Cijene će rasti i kad rat prestane

Fabris

FOTO: Srđan Boljević

Preuzmite našu aplikaciju

PRIDRUŽITE NAM SE NA VIBER
COMMUNITY

PRATITE NAS
I NA TELEGRAM KANALU

PRATITE NAS
I NA WHATSUP KANALU

SLUŠAJ VIJESTI

Cijene će rasti i kad rat prestane

Trenutna globalna nesigurnost, koja je prouzrokovala energetsku krizu i skok cijena hrane, s jedne strane, obara rast, a, sa druge, diže inflaciju, što će sigurno uticati na Crnu Goru i njenu ekonomiju, ukazao je redovni profesor Ekonomskog fakulteta u Beogradu Nikola Fabris govoreći na drugoj Red konferenciji, u okviru prezentacije "Makroekonomski pregled Crne Gore 2026: Uticaj globalnih događaja, trenutno stanje i prognoza".

Istakao je da se ekonomski rast zbog rastućih geopolitičkih tenzija, prognoziran na 3,4 odsto, sada očekuje u rasponu od 2,9 do 3,1 odsto. Najviše su ovim pogođene zemlje zavisne od uvoza energenata, spoljnog finansiranja, u koje spada Crna Gora.

U EU i eurozoni očekuje se spor ekonomski rast, što ima direktan uticaj na region i Crnu Goru, imajući u vidu snažnu ekonomsku povezanost sa tim tržištem.

Istovremeno, kako je kazao, globalna inflacija ponovo dobija na značaju. Nakon perioda smirivanja, rast cijena energenata i hrane doveo je do njenog ponovnog ubrzanja, sa projekcijom od oko 4,4 odsto na globalnom nivou.

– Inflacija je iznad nivoa i očekuje se da će ove godine stopa inflacije biti ista. Očekujem da će region imati problem s inflacijom u srednjoročnom roku i nakon okončanja tekućih sukoba na Bliskom istoku i u tom konfliktu veoma je važno da rast zarada prati rast produktivnosti, da se upravlja adekvatno agregatnom tražnjom, da se ne dođe u situaciju da preveliki nivo javne potrošnje ili prevelika kreditna aktivnost povećaju stopu inflacije – izjavio je bivši dugogodišnji viceguverner Centralne banke Crne Gore.

Cijene će rasti i kad rat prestane

Red konferencija

FOTO: Srđan Boljević

 

Fabris je rekao da su glavne prepreke za veći rast crnogorske privrede niska produktivnost, nedovoljan nivo investicija i visoka osjetljivost na spoljne faktore. Govoreći o tržištu nekretnina, Fabris je ocijenio da postoji prostor za njihov rast, ali ne u skorijoj budućnosti.

– U kratkog roku može se očekivati blaži pad, jer će postati teže odobriti procedure boravka stranaca u Crnoj Gori, što će smanjiti tražnju. Dugoročno, očekujem rast cijena nekretnina – rekao je Fabris.

Prezentaciju o stanju na tržištu nekretnina održao je predsjednik Odbora za građevinarstvo i industriju građevinskog materijala u Privrednoj komori Crne Gore Mile Gujić. Iako statistika, kako je naveo, govori da su cijene kvadrata stana porasle na prosječnih 2.200 eura do kraja prošle godine, brojke sa terena govore drugačije, jer nezvanično, cijene su znatno više i premašuju zvanične podatke i za 20 odsto, naglasio je Gujić.

Ne koristi se dovoljno AI

Erkup Alkaja iz kompanije Nju enerdži, koja koristi nove inovativne metodologije u građevinarstvu, rekao da u Crnoj Gori nije mnogo učinjeno na planu upotrebe vještačke inteligencije (AI). On je istakao da će energetska tranzicija i digitalizacija potpuno trsnformisati sektor izgradnje nekretnina i upravljanje njima.

Izvršni direktor Rudnika Pljevlja (RUP) Nemanja Laković je kazao da je to energetsko preduzeće donijelo Crnoj Gori zaradu od električne energije od 840 miliona eura.

Izvršni direktor EPCG Zdravko Dragaš naglasio je da je to preduzeće u snažnom investicionom zamahu. Kako je dodao, u kontekstu investicija u turizam, Elektroprivreda igra pozitivnu ulogu, jer Crna Gora ima najjeftiniju struju u regionu.

Naveo je i da su naPrimorju većina kupaca stranci, dok su kvadrati u centralnom dijelu države, u Podgorici prije svega, interesantniji domaćim državljanima. Gujić je ukazao i na procjenu interesovanja za kupovinu nekretnina u budućem periodu.

– Fokus će biti na premijum nekretninama, sa vilama sa pogledom na more. U Podgorici možemo očekivati nastavak kupovine domaćih kupaca – kazao je Gujić.

Ministar pomorstva i koordinator resora saobraćaja Filip Radulović je kazao da Crnu Goru ove godine očekuje nekoliko putnih projekata, a posebno je istakao početak radova na drugoj dionici auto-puta. Dodao je da podržava davanje aerodroma pod koncesiju, napominjući da se u infrastrukturu naših vazdušnih luka nije ulagalo 15 godina.

Predsjednik Opštin Berane Đole Lutovac naglasio je da je ulaganje u putnu infrastrukturu uticalo na povećanje prihoda beranske opštine.

Izvršni dirktor Er Montenegra Vujadin Stojanović rekao je da svako ulaganje u infrastrukturu povećava i avio-povezanost.

Naglasio je da u toj kompaniji ne gledaju na Viz er kao na konkurenciju, već kao na nekog ko je primjer za potpuno drugačiji način poslovanja. Smatra i da je crnogorsko tržište dovoljno veliko za obje kompanije.

Nije bilo otkazivanja turističkih aranžmana

Na panelu posvećnom turizmu Olivera Blagojević iz Ministarstva turizma istakla je da je nezahvalno davati prognoze za ovu sezonu, ali da izvještaji govore da postoji interesovanje za Crnu Goru.

– Očekujemo rast prihoda od turizma. Nisu prijavljena otkazivanja, radi se o korektnom bukingu – rekla je ona.

Hrvatski hotelijer Džordž Bobvos je rekao da će Evropa iz ove krize izaći snažnija, jer do većine destinacija može da se dođe autom, "a to je velika stvar".

Smatra da je Crna Gora u plusu što se tiče luksuznih destinacija, ali su joj neophodna što brža ulaganja u putnu infrastukturu.

Hotelijer Žarko Radulović je kazao da je Crnoj Gori najveći problem to što ne razumije kako turizam funkcioniše, te da je krajnje vrijeme da to primijeni, jer neće uhvatiti korak sa konkurencijom.

Vlasnik grupacije Šajo grupa Žarko Rakčević je rekao da smo dozvolili proteklih 20 godina da se namnože "građevinski monstumi" koji ne doprinose napretku turizma.

Ukazao je da se domaći investitori susreću sa predugim procedurama, nedovoljnom zaštitom hotelskih kapaciteta u odnosu na rezidencijalne i stambene kapacitete.

Preuzmite našu aplikaciju

PRIDRUŽITE NAM SE NA VIBER
COMMUNITY

PRATITE NAS
I NA TELEGRAM KANALU

PRATITE NAS
I NA WHATSUP KANALU

Komentari ()

IZBOR UREDNIKA