Veća plata nije dovoljna ako građaninu poslije kirije ne ostane za život

Iz tog udruženja smatraju da povećanje plata jeste važno, ali da će stvarni efekat nove ekonomske politike zavisiti od toga koliko novca građanima ostane nakon što plate stan, režije, hranu i prevoz.

- Pravo pitanje je: koliko će građaninu ostati nakon što plati stan - navode iz „Mog doma“.

Euro model predviđa minimalne neto zarade od 1.000 eura za zaposlene sa osnovnim i nižim nivoom obrazovanja, 1.250 eura za zaposlene sa srednjim i 1.400 eura za one sa visokim obrazovanjem.

U Udruženju pozdravljaju svako povećanje zarada, ali upozoravaju da ono ne smije biti posmatrano izolovano od drugih troškova života.

- Ako plata poraste, a istovremeno porastu zakupnine, cijene stanova, troškovi kredita, režije i drugi osnovni troškovi, dio ili cijeli efekat povećanja zarade može biti potrošen upravo na stanovanje - navode oni.

Prema posljednjem Popisu stanovništva, domaćinstava i stanova, u Crnoj Gori postoji 23.218 podstanarskih domaćinstava, odnosno 10,8 odsto svih domaćinstava. Još 21.295 domaćinstava živi u stanovima roditelja, djece ili drugih rođaka.

- To znači da stambeno pitanje nije pitanje malog broja građana, već jedno od ključnih pitanja životnog standarda u Crnoj Gori - poručuju iz „Mog doma“.

Istovremeno, prosječna neto zarada u Crnoj Gori u avgustu 2026. godine iznosila je 1.040 eura.

Udruženje smatra da bi Vlada trebalo da uvede poseban „Test stanovanja Euro modela 2027 - kojim bi se za različite kategorije domaćinstava izračunavali prihodi, troškovi stanovanja i iznos novca koji građanima ostaje nakon podmirenja osnovnih potreba.

Kako navode, analiza bi trebalo da obuhvati neto prihod domaćinstva, prosječnu tržišnu zakupninu, troškove električne energije, vode, grijanja i drugih režija, kao i troškove hrane i prevoza.

Takođe, trebalo bi pratiti procenat prihoda koji odlazi na stanovanje i iznos koji domaćinstvu ostaje nakon podmirenja osnovnih životnih troškova.

- Jer nije isto kada građaninu nakon plate i stanovanja ostane 600 eura i kada mu ostane 300 eura. To je stvarni životni standard - ističu iz Udruženja.

U „Mom domu“ posebno ukazuju na kretanje cijena nekretnina.

Prema najnovijim podacima MONSTAT-a, prosječna cijena novogradnje u Crnoj Gori u drugom kvartalu 2026. godine iznosila je 2.557 eura po kvadratnom metru.

- Zbog toga pitanje stanovanja više nije samo pitanje socijalne politike. Stanovanje je ekonomska politika - poručuju iz Udruženja.

Kako navode, država povećanjem zarada, bez istovremenog praćenja cijena stanova i zakupnina, rizikuje da dio ekonomskog efekta većih primanja završi na tržištu nekretnina, umjesto u povećanju stvarne kupovne moći građana.

Iz „Mog doma“ naglašavaju da ne tvrde da će Euro model automatski dovesti do rasta kirija, ali smatraju da ekonomska politika mora uzeti u obzir mogućnost da veći raspoloživi prihodi povećaju potražnju za nekretninama, dok ograničena ponuda i nedovoljno uređeno tržište zakupa mogu stvarati dodatni pritisak na cijene.

Podstanari, kako navode, ne traže da država određuje tržišnu cijenu svakog stana, već da konačno uredi tržište zakupa.

Podsjećaju da je Ministarstvo prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine otvorilo javne konsultacije o izradi Nacrta zakona o zakupu stanova, uz obrazloženje da je tržište dugoročnog zakupa u privatnom vlasništvu nedovoljno uređeno i transparentno. Rok za dostavljanje komentara je 9. oktobar 2026. godine.

- Euro model, stambena politika i novi zakon o zakupu stanova ne smiju biti posmatrani kao tri odvojene politike. To mora biti jedan sistem - poručuju iz Udruženja.

Prema njihovom stavu, veće zarade moraju značiti bolji život, a ne samo veću cijenu stana.

Iz „Mog doma“ zato traže da Vlada u procjenu efekata Euro modela uključi troškove stanovanja i zakupnine, uvede redovno praćenje cijena dugoročnog zakupa po opštinama i procenat prihoda koji domaćinstva izdvajaju za stanovanje.

Traže i uvođenje pokazatelja raspoloživog prihoda nakon stanovanja kao jednog od pokazatelja životnog standarda, ubrzanje donošenja Zakona o zakupu stanova, veću pravnu zaštitu zakupaca i zakupodavaca, razvoj sistema javnog i pristupačnog najma, kao i uključivanje postojećeg stambenog fonda koji nije u funkciji stanovanja u dugoročnu stambenu politiku.

Iz Udruženja poručuju da povećanje zarada treba povezati sa mjerama kojima se povećava dostupnost stanovanja.

- Ne pitamo samo koliko će građanin zarađivati od januara 2027. godine. Pitamo koliko će mu ostati kada plati kiriju - navode iz „Mog doma“.

Dodaju da se uspjeh Euro modela, ukoliko je cilj povećanje životnog standarda, ne može mjeriti samo novim iznosom plate.

- Mora se mjeriti i odgovorom na pitanje: koliko novca građaninu ostane za život nakon što plati svoj dom - zaključuju iz Udruženja podstanara Crne Gore „Moj dom“.