Nepoznat uticaj HE "Buk Bijela" na životnu sredinu

Na javnoj raspravi u Plužinama predstavljen je nacrt Studije uticaja na životnu sredinu za projekat izgradnje hidroelektrane "Buk Bijela", tačnije prekograničnog uticaja na životnu sredinu prema ESPOO konvenciji.

Sala Centra za kulturu bila je mala da primi sve koji su željeli da čuju da li će i koliko eventualna izgradnja brane na Drini uticati na životnu sredinu u opštini Plužine, prvenstveno na ekosisteme rijeka Pive i Tare.

Zajedniča ocjena prisutnih je da struka treba jasno da kaže kako će brane na Drini i jezera uticati na zdravlje ljudi, floru, faunu, vodu, vazduh i mikroklimu.

Izgradnja HE "Buk Bijela" i druge dvije planirane hidroelektrane, u sklopu planirane kaskade u gornjem toku Drine, pretvoriće taj dio rijeke u jezero dugačko skoro 30 kilometara. Akumulaciono jezero hidroelektrane "Buk Bijela" planirano je u dužini oko 11,5 kilometara, sa skoro 16 miliona kubnih vode, s ukupnom dužinom brane po kruni od 187 metara i najvećom visinom od 57 metara.

Kao što se i očekivalo, investitori u novim hidroelektranama vide značajne prednosti korišćenja zelene energije, a ekološki aktivisti su zabrinuti zbog opasnosti od promjene ekosistema i negativnog uticaja na stanovništvo.

Član Stručnog tima za izradu studije Danilo Mrdak, profesor Prirodno-matematičkog fakulteta u Podgorici, istakao je da su analize pokazale da bi se najveći uticaj mogao osjetiti na riblji svijet.

– Najviše će biti pogođena fauna ribe i beskičmenjaka, ali postoje mehanizmi da se to spriječi izgradnjom objekata koji će to smanjiti. Dakle, neće skroz spriječiti, ali će umanjiti – objasnio je Mrdak.

Ekološki aktivista i biolog Vuk Iković nema dilemu da će posljedice ovog projekta osjetiti i priroda i stanovništvo.

– Ne treba po svaku cijenu proizvoditi električnu energiju iz vodenih resursa, tim prije jer Crna Gora već velikim dijelom zavisni od rijeka, iz kojih dobija preko 50 odsto električne energije. Jasno je da uz ovaj najavljeni vodeni sistem ribe ne bi mogli ni da ostanu. Vodeni ekosistemi bili bi totalno promijenjeni. Bili bi presječeni riječni tokovi. Ovo nije jedan tok, ovo je mreža tokova, ovo je mreža života. Rijeke Drina, Ćehotina, Tara, Sutjeska i Piva daju mogućnost lokalnoj zajednici da živi od svog rada. Profesori ekologije koji su koliko juče branili Taru danas nam govore da se ništa neće desiti Tari ako se izgradi "Buk Bijela". Dokument ne nudi informaciju čak ni o tome gdje se ribe mrijeste. Nema ni informacije koliko će novih brana graditi nakon "Buka". Gradiće se deset novih malih brana. Nema ni riječi o tome kako će "Buk Bijela" da utiče na rafting, seoski turizam, prodaju lokalnih proizvoda – ukazao je Iković.

Nema odgovora šta Crna Gora dobija ili gubi

Na 45. sjednici Odbora za svjetsku baštinu UNESKO 2023. godine usvojena je odluka kojom se Bosna i Hercegovina obavezuje da procijeni potencijalni uticaj projekta hidroelektrane "Buk Bijela" na visoke prirodne vrijednosti Durmitora i na rijeku Taru.

– Tara je, zajedno sa Durmitorom, dio baštine Uneska. Investitor mora jasno da kaže kako će HE da utiče na svjetsku baštinu, Nije samo pitanje šta će izgubiti Crna Gora, Plužine, već svjetska zajednica. Mi, u stvari, nismo dobili nijedan odgovor šta će dobiti, odnosno izgubiti Crna Gora i Plužine – konstatovao je Iković.

U elektroprivredama Republike Srpske i Srbije nemaju dilemu da je riječ o projektu od velikog energetskog i ekonomskog značaja, kakvog nema u regionu i koji će donijeti mnogo svim uključenim stranama.

Predsjednik Opštine Plužine Slobodan Delić vjeruje da će sve biti urađeno prema međunarodnim standardima i da će prekogranične opštine dobiti razvojnu šansu.

Preuzmite našu aplikaciju