Đilasove kritike i formiranje novih pogleda (3): Napadajući birokratiju nazvao je ''kastom''

Đilas je kao izazove socijalističkoj demokratiji podjednako označio borbu protiv ostataka građanskih (buržoaskih) snaga i borbu protiv birokratskih pojava u postojećem socijalističkom društvu. Pozivajući se na teze Marksa i Lenjina o dvostrukoj opasnosti po socijalizam i pobjedničku radničku klasu (od poražene buržoazije i sopstvene birokratije), Đilas je posebno istakao opasnost od birokratije kao privilegovane kaste, koja u razvoju socijalističke demokratije gubi smisao i društvenu funkciju: "Razvitak diktature proletarijata, socijalističke demokratije, može ići, dakle, u dva pravca: u pravcu njenog odumiranja u onom stepenu u kome jača sam socijalizam, ili u pravcu jačanja i pretvaranja birokratije u privilegisanu kastu koja živi na račun društva kao cjeline, iako mu više, na određenom stupnju razvitka proizvodnih snaga, nije potrebna ni za borbu protiv kapitalističkih ostataka – pošto ovih nema, ili ih ima u mjeri nebitnoj za razvoj društva, ni za organizaciju proizvodnje, jer slobodno udruženje proizvođača može već samo i da rukovodi procesom proizvodnje." Na taj način, Đilas je ukazao na trenutnu situaciju u kojoj se nalazi socijalizam (pa samim tim i jugoslovenski), a to je prekretnica između minule faze borbe protiv starih snaga za pobjedu revolucije i učvršćenje socijalističkih odnosa i nove faze u kojoj dominira razvoj i dalja izgradnja socijalizma. Nova faza, međutim, podrazumijeva i nove mjere, odnosno (postepeno i zakonomjerno) ukidanje diktature proletarijata, dok produžetak stare faze znači konzerviranje postojećih odnosa i očuvanje raznih oblika centralizacije, dogmatizacije i administrativne kontrole. Tu se, samo po sebi, postavlja i važno političko pitanje: podržati postupno sprovođenje demokratizacije društva ili stati na stranu jačanja birokratije i birokratskih odnosa. Đilas se odlučno i nedvosmisleno opredjeljuje za prvu opciju. Takođe, to je bilo prvi put, koliko je poznato, da je u javnosti Đilas za birokratiju upotrebio termin "kasta" i da joj je pritom preciznije odredio ulogu. Dakle, privilegovani, parazitski sloj, jednako prevaziđen i štetan po društvo.

Đilasove kritike i formiranje novih pogleda (2): Osporio svrhu održavanja izbora u Jugoslaviji

Važno je zapaziti da je Đilas pomenuto opredjeljivanje posredno povezao i sa pitanjem za ili protiv SSSR-a. Naime, na primjeru SSSR-a Đilas je izveo zaključak da je došlo do novih istorijskih pojava, nastalih u okviru socijalizma. Te nove pojave su upravo birokratske pojave, koje su karakteristične za SSSR, ali ih ima i u Jugoslaviji, jer po Đilasu predstavljaju istorijsku nužnost u izgradnji socijalizma. Međutim, za razliku od SSSR-a, gdje je vremenom došlo do stvaranja "privilegisanog sloja birokratije, do birokratskog centralizma, do privremenog pretvaranja države u 'silu iznad društva'", u Jugoslaviji birokratske tendencije, koje takođe postoje, po Đilasovom uvjerenju, neće pobijediti zbog drugačijih istorijskih uslova i drugačijih tendencija razvitka, smanjenja uloge birokratije i veće inicijative masa u upravljanju. Prema tome, pošto su birokratske tendencije zakonita pojava u razvoju socijalizma, da bi se one spriječile potrebna je svjesna borba javnosti protiv njih. Imajući ovo u vidu, stiče se utisak da se Đilasovo preispitivanje polako sve više usmjerava (ili bar ima takve tendencije) sa sovjetskog na jugoslovenski sistem. Naravno, u daljem razvoju kritike birokratskih pojava Đilas će se dosljedno držati primjera SSSR-a i njegovog društva, kao glavnog pokazatelja devijacija socijalističkih sistema.

PRIREDIO: MILADIN VELjKOVIĆ

(NASTAVIĆE SE)