Dužnike će neplaćeni porez koštati mnogo više: Imovina na doboš i po cijeni umanjenoj do 75 odsto

Ovim pravilnikom propisuje se bliži način prodaje zaplijenjene imovine poreskog obveznika radi naplate poreskog duga, kamate i troškova prinudne naplate (poreska obaveza).

Članom 2 ovog pravilnika propisuje se da se prodaja imovine poreskog obveznika radi naplate poreske obaveze vrši putem javnog oglasa, koji objavljuje poreski organ.

– Javni oglas objavljuje se u najmanje dva štampana medija koji su dostupni na teritoriji Crne Gore i na oglasnoj tabli poreskog organa, u roku od pet dana od dana plenidbe imovine – precizirano je Pravilnikom.

Prodaju imovine sprovodi posebna komisija koju obrazuje starješina poreskog organa.

Komisiju čine predsjednik i dva člana iz reda zaposlenih, a njen zadatak je da vodi postupak prodaje i sačini zapisnik o njegovom početku, toku i zaključenju.

– Komisija utvrđuje početnu vrijednost imovine, koja ne može biti manja od njene procijenjene vrijednosti utvrđene pri plenidbi – navodi se u Pravilniku.

Komisija pri utvrđivanju početne vrijednosti imovine može angažovati vještaka.

Vrijednost nepokretnosti procjenjuje se prema tržišnoj cijeni na dan procjene. Poreski dužnik ima na raspolaganju rok od osam dana da se izjasni o izvršenoj procjeni.

Cijene nekretnina više nego duplirane: Prosječna zarada nedovoljna za pola kvadrata stana

Ako se ne slaže sa procjenom, a vještak ostane pri svom stavu, može se obaviti nova procjena, koju će obaviti drugi nezavisni procjenitelj. Troškove nove procjene snosi poreski obveznik, a tako utvrđena vrijednost smatra se konačnom.

Na osnovu procjene, poreski organ rješenjem utvrđuje početnu vrijednost nepokretnosti.

Nepokretnost se može prodavati usmenim javnim nadmetanjem ili neposrednom pogodbom.

– U slučaju prodaje imovine putem neposredne pogodbe, prodajna cijena za svaki predmet, odnosno nepokretnost, ne može biti manja od 50 odsto od njene procijenjene vrijednosti. Izuzetno od stava 2 ovog člana, prodaja imovine može se izvršiti uz saglasnost poreskog obveznika i po cijeni nižoj od 50 odsto od procijenjene vrijednosti, ali ne ispod jedne trećine te vrijednosti – piše u Pravilniku.

Za učešće u nadmetanju za kupovinu potrebno je da se uplati jemstvo od deset odsto utvrđene početne vrijednosti nepokretnosti koja se prodaje. Taj iznos se uplaćuje, najkasnije dan prije nadmetanja, na račun poreskog organa.

Takođe, jemstvo se vraća učesnicima u nadmetanju koji nisu izvršili kupovinu u roku od deset dana.

Pravilnikom je predviđeno održavanje najviše tri usmena javna nadmetanja.

Na prvom nadmetanju nepokretnost se ne može prodati ispod utvrđene početne vrijednosti. Na drugom nadmetanju cijena ne može biti niža od 75 odsto početne vrijednosti, dok se na trećem može spustiti na 50 odsto od početne vrijednosti.

Poreski dužnik može odlučiti i da se njegova imovina prodaje i po nižoj cijeni.

Ako se nepokretnost ne proda na javnim nadmetanjima, slijedi prodaja neposrednom pogodbom, u kojoj može da učestvuje samo jedan ponuđač.

– Prodajna cijena nepokretnosti neposrednom pogodbom ne može biti niža od jedne trećine (75 odsto) utvrđene početne vrijednosti – navedeno je u dokumentu.