Radosavljević za "Dan": Istraga će utvrditi da li su pare Alta banke završile i u Crnog Gori

Alta banka

- SHUTTERSTOCK

Preuzmite našu aplikaciju

PRIDRUŽITE NAM SE NA VIBER
COMMUNITY

PRATITE NAS
I NA TELEGRAM KANALU

PRATITE NAS
I NA WHATSUP KANALU

SLUŠAJ VIJESTI

Radosavljević za "Dan": Istraga će utvrditi da li su pare Alta banke završile i u Crnoj Gori

Vraćanje vlasnika Alta banke Davora Macure sa podgoričkog aerodroma prije manje od mjesec dana bilo je jedan od signala koji su ukazivali da nešto nije u redu sa tom bankom, kaže za "Dan" dr Goran Radosavljević, profesor sa beogradskog Fakulteta za ekonomiju, finansije i administraciju.

– Signali su postojali i ranije, a vraćanje Macure sa podgoričkog aerodroma bio je vjerovatno drugi signal, ozbiljniji, nakon odluke Evropske centralne banke da se stopira kupovina Addiko banke, koji je bio nešto prije toga – rekao je Radosavljević.

Nekadašnji savjetnik za ekonomska pitanja i programski budžet u Vladi Zdravka Krivokapića podsjetio je i na niz drugih signala koji su trebali da ukažu Narodnoj banci Srbije (NBS) da obrati pažnju na banku koja je imala najbrži rast u zemlji.

– Jedan od najizrazitijih je treći po redu kredit koji je Alta banka dala kompaniji Luštica divelopment. Razlog za razmišljanje bilo je i to što je crnogorska vlada ljetos dala, pa brzo povukla saglasnost o garanciji za kredit Luštica developmentu kod Alta banke. Međutim, u tom trenutku, neki drugi signali u samoj Narodnoj banci Srbije nisu postojali, osim što je postojala određena sumnja u odnosu na način na koji je banka nastala i funkcionisala – kazao je Radosavljević.

Kako je iznošen novac iz Alta banke i da li je moguće da je dio od 340 miliona eura mogao da završi i u Crne Gore zasad je javnosti nepoznato.

Kako smatra naš sagovornik, to će sigurno biti predmet istrage.

– Sve dok se ne uradi presjek stanja u banci, ne možemo sa sigurnošću da kažemo koji su sve klijenti ugroženi, kako u Srbiji, tako i u zemljama gdje je banka poslovala, a prije svega mislim na Crnu Goru i Sjevernu Makedoniju – kaže Radosavljević.

Iako Alta banka zvanično nije imala svoju podružnicu u Crnoj Gori, on podsjeća da je imala nekoliko plasmana, a najpoznatiji slučaj su dva kreditna zaduženja 2022. i 2023. godine kompanije Luštica divelopment.

Radosavljević za "Dan": Istraga će utvrditi da li su pare Alta banke završile i u Crnoj Gori

Радосављевић

ФЕФА УНИВЕРЗИТЕТ

 

– Ta banka nije imala mnogo veliki portfolio i neće ostaviti toliko veliku štetu za tržište Crne Gore – ocijenio je naš sagovornik.

Kako je dodao, šteta će se više osjetiti na tržištu Srbije, gdje je banka Davora Macure kroz povezana lica imala veliku imovinu, naročito u Beogradu.

Radosavljević je odrično odgovorio na pitanje da li očekuje da se otkrije dublja povezanost Alta banke i naših kompanija čije su matične firme u Srbiji. Kako nam je saopštio, po svim raspoloživim podacima, ta preduzeća nisu bila značajno povezana sa Alta bankom.

Kada smo mu predočili da je "Danu" nezvanično saopšteno da je, osim Alta peja, poslovanje još nekoliko kompanija bar jedan određeni period posredno bilo povezano sa Alta bankom, Radosavljević je rekao da je zasad sve u sferi nagađanja, ali da veze sa Alta bankom ne treba obavezno tražiti samo kod onih preduzeća koja su povezana sa Srbijom.

– Ipak, još uvijek se malo zna o povezanosti Macurine banke sa kompanijama, pa i državnim, prije svega u Srbiji. O povezanosti kapitala Alta banke i državnih preduzeća tek će se voditi istrage. Zasad su to samo malobrojne činjenice. Znamo šta se otprilike dešavalo u Srbiji, a do nas do sada nisu stizale informacije da je takav uticaj postojao u Crnoj Gori – kazao je Radosavljević.

Kako je pojasnio, ono što se sada zna, novac u Alta banku nije ni stizao, već je kroz mjenjačke poslove ulazio računovodstveno na papiru, a faktički se odmah odlivao negdje drugdje.

– A gdje, kada i kako, to će da utvrde nadležni organi. Banka nije velika i nije sistemska banka, ima negdje oko tri odsto učešća, i to neće ugroziti finansijski sistem u Srbiji. Ono što je svakako ugroženo to je povjerenje u kontrolu i nadzor banaka od strane Narodne banke Srbije, i tu će stvarno morati da se detaljnije analizira i objasni kako je došlo do toga da u utorak, dva dana nakon izbora, guvernerka kaže da je sve u redu sa tom bankom, a onda tri dana kasnije banci oduzima licencu. Dakle, povjerenje u institucije jeste poljuljano, kao i u finansijski sektor, ali u manjoj mjeri, i ne bi trebalo da budu velike posljedice – kaže Radosavljević.

On je istakao da je pokušaj da se kriza prenese na Poštansku štedionicu veliki problem, jer ta banka ima gotovo 11 odsto učešća na tržištu u Srbiji.

Neophodno jačati nezavisnost centralnih banaka

Kriza sa Alta bankom, ukazuje Radosavljević, pokazuje da su institucije još uvjek krhke.

– Zato treba napraviti dodatne napore da institucije kakve su centralne banke budu nezavisne i oslobođene pritisaka sa strane. Dvije stvari su bitne: zakonska rješenja postoje, ali se ne primjenjuju adekvatno. Dakle, ono što bi trebale sve zemlje u regionu da urade, a to naročito važi za Srbiju, a to je da se da nezavisnost institucijama, prije svega centralnoj banci, da rade svoj posao. Dolaskom na vlast Srpske napredne stranke 2012. godine, nezavisnost Narodne banke je faktički zakonski ukinuta, a novi guverner je tada izabran tako što su suspendovali prethodni zakon – rekao je Radosavljević.

Preuzmite našu aplikaciju

PRIDRUŽITE NAM SE NA VIBER
COMMUNITY

PRATITE NAS
I NA TELEGRAM KANALU

PRATITE NAS
I NA WHATSUP KANALU

Komentari ()

IZBOR UREDNIKA