Potrošači treba da znaju koliko trgovci povećavaju cijene

Kako je za "Dan" kazao dr Jovan Rabrenović iz Instituta ekonomskih nauka, ovaj predlog ne polazi od populističke ideje administrativnog određivanja cijena, već od regulatorne potrebe da potrošač dobije jasniju, potpuniju i uporedivu informaciju o kretanju cijena proizvoda koje svakodnevno kupuje.

– Sidrene ili referentne cijene jesu dodatna informacija uz važeću maloprodajnu cijenu proizvoda. Njihova svrha je da potrošaču pokažu pouzdan uporedni orijentir iz ranijeg perioda, kako bi mogao lakše procijeniti da li je sadašnja cijena realna, uobičajena ili pretjerano uvećana. Suština ovog instituta nije u tome da država propiše koliko neki proizvod mora da košta, već da potrošaču omogući da ne gleda samo trenutnu cijenu, nego i njeno kretanje kroz vrijeme – objasnio je Rabrenović.

Kako je istakao, sidrene cijene ne znače zamrzavanje, administrativno određivanje maloprodajnih cijena, ograničavanje marži, niti ukazuju na sniženja i akcije.

Rabrenović

– Funkcija referentnih cijena je prije svega informativna i disciplinujuća, da smanje informacionu asimetriju između trgovca i potrošača, da olakšaju poređenje i da pojačaju tržišni pritisak na one koji cijene povećavaju netransparentno ili neopravdano – kazao je Rabrenović.

Dodaje da bi to bila jedna od korisnih mjera koja bi pomogla građanima da u referentnom periodu zaštite svoj standard.

Dizel ponovo poskupljuje, Vlada gleda i ne reaguje

U prva tri mjeseca 2026. godine, cijene su u prosjeku bile više za 2,9 odsto u odnosu na isti period prethodne godine, što ukazuje na umjeren, ali stabilan inflatorni pritisak.

Prema projekcijama MMF-a, inflacija u Crnoj Gori za cijelu 2026. godinu trebalo bi da dostigne oko 3,2 odsto.

Sidrene ili referentne cijene postoje kao mjera u niz evropskih država, a jedan od modela u primjeni je u Hrvatskoj, koji je kombinacija dodatne, odnosno bazne cijene i obaveze javne objave cjenovnika na internet stranicama trgovaca.

Kako navodi Rabrenović, pošto Crna Gora već u važećem pravu poznaje pravilo najniže cijene u prethodnih 30 dana kada se objavljuje sniženje, Institut je Ministarstvu za ekonomski razvoj predložio tehnički i tržišno najprimjenjiviji hibridni model. To znači da bi, s jedne strane, ostalo netaknuto postojeće pravilo o ranijoj cijeni kod objave sniženja, a da bi se, s druge strane, kroz izmjene Zakona o zaštiti potrošača uveo poseban institut referentne cijene za unaprijed određeni krug proizvoda i trgovaca.

– Uz tekuću cijenu potrošaču bi se prikazivala i jasno definisana referentna cijena iz prethodnog perioda, dok bi veći trgovci imali obavezu da javno, digitalno i redovno objavljuju važeće cjenovnike u standardizovanom obliku. Direktne koristi za potrošače su jasne. Potrošač lakše poredi ponude. Lakše prepoznaje kada je cijena zaista snižena, a kada je samo drugačije predstavljena. Lakše prati kretanje cijena osnovnih proizvoda kroz vrijeme. Lakše donosi racionalnu odluku o tome gdje i kada da kupi. U krajnjem, dobija bolju zaštitu osnovne potrošačke korpe, ne zato što država umjesto njega kupuje ili određuje cijenu, nego zato što mu obezbjeđuje bolju informaciju bez koje racionalan izbor nije moguć – zaključio je Rabrenović.