Zbog neažurnosti Socijalno-ljekarske komisije u Podgorici 5.000 građana ostavljeno bez pomoći

Neažurne Socijalno-ljekarske komisije u Podgorici, kako smo pouzdano informisani, tek treba da odlučuju o zahtjevima za tuđu njegu pomoć iz oktobra prošle godine. Kada će na red doći građani koji su predali zahtjeve po isteku rješenja po kome su dobili pomoć niko ne zna, ali je sigurno da će se poprilično načekati.

Kako saznajemo, Socijalno-ljekarske komisije rijetko zasjedaju, a reakcija Vlade izostaje, iako su građani zbog toga uskraćeni za zakonska prava.

Na hiljade zahtjeva je na čekanju i u bjelopoljskom Centru za socijalni rad, gdje komisije takođe veoma rijetko zasjedaju (jedva dva puta godišnje). Isto stanje je i u ostalim centrima za socijalni rad.

Istraživanje "Dana": Crnogorsko zdravstvo na testu – koliko vrijedi život?

Na pitanja "Dana" povodom ove problematike, iz resornog ministarstva, kojim rukovodi Damir Gutić, ne odgovaraju, uskraćujući tako građane za obrazloženje ovakvog stanja.

Iako se radi o izrazito niskom primanju, koje iznosi svega 99 eura, mnogim građanima ono znači bar da plate ljekove, koje često ne mogu nabaviti o trošku države.

Građani koji su se ranije obratili "Danu" požalili su se da u Centru za socijalni rad Bijelo Polje ne mogu dobiti informaciju kada će njihovi zahtjevi doći na red.

– Tuđa njega i pomoć odobrena mi je na godinu, odnosno do juna ove godine. Sredinom juna uredno sam podnijela novi zahtjev za tuđu njegu i pomoć, ali poziva da dođem pred nadležnu komisiju još nema. Kada se interesujem u Centru za socijalni rad, kažu mi da ne znaju kada će odlučivati o zahtjevima iz ove godine, jer imaju predmete još od prošle godine. Zaista katastrofa. Kažu da nije do njih, nego do komisija, koje se sastaju samo dva puta godišnje – kazala nam je građanka iz Bijelog Polja.

Dok čekaju na odluke socijalno-ljekarskih komisija, građani ne mogu da ostvare prava na materijalno obezbjeđenje, dodatak za tuđu njegu i pomoć, ličnu invalidninu, kao ni naknadu zarade za rad sa polovinom radnog vremena.

Iako su iz Ministarstva socijalnog staranja ranije tvrdili da je proces stabilizovan i da socijalno-ljekarske komisije nakon zastoja ponovo rade, to je, kako pokazuju iskustva građana, daleko od istine.

– Pravilnik koji je mijenjan u decembru i u januaru zahtijevao je da unesemo određene nove dijagnoze, kako bismo ispratili upravo one potrebe koje postoje u javnosti. Zbog toga je došlo do kratkotrajnog zastoja, ali sad smatram da ćemo vrlo brzo riješiti stvari na način da se ostvari kontinuitet – izjavio je ranije ministar Gutić.

Tada su iz njegovog resora saopštili da je tokom aprila radilo pet komisija, koje su obradile oko dvije i po hiljade zahtjeva, najavljujući dodatno ubrzanje procedura.

– Norma zahtjeva je 250, ali isto tako smo pominjali da ukoliko se desi neki hitni slučaj koji treba da bude razmatran, preko tog broja smo dozvoljavali hitne slučajeve, tako da smo po 5 ili 10 zahtjeva išli preko toga. Dakle, u aprilu smo imali 2.500 zahtjeva. Obilazili smo gradove gdje imamo najveći broj zahtjeva i gradove gdje smo imali duži vremenski period u kojima nijesu zasjedale komisije – rekao je Gutić.

Poslanik Boris Mugoša (Evropski savez) ranije je inicirao saslušanje ministra Gutića oko problematike u vezi sa radom socijalno-ljekarskih komisija. On je tada istakao da je evidentan problem u funkcionisanju socijalno-ljekarskih komisija.

– Dešava se da ljudi mjesecima ne dobijaju odgovor od socijalno-ljekarskih komisija, da uredno podnesu zahtjeve, ali da se o njima ne odlučuje. Mnoga prava za koja se čeka rezultat socijalno-ljekarskih komisija uslov su za neka druga prava koja pripadaju tim ljudima. Naravno, imaju obećanja od države da će im se retroaktivno isplatiti, ali moram reći da su to brojne ranjive kategorije koje ne mogu da čekaju toliko vremena i kojima ta retroaktivna isplata suštinski ne pomaže u elementarnom, osnovnom funkcionisanju – naglasio je Mugoša.

Tom poslaniku se, kako je ranije saopštio, ovim povodom obratio veliki broj onkoloških pacijenata, starijih, slabo pokretnih ljudi i roditelja djece sa invaliditetom.