Nebojša Asanović
Preuzmite našu aplikaciju
PRATITE NAS NA
PRIDRUŽITE NAM SE NA VIBER
COMMUNITY
PRATITE NAS
I NA TELEGRAM KANALU
PRATITE NAS
I NA WHATSUP KANALU
Asanović: "Euro model" će uspjeti ako inspektori budu rigorozni
Novi ekonomski model Vlade "Euro model", koji treba da stupi na snagu u januaru, postavlja visoke standarde za minimalne neto zarade.
Upravo ovi visoki iznosi stvaraju ogroman pritisak na poslodavce, zbog čega se ugovori o djelu, ugovori o privremenim i povremenim poslovima (PP) i ugovori na skraćeno radno vrijeme prepoznaju kao tri glavna kanala za potencijalne zloupotrebe i izbjegavanje zakona, smatra advokat Nebojša Asanović.
Po njegovom mišljenju, poslodavci će pokušati da iskoriste nekoliko pravnih instituta da bi zaobišli isplatu punog minimalca u januaru. Premijer Milojko Spajić je najavio da će od 1. januara minimalac za radnike sa osnovnom stručnom spremom biti 1.000 eura, za radnika sa srednjom školom 1.250 eura, a za radnika sa visokom stručnom spremom 1.400 eura.
– Zloupotreba ugovora o radu sa skraćenim radnim vremenom. To je pravno najsuptilniji oblik zloupotrebe jer se formalno kreće unutar Zakona o radu, ali drastično zakida radnika. Zakon dozvoljava da radnik bude prijavljen na manje od 40 sati sedmično (npr. na 20 sati, odnosno pola radnog vremena). U tom slučaju, minimalna plata se zakonski srazmjerno polovi. Za radnika sa fakultetom (VSS) ili magistra, minimalac od januara treba da iznosi 1.400 eura, ali ako ga poslodavac prijavi na 50 odsto radnog vremena, dužan je da mu isplati svega 700 eura neto – objasnio je Asanović.
On je dodao da praksa na terenu može da ukazuje na zloupotrebu.
– Radnik u stvarnosti dolazi na posao punih osam sati dnevno (puno radno vrijeme), ali na papiru se vodi da radi četiri sata. Posljedice po radnika su da gubi polovinu garantovane zarade, a u Fondu PIO mu se, umjesto punog staža, upisuje srazmjerni (polovični) staž osiguranja, što mu drastično umanjuje buduću penziju – pojasnio je Asanović.
Tu su, kako je dodao, i ugovori o privremenim i povremenim (PP) poslovima.
– Iako PP ugovori spadaju pod Zakon o radu i za njih važe pravila o minimalnoj zaradi za puni fond sati, oni imaju "rupe" koje se masovno koriste za izbjegavanje ugovora za stalno. Po zakonu, PP ugovori se smiju zaključiti samo za poslove koji ne zahtijevaju posebna znanja i stručnost, i to najviše 120 radnih dana u kalendarskoj godini. Praksa na terenu pokazuje da poslodavci koriste ove ugovore da bi držali ljude u stalnom stanju nesigurnosti. Kada prođe 120 dana, formalno im promijene opis posla ili ugovor prebace na drugu povezanu firmu (ili na ime rođaka). Od januara 2027, poslodavci će ove ugovore masovno kombinovati sa skraćenim radnim vremenom kako bi visokokvalifikovane radnike držali na privremenom radu za znatno manje od 1.400 eura. Posljedice po radnika u tom slučaju su da ima upisan staž, ali nema pravo na bolovanje, godišnji odmor, regres, niti bilo kakvu sigurnost posla, jer mu ugovor može biti raskinut u svakom trenutku bez otpremnine – ukazao je Asanović.
Istakao je da je ugovor o djelu najradikalniji i najčešći oblik zloupotrebe, u kojem prednjače i sama državna uprava i lokalna samouprava.
– Ugovor o djelu ne pripada Zakonu o radu, već Zakonu o obligacionim odnosima. To znači da za njega koncept minimalne plate od 1.000, 1.250 ili 1.400 eura uopšte ne važi. Poslodavac može angažovati magistra preko ugovora o djelu za honorar od npr. 400 eura mjesečno. Zakon jasno kaže da se ugovor o djelu smije potpisati samo za samostalan rad koji je van redovne djelatnosti poslodavca (npr. krečenje kancelarije, popravka sistema, prevođenje teksta). Međutim, u praksi se ugovor o djelu koristi za zapošljavanje ljudi koji sjede u kancelarijama, rade na šalterima i obavljaju redovne, sistematizovane poslove iz dana u dan. Od januara 2027. godine, radnik sa fakultetom koji radi preko ugovora o djelu i dalje može primati ponižavajuće nizak honorar (npr. 400 eura) umjesto zakonskih 1.400 eura. Pored toga, ne teče mu radni staž (upisuje mu se samo staž osiguranja kroz uplaćene poreze, ali nema dane radnog staža u knjižici) i nema nikakva radnička prava – naglasio je Asanović.
Prema njegovoj ocjeni, jedini način da vladin program "Euro model" uspije i da se zloupotrebe spriječe jeste rigorozan rad Inspekcije rada i Poreske uprave.
– Ukoliko zatekne lice sa ugovorom o djelu ili ugovorom na četiri sata kako obavlja redovan posao u punom radnom vremenu, Inspekcija ima zakonsko pravo da, kazni poslodavca i naloži automatsku transformaciju tog ugovora u ugovor o radu na neodređeno vrijeme (za stalno) sa punom platom od januara 2027. godine. Međutim,treba biti realan i reći i priznati da Crna Gora nema dovoljan broj inspektora da pokrije sve anomalije na tržištu rada – zaključio je Asanović.
Preuzmite našu aplikaciju
PRATITE NAS NA
PRIDRUŽITE NAM SE NA VIBER
COMMUNITY
PRATITE NAS
I NA TELEGRAM KANALU
PRATITE NAS
I NA WHATSUP KANALU