoreći o kršenju zakonskog roka o odlučivanju po zahtjevima građana za ostvarivanje prava iz oblasti socijalne i dječje zaštite, Gutić je rekao da su objektivne okolnosti zašto se ne odluči u roku od 15 dana, te da jedna komisija mjesečno riješi 500 zahtjeva, dok je broj podnesenih zahtjeva znatno veći.

– Od septembra 2024. do septembra 2025. komisije su riješile 46.500 predmeta, od čega je 8.000 bilo pozitivno. Čak 90 odsto tražilaca prava je zatrpalo sistem i to je neki vid korupcije. Siguran sam da nema nigdje da su čekali godinu dana na odluku komisije – rekao je on.

Zakon donesen navrat-nanos

Na pitanje ekološkog aktiviste Milorada Mitrovića zašto nije otvorena kancelarija Ministarstva ekologije u Pljevljima, u skladu sa obavezama iz Zakona o posebnim mjerama za opštinu Pljevlja, ministar Ćulafić je rekao da je taj propis donijet "navrat-nanos" i bez ikakve analize. Rekao je da otvaranje kasni jer budžetom nije predviđen trošak za tu namjenu, ali da bi trebalo da bude otvorena u narednih 15-20 dana.

Na panelu "Uticaj razvojnih projekata na životnu sredinu", ministar ekologije Damjan Ćulafić kazao je da je planirano da Crna Gora do 15. decembra privremeno zatvori poglavlje 27, te da bi do tada trebalo da budu riješeno više stvari, od kojih je kao posebno izazovan istekao problem Ulcinjske solane. Odgovarajući na pitanje u vezi sa stanjem zagađenosti vazduha u Pljevljima, Ćulafić je kazao da je ekološka inspekcija jedina reagovala u tom slučaju, te da se stalo sa traženjem odgovornosti i da ni danas nemamo budžetsku inspekciju u Opštini Pljevlja da vide gdje je novac od eko naknada.

Govoreći o međudržavnim sporazumima, Nemanja Stankov iz CEMI-ja saopštio je da se javni interes u ovim slučajevima utvrđuje na političkom nivou.

Novinarka "Vijesti" Marija Pešić kazala je da je ogromna razlika između stanja na papiru i realnog stanja na terenu, te dok nam zakonodavstvo ide ka Evropi, stanje na terenu je istorijsko.

Milo Džaković iz Informativnog centra Pljevlja govorio je o istraživanju na kojem su oni radili u vezi sa načinom na koji je vođena ekološka rekonstrukcija Termoeletrane Pljevlja. Ukazao je na problem nedostatka dokumentacije, ali i na činjenicu da su brojna pitanja ostala otvorena u vezi sa početkom rada postrojenja.

Preuzmite našu aplikaciju

PRIDRUŽITE NAM SE NA VIBER
COMMUNITY

PRATITE NAS
I NA TELEGRAM KANALU

PRATITE NAS
I NA WHATSUP KANALU

Komentari ()

IZBOR UREDNIKA