Kazne sudnica, ilustracija

Руководиоцима ограничити право одлучивања

-SHUTTERSTOCK

Preuzmite našu aplikaciju

PRIDRUŽITE NAM SE NA VIBER
COMMUNITY

PRATITE NAS
I NA TELEGRAM KANALU

PRATITE NAS
I NA WHATSUP KANALU

SLUŠAJ VIJESTI

ASK: Starješine ne smiju da čašćavaju po sopstvenom nahođenju

Potrebno je bliže odrediti kriterijume na osnovu kojih se utvrđuju radna mjesta za koja se može ostvariti uvećanje osnovne zarade, kao i mjerila za određivanje procenta uvećanja u okviru propisanog maksimuma, ocijenila je Agencija za sprečavanje korupcije (ASK) u mišljenju na Nacrt zakona o pravosudnoj administraciji.

Postupajući po inicijativama Strukovnog odbora pravosuđa – Sindikata uprave i pravosuđa Crne Gore (SUPCG) od 16. i 21. septembra, ASK je konstatovala da je pravo na specijalni dodatak normirano imperativno, ali je visina (do 60 odsto) prepuštena odluci predsjednika suda, rukovodioca državnog tužilaštva ili sekretara sekretarijata, bez kriterijuma za utvrđivanje procenta.

– Pored toga, nije jasan odnos članova 39, 40 i 41. Član 41 ograničava ukupni dodatak na 60 odsto, a nije određeno da li se dodaci iz čl. 39 i 40 kumuliraju do tog iznosa – navodi se u mišljenju koje potpisuje direktorica ASK Kristina Braletić.

ASK je analizirala odredbe koje se odnose na normiranje zarada i naknada zaposlenih, kategorizaciju radnih mjesta i zvanja, naknadu po prestanku funkcije...
– Agencija za sprečavanje korupcije cijeni da je u nacrtu zakona potrebno dodatno precizirati pojedine odredbe koje mogu predstavljati regulatorne rizike od korupcije, naročito u dijelu koji se odnosi na kriterijume za određivanje dodataka i varijabilnog dijela zarade, na usklađenost zakonskih odredaba, utvrđivanje zvanja i koeficijenata, kao i razloge za razrješenje sekretara. Takođe, potrebno je obrazložiti različito vrednovanje istih zvanja u različitim institucijama. Navedene okolnosti ukazuju na potrebu unapređenja normativne jasnoće i smanjenja prostora za diskreciono odlučivanje, pri čemu same po sebi ne predstavljaju zaključak o postojanju korupcije – precizirano je u mišljenju.

Ukazano je da je aktom o unutrašnjoj organizaciji i sistematizaciji potrebno preciznije definisati djelokrug poslova radnih mjesta, a zakonom ili podzakonskim aktom utvrditi objektivne kriterijume za vrstu i obim dodatnih poslova, njihovu složenost, period obavljanja, način dokazivanja i način određivanja visine varijabilnog dijela u okviru propisanog maksimuma.

– Na taj način bi se diskreciono ovlašćenje starješine ograničilo i učinilo provjerljivim, a kriterijumi bi bili jednako primjenjivi na sve zaposlene u istom ili uporedivom položaju. U suprotnom, postoji rizik od pogodovanja pojedincima ili grupama zaposlenih i razvoja odnosa zasnovanih na ličnim ili hijerarhijskim vezama, a ne na objektivnim kriterijumima – smatraju u ASK.

Analizom nacrta zakona, Agencija je kao regulatorne rizike i indikatore prepoznala diskreciono određivanje visine dodataka i varijabilnog dijela zarade bez dovoljno određenih kriterijuma i obaveze obrazlaganja, unutrašnju protivrječnost članova 14 i 69 u pogledu zamjenika sekretara, neodređenost zvanja i neusklađenost čl. 20, 21, 37 i 40, nepostojanje zakonom utvrđenih razloga razrješenja sekretara, različito vrednovanje istih zvanja u sudovima, tužilaštvima i sekretarijatima bez obrazloženja, te neusklađenost pojedinih odredaba zakona.

Agencija preporučuje da se prilikom daljeg razmatranja i izrade Nacrta zakona o pravosudnoj administraciji preciziraju i međusobno usklade odredbe koje ostavljaju prostor za različita tumačenja i diskreciono odlučivanje bez dovoljno određenih kriterijuma.

Kriterijumi moraju biti jasno definisani

U mišljenju je konstatovano da pitanja kao što su topli obrok, regres, životno osiguranje i novčana pomoć u slučaju smrti ili bolesti nijesu predmet Nacrta zakona, već kolektivnog ugovora i propisa o radu, pa ne predstavljaju korupcijski rizik ovog propisa.

– Sama činjenica da je određeno pravo normirano kao mogućnost ne predstavlja korupcijski rizik niti nezakonitost. Međutim, prema Metodologiji, diskreciona prava ne smiju prevazilaziti svrsishodnost, a kriterijumi za ostvarivanje prava moraju biti jasno formulisani. Ukoliko mogućnost nije praćena jasnim, objektivnim, provjerljivim i unaprijed poznatim kriterijumima, postoji rizik od neujednačenog postupanja prema zaposlenima u uporedivom položaju, što je od posebnog značaja kod prava koja neposredno utiču na visinu zarade – ukazano je u mišljenju.

Preporučeno je preciziranje kriterijuma za određivanje dodataka na zaradu i varijabilnog dijela zarade, utvrđivanje objektivnih mjerila za određivanje visine specijalnog dodatka i jasno uređivanje njegovog odnosa sa uvećanjem osnovne zarade iz člana 39, uz preciziranje da li se navedeni dodaci mogu ostvarivati istovremeno, na koju osnovicu se obračunavaju i koji dodaci ulaze u ograničenje ukupnog iznosa iz člana 41.

– Potrebno je obezbijediti da se isti poslovi i rezultati ne vrednuju višestruko po različitim osnovima bez jasnog normativnog opravdanja. Za odlučivanje o navedenim materijalnim pravima treba obezbijediti obrazloženu odluku iz koje se mogu utvrditi primijenjeni kriterijumi, relevantne činjenice i način određivanja iznosa, kao i vođenje evidencije koja omogućava provjeru ujednačenosti postupanja. Takođe, potrebno je jasno urediti način preispitivanja odluka, uz provjeru zaštite već obezbijeđene drugim propisima – sugerisano je u mišljenju.

Predloženo je usklađivanje neusklađenih odredaba zakona, usklađivanje poslova, zvanja, koeficijenata i uslova za ostvarivanje dodataka, uz obrazloženje razlika u koeficijentima za ista ili uporediva zvanja u sudovima, državnim tužilaštvima i sekretarijatima Sudskog savjeta i Tužilačkog savjeta, uz napomenu da treba urediti razloge i postupke za razrješenje sekretara. Preporučeno je i preciziranje uslova za naknadu po prestanku funkcije i obezbjeđivanje dosljedne primjene i provjerljivosti odluka.

 

Preuzmite našu aplikaciju

PRIDRUŽITE NAM SE NA VIBER
COMMUNITY

PRATITE NAS
I NA TELEGRAM KANALU

PRATITE NAS
I NA WHATSUP KANALU

Komentari ()

Vezane vijesti

Đukanović sedam godina krio kolekciju skupocjenih satova
Đukanović sedam godina krio kolekciju skupocjenih satova
Počasni predsjednik DPS-a Milo Đukanović, obavljajući javnu funkciju predsjednika Crne Gore u periodu od 20. maja 2018. do 20. maja 2023. godine i u prvoj godini po prestanku mandata, prekršio je Zakon o sprečavanju korupcije jer u imovinskim kartonima za 2018, 2019, 2020, 2021, 2022, 2023. i 2024. nije prijavio pokretnu imovinu pojedinačne vrijednosti veće od 5.000 eura, koja se odnosi na kolekciju ručnih satova, nova je odluka Agencije za sprečavanje korupcije (ASK).

IZBOR UREDNIKA