Vlada nije ponudila nijednu analizu za drastično povećanje plata: "Euro model" na crnogorski način

Vlada planira da od 1. januara poveća minimalne zarade na 1.000, 1.250 i 1.400 eura u javnom i privatnom sektoru, zatim da ukine doprinose za penzijsko osiguranje i srednju stopu poreza na dobit i da smanji procente koji su opštinama preusmjeravani od poreza na dohodak fizičkih lica, poreza na nepokretnosti i motorna vozila i naknada od igara na sreću.

Povećanje minimalnih zarada najavio je premijer Milojko Spajić u četvrtak, nakon telefonske sjednice Vlade, a o paketu reformi nazvanom "Euro model" ništa nije znao niko od socijalnih partnera, koji su tog dana imali sastanak sa premijerom. Nikakve analize i dalje nema, dok je šest zakona koji su povezani sa rastom minimalne zarade juče objavljeno na sajtu Vlade. Nijedan od tih zakona nije sadržan u Fiskalnoj strategiji, niti u bilo kojem vladinom dokumentu koji se tiče ekonomske politike.

Doprinosi za PIO od 10 odsto od 1. januara će iznositi nula odsto, a za taj iznos će se povećati neto zarada zaposlenih i u privatnom i u javnom sektoru. Srednja stopa poreza na dobit od 12 odsto, koja je važila za iznose od 100.000 do milion i po reformom se ukida, pa će se ti iznosi oporezivati po stopi od 15 odsto. Porez na dobit do 100.000 ostaje devet odsto.

Opštine u primorskom i središnjem regionu od 1. januara dobijaće 30 umjesto 40 odsto od poreza na dohodak fizičkih lica, a na sjeveru 66,75 odsto umjesto sadašnjih 89 procenata. Od neprijavljenog prihoda dobijaće 22,5 odsto umjesto 30 odsto.

Od poreza na promet nepokretnosti opštine će dobijati 15 odsto, što je smanjenje za pet odsto, od poreza na upotrebu motornih vozila, plovnih objekata, vazduhoplova i letjelica 75 odsto, umjesto sadašnjih 100 posto, dok će od koncesionih naknada po osnovu igara na sreću dobijati 30 odsto, što je smanjenje za 10 odsto.

Vlada nije ponudila nijednu analizu za drastično povećanje plata: "Euro model" na crnogorski način

Poslanici vlasti najavili podršku "Euro modelu"

Penzije će se usklađivati četiri puta umjesto tri puta, kao što je slučaj sada. Premijer je najavio da će penzioneri dobiti 100 eura krajem godine kao zimnicu, ali toga nema u ovom setu zakona. Takođe, od aprila je najavio prosječnu penziju od preko 600 eura i minimalnu od 500 eura.

Uz ove zakone Vlada nije priložila nikakvu analizu, niti bilo kakve brojke. Samo je navedeno da će državni budžet biti u značajnom deficitu zbog ukidanja doprinosa, ali da očekuju da će taj novac biti nadoknađen uvećavanjem stopa poreza na dobit i zadržavanjem dijela novca koji je do sada išao opštinama. Takođe, očekuju da će povećanje zarada uticati na veću potrošnju građana, pa će državni budžet više novca prihodovati kroz povećanje naplate PDV-a i akciza, kao i kroz rast ekonomije, pa će biti nadoknađen gubitak od ukidanja doprinosa za penzijsko osiguranje.

Iz Instituta alternativa ukazaju da je paket reformi donesen mimo planskih dokumenata, bez javne rasprave i bez objavljenih procjena uticaja, što otvara sumnju da se javne finansije koriste u izbornoj utakmici.

– Način donošenja jednog ovakvog paketa duboko je zabrinjavajući. Prema dostupnim informacijama, javna rasprava izostala je za propise koji neposredno pogađaju sve zaposlene, sve penzionere, sve opštine i cijelu privredu. Ove izmjene nijesu bile predviđene ni programom rada Vlade za 2026. godinu, ni važećom Fiskalnom strategijom, niti Smjernicama makroekonomske i fiskalne politike koje su nedavno usvojene. Vlada odstupa od sopstvenih planskih dokumenata, a da javnosti nije predočila ni obrazloženje tog odstupanja, ni revidirane fiskalne projekcije – saopštili su iz Instituta alternativa.

Đurović: Euro model garant boljeg i stabilnijeg života u Crnoj Gori

Dodali su da nema objavljene analize, nema tabele, projekcije po godinama, niti ijednog broja koji pojašnjava kako se nadoknađuje gubitak od ukidanja prihoda države.

– Umjesto toga, ponuđen je niz uopštenih kategorija: smanjenje sive ekonomije, povratak dijaspore, fiskalna disciplina, rast potrošnje i rast ekonomije. Ni za jednu od njih nije rečeno koliko se prihoda očekuje, u kojem roku, po kojoj metodologiji, niti šta se dešava ako se očekivanje ne ostvari. Pozivamo Vladu da bez odlaganja objavi svih šest predloga zakona sa obrazloženjima, RIA analize i obrazloženja izostanka javne rasprave, kao i detaljnu fiskalnu projekciju efekata po državni budžet, Fond PIO i pojedinačno po svakoj jedinici lokalne samouprave. Pozivamo Skupštinu da ove zakone ne razmatra po skraćenom postupku i da prije izjašnjavanja zatraži od Vlade svu dokumentaciju koja je prethodila pripremi ovog programa, mišljenja EK, ali i mišljenje nezavisnih institucija o njihovoj fiskalnoj održivosti – poručili su iz te nevladine organizacije.

Vuković nije glasao o predlogu

Ministar finansija nije glasao o premijerovom predlogu

Iako je većina zakona iz resora Ministarstva finansija, set reformi "Euro model" stigao je direktno od premijera.

Set zakona je usvojen na telefonskoj sjednici preko Votsap aplikacije, a ministar finansija Novica Vuković nije glasao o premijerovom predlogu da se od januara primjenjuje "Euro model". To je juče prenijela Televizija Vijesti, pozivajući se na više nezavničnih izvora.

Iz Unije poslodavaca su saopštili da je najava povećanja minimalnih zarada izazvala ogromnu pažnju i zabrinutost privrede.

– Radimo na organizovanju hitnog sastanka sa premijerom, na kojem će privreda moći da dobije odgovore u vezi sa najavljenim programom – naveli su u saopštenju.

Predsjednik UPCG Slobodan Mikavica izjavio je da je premijerova najava svojevrstan ekonomski zemljotres, koji će izazvati promjene u ekonomiji i koji može dovesti do gubitka radnih mjesta.

Slobodan Mikavica

– Mnogi poslodavci neće moći da izdrže reforme – rekao je Mikavica.

On je dodao da ih je pogodilo odsustvo dijaloga.

– Imali smo u četvrtak sastanak sa premijerom i nije bilo ni riječi o tome. Socijalni dijalog je potpuno izostao. Vlada je ovim potezom izašla iz socijalnog dijaloga. Ovo su ekonomski poremećaji koji su iznenadni i šokantni i koji nas dovode u novu neizvjesnost – tvrdi Mikavica.

Istakao je da je Vlada bila ta koja nije imala novca ni za povećanje od pet i 10 odsto, a sada hoće da dignu plate privredi, pa da imaju novca i za javni sektor.

Ukoliko se usvoje reforme koje je najavio premijer, poslodavci će od 1. januara imati veće obaveze za minimalne zarade. Sada za minimalne plate od 600 eura imaju trošak od 678 eura bruto, dok će od januara samo za neto zarade davati 1.000 i 1.250 eura. Za minimalnu platu od 800 eura trošak je sada 930 eura, a u slučaju usvajanja "Euro modela", biće minimum 1.400 eura. Zaposlenima sa minimalnom platom primanja će biti uvećana za 400, 650 i 600 eura, u zavisnosti od školske spreme.

Poslodavac ne smije da mijenja akte ako bi to dovelo do smanjenja zarade

U Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o radu dodat je pasus "zaštita zaposlenih u odnosu na minimalnu zaradu", u kojem je navedeno šta poslodavac u privatnom sektoru ne smije da uradi za radna mjesta zaposlenih koji su kod njega bili u radnom odnosu na dan 31. avgusta 2026. godine.

Precizirano je da poslodavac ne smije predvidjeti, aktom o unutrašnjoj organizaciji i sistematizaciji, odnosno ugovorom o radu, kao uslov niži nivo kvalifikacije obrazovanja zaposlenog ako bi to dovelo do ostvarivanja nižeg iznosa minimalne zarade od iznosa iz člana 101 stav 2 ovog zakona. Zatim, ne smije promijeniti naziv radnog mjesta, opis poslova, akt o unutrašnjoj organizaciji i sistematizaciji ili ugovor o radu ako bi takva promjena dovela do ostvarivanja nižeg iznosa minimalne zarade, a ti zaposleni nastave da obavljaju iste ili pretežno iste poslove.

– Nivo kvalifikacije obrazovanja iz stava 1 ovog člana utvrđuje se prema aktu o unutrašnjoj organizaciji i sistematizaciji radnih mjesta, odnosno ugovoru o radu koji je važio na dan 31. avgusta 2026. godine. Ako zaposlenom iz stava 1 ovog člana prestane radni odnos, a kod istog poslodavca ponovo zasnuje radni odnos na istim ili pretežno istim poslovima, za potrebe utvrđivanja minimalne zarade u odnosu na nivo kvalifikacije obrazovanja uzeće se najmanje nivo kvalifikacije obrazovanja sa kojim je taj zaposleni obavljao poslove kod tog poslodavca na dan 31. avgusta 2026. godine. Postupanje poslodavca suprotno ovom članu nema pravno dejstvo u odnosu na određivanje minimalne zarade zaposlenog – predviđa vladin predlog zakona.

Profesorica Ekonomskog fakulteta Univerziteta Crne Gore Maja Baćović upozorila je da najavljeni rast minimalne zarade od preko 60 odsto, u trenutku kada proizvodnja raste oko tri odsto, a produktivnost stagnira ili u pojedinim djelatnostima pada, može snažno povećati troškove poslovanja, podstaći inflaciju i uvoz i ugroziti konkurentnost crnogorske privrede. Ona smatra da bi prije konačne odluke trebalo detaljno sagledati posljedice reforme po kompanije, zaposlenost, javne finansije i eksternu ravnotežu.

Maja Baćović

– Iako još uvijek nisu dostupne analize i modeli na bazi kojih je donijeta takva odluka, ono što sa sigurnošću već sad možemo reći jeste da će troškovi radne snage za sve zaposlene kojima se isplaćuje minimalna zarada u narednom periodu biti veći za najmanje 30 odsto, a moguće i više. Zato nije jedino pitanje da li iza ove reforme stoji razvojno vođenje fiskalne politike, rast kapitalnih rashoda i stabilne javne finansije. Iako je potrebno pažljivo razmotriti uticaj na fiskalne prihode, naročito Fond PIO, i fiskalne rashode, jer će i zarade u javnom sektoru rasti, ono što je možda i važnije jeste da li privreda može da iznese toliko rast zarada – kazala je Baćović za "Bankar".

Spajić najavio “Euro Model”: Od januara novi rast zarada, minimalne plate od 1000 do 1400 eura

Istakla je da se rast zarada mora prenijeti na troškove poslovanja, pa ne samo da ćemo imati inflaciju, već se postavlja pitanje da li će, uz te više cijene, crnogorski proizvodi i usluge biti konkurentni i na domaćem i na inostranom tržištu.

– Ako ne budu, onda će se obim proizvodnje smanjiti, a samim tim i zaposlenost – ukazala je Baćović.

Opozicija ćuti, vlast najavljuje podršku

Opozicija juče nije komentarisala najavljeni set zakona i reformu "Euro model", dok su partije koje vrše vlast redom dale podršku i najavile da će glasati za reformu u Skupštini.

Potpredsjednik Skupštine Boris Pejović (PES) kazao je da je objektivnoj javnosti jasno da se nije moglo ući u Evropsku uniju sa platama od 200 eura i penzijama od 100 eura, dok istovremeno funkcioneri dobijaju po osam hiljada eura mjesečno i besplatne nekretnine od države.

– Premijer Spajić je najavio da nas očekuju mnogo veća uvećanja zarada od iznosa koji su čak i iz populističke opozicije javno predlagali. Nekadašnje vladajuće partije su nakon prelaska u opoziciju kod dijela javnosti pokušale da ostave utisak kako brinu o građanima, bez obzira što su za vrijeme vlasti gomilali dugove državi i uništavali privredu. Zato će nakon Spajićeve najave jedina preostala mjera političke konkurencije i njihovih saveznika biti kao i u slučaju programa "Evropa sad" 1 i 2 – saopštio je Pejović.

Slijedi, kako je dodao, "već viđena serija reakcija o bankrotu, grčkom scenariju, neodrživosti javnih finansija i inflaciji, koja se, iako ima globalni karakter, pripisuje isključivo premijeru Spajiću".

– U međuvremenu, niko od kritičara neće objaviti da su zbog krize u svijetu i kumulativne inflacije od oko 40 odsto u zadnjih pet godina (najveća inflacija bila za vrijeme Abazovićeve Vlade), penzije i plate ipak mnogo više procentualno rasle u odnosu na poskupljenja – dodao je Pejović.

Šef poslaničkog kluba Nove srpske demokratije (NSD) Dejan Đurović kazao je da će ta partija na plenumu podržati "Euro model", odnosno rješenja koja donose veća primanja zaposlenima i penzionerima i počivaju na održivim javnim finansijama. On je rekao da su ministri iz redova NSD-a zajedno sa ostalim članovima Vlade donijeli "Euro model", model novog ekonomskog standarda za sve građane Crne Gore.

– Naši poslanici spremno čekaju da se ovi predlozi nađu na plenumu, gdje ćemo podjednako snažno podržati ova rješenja koja garantuju bezbrižniji i stabilniji život u Crnoj Gori, što je okosnica "Novog srpskog odgovora" i u skladu je s njim – poručio je Đurović.

Po njegovim riječima, ministri iz NSD-a smatrali su da bi plate i penzije trebalo i dodatno uvećati ukoliko za to postoji realan fiskalni prostor, ali su istovremeno vodili računa o održivosti predloženog modela i njegovoj finansijskoj opravdanosti.

– Predviđen je i rast zarada koje su iznad minimalnih kroz dalje smanjenje poreskog opterećenja rada, a povećanjem bi bilo obuhvaćeno više od 250.000 zaposlenih. Istovremeno, ne zaboravljaju se ni one generacije koje su gradile Crnu Goru, tako da će se penzije našoj najiskusnijoj generaciji od naredne godine usklađivati četiri puta godišnje. Prema najavljenim projekcijama, prosječna penzija u aprilu premašila bi 600 eura, minimalna penzija bila bi iznad 500 eura, dok je za decembar ove godine najavljena i dodatna isplata od 100 eura za svakog penzionera – naveo je Đurović.

Finansijski konsultant Stevan Gajević kazao je za "Dan" da je najava povećanja zarada i penzija od 1. januara razumljivo naišla na odobravanje dijela javnosti, ali je ekonomsku održivost takvog programa potrebo sagledati znatno šire.

Stevan Gajević

-PRIVATNA ARHIVA

– Premijer je iznenada predstavio očekivane rezultate i okvirne izvore finansiranja, ali javnosti još nijesu predočene detaljne ekonomske analize takvog modela, kako se do tog modela došlo, a posebno ne fiskalne projekcije i kalkulacije na osnovu kojih bi se moglo pouzdano ocijeniti kako će se najavljene promjene odraziti na javne finansije, poslodavce i ukupnu privrednu aktivnost. Posebno je važno pitanje poreske politike. Iako je najavljeno smanjenje poreskog opterećenja rada, ostaje da se vidi kojim će se konkretnim mjerama nadomjestiti prihodi budžeta i kakav će biti njihov ukupan efekat na privredu, a posebno kako i na koji način će se puniti dva ključna državna fonda – Fond PIO i Fond zdravstva, tim prije što je najavljeno i povećanje penzija. U krajnjem začuđuje i odsustvo reakcije Fiskalnog savjeta, koji je osnovan prije dva mjeseca i pred kojim će biti izazovan period praćenja fiskalnih efekata najavljenih mjera – rekao je Gajević.

Istakao je da se naši privrednici već suočavaju sa značajnim troškovima poslovanja, uključujući finansijske i organizacione zahtjeve prilagođavanja evropskim standardima.

– Kako je najavljeno, novi model bi podrazumijevao dodatno povećanje njihovih ukupnih troškova, prvenstveno troškova rada, ali i povećanje opšte stope poreza na dobit, tako da je opravdano pretpostaviti da bi se dio tog opterećenja u početku mogao prenijeti na potrošače kroz rast cijena proizvoda i usluga. Dugoročno, pitanje je još složenije. Pristupanjem Evropskoj uniji crnogorska preduzeća, uz pretpostavljeni rast troškova, implicitno gube na konkurentnosti, a opravdano je pretpostaviti da će biti izložena snažnijoj konkurenciji kompanija koje mogu poslovati uz niže troškove i snabdijevati naše tržište bez fizičkog prisustva u Crnoj Gori. Zato ključno ekonomsko pitanje nije samo koliko će zarade nominalno porasti, već koliko će tog povećanja građani sačuvati kroz kupovnu moć i kako će se ono odraziti na konkurentnost domaće privrede i dugoročnu održivost javnih finansija – pojasnio je Gajević.

Savez sindikata pozdravlja najavljeno povećanje

Savez sindikata (SSCG) pozdravio je najavljeno uvećanje zarada, koje će, kako su saopštili njegovi predstavnici, poboljšati trenutni položaj zaposlenih, posebno uzimajući u obzir postojeću stopu inflacije, koja je umanjila efekte prethodnih povećanja plata.

– Međutim, povećanje zarada samo po sebi ne može biti dovoljno za dugoročno poboljšanje životnog standarda zaposlenih, već je neophodno i njihovo kontinuirano usklađivanje sa rastom troškova života, produktivnošću i ekonomskim pokazateljima – rekli su predstavnici SSCG agenciji MINA biznis.

Oni smatraju da najavljeno povećanje ne bi trebalo da ima značajniji uticaj na dalje pregovore o novom Opštem kolektivnom ugovoru (OKU).

– To posebno uzimajući u obzir da je Radna grupa socijalnih partnera formirana sa ciljem razmatranja i usvajanja izmjena OKU, prvenstveno u dijelu koji se odnosi na pitanje koeficijenata složenosti poslova i obračunske vrijednosti koeficijenta, odnosno na pitanje koje tretira zarade zaposlenih – objasnili su iz SSCG.

Naglasili su da povećanje minimalne zarade i pregovori u vezi sa OKU ne treba da budu posmatrani kao suprotstavljeni procesi.

– Naprotiv, uvećanje zarade treba da bude osnova za dalje kolektivno pregovaranje socijalnih partnera kako po pitanju drugih odredbi OKU, tako i po pitanju granskih kolektivnih ugovora – poručili su iz SSCG.

Uvećanje zarada, prema njihovom mišljenju, prvenstveno treba posmatrati kao ulaganje u zaposlene u cilju očuvanja kvalitetne radne snage, odnosno kao investiciju poslodavaca, a ne kao njihov trošak.

– Crna Gora, kao buduća članica EU, svakako će se suočiti sa brojnim izazovima, među kojima će biti i odliv radne snage. Veće zarade svakako mogu doprinijeti i većoj motivaciji zaposlenih, kao i smanjenju njihovog odliva, odnosno sprečavanju njihove migracije ka zemljama EU – ukazali su iz SSCG.

Kako su zaključili, konkurentnost privrede ne treba graditi na niskim zaradama.

Vlada će set zakona proslijediti Skupštini, koja treba da se izjasni o njima do kraja godine, odnosno da ih usvoji, kako bi stupili na snagu od 1. januara.

Preuzmite našu aplikaciju