Knez Mihailo i duh evropske Srbije (6): Knez Miloš boravio u Topčiderskom konaku

Jedan od trgovaca, Ćir-Guša nije htio da uzme novo odijelo, već je naručio novo tursko. U susretu sa knezom, na pitanje: "– Kad ćeš ti, Ćir-Guša, da promijeniš odijelo, kao i drugi?", stiže odgovor: "– Tek onda, Gospodaru, kad uspiješ da otjeraš Turke iz Beograda! Prije toga neću ni za glavu!" Knez se na ove riječi zbunio, ali brzo odgovorio trgovcu: " – Daješ li riječ, Ćir-Gušo? – I više, Gospodaru: glavu! – E, onda, da znaš da nećeš dugo čekati! Možeš već da poručiš njemačko odijelo..." Poslije godinu dana, turski garnizoni su napustili srpske gradove, a Ćir-Guša je istog dana "osvanuo u nemeckom odijelu''.

Stari konak u Beogradu je, kao vladarska rezidencija, inače naziv za kuću koju je oko 1840. godine podigao Stojan Simić na neparnoj strani današnjeg Bulevara kralja Aleksandra y Beogradu, između ulica Dragoslava Jovanovića i Krunske. Simić je svoju kuću prodao državi, kojoj je bio potreban dvor za novog kneza, Aleksandra Karađorđevića. Kuća je potom prepravljana i proširivana nekoliko puta. Za vrijeme svoje druge vladavine, knez Miloš nije volio da boravi u Starom konaku. Kao razlog je navodio što su mu sobe suviše velike, za šta je krivio Simića kada je gradio kuću. Čak je jednu sobu htio i da pregradi, ali je odustao zbog protivljenja kneza Mihaila. Najveći dio druge vladavine stari knez je proveo u svom Točiderskom konaku. Za to vrijeme knez Mihailo je najvećim dijelom boravio u Malom dvorcu, koji je podignut poslije izgradnje Starog konaka, na uglu današnjih ulica kralja Milana i Dragoslava Jovanovića.

Knez Miloš je, po povratku u Srbiju 1859. godine, donio odluku da o svom trošku za sina sagradi reprezentativno zdanje u okviru dvorskog kompleksa – Dvorac za prestolonasljednika Mihaila (ugao današnjih ulica kralja Milana i Andrićevog venca). Stari knez nije dočekao da vidi završenu zgradu, a ni knez Mihailo nije u njoj nikada boravio. Nakon dolaska na presto knez Mihailo je, u oktobru 1860. godine dao novac za dovršetak izgradnje i u njoj smjestio Ministarstvo unutrašnjih djela, u prizemlju, i Ministarstvo inostranih djela, na spratu, sa velikom salom za ministarske sjednice.

Knez Mihailo i duh evropske Srbije (5): Prvi urbanistički plan Beograda

Za vrijeme druge vladavine kneza Miloša uređen je i prostor oko konaka u Topčideru.U aprilu 1859. godine počeli su građevinski radovi na renoviranju i opremanju konaka. Najveći poduhvat bio je izgradnja konaka kneza Mihaila, kao rezidencijalni objekat sa šest soba. Podignut je na uzvišenju sa zadnje strane postojećeg konaka u Topčideru, a izgradnja je okončana do kraja ljeta 1860. godine. Najvjerovatnije je namjena ove građevine bila da služi kao prestolonasljednikov ljetnjikovac. Tada je okončano uređenje puta Beograd – Topčider, a po želji kneza Mihaila uspostavljena je i stalna telegrafska veza. U okviru Topčiderskog konaka uređena je i botanička bašta, sa preko šest stotina različitih vrsta biljaka, čime se zaokruživala velika cjelina dvorskog parka. Još 1859. godine podignut je i obelisk u čast povratka kneza Miloša u zemlju. Obelisk je imao oblik zarubljene piramide na trostepenoj platformi. U okviru parka postavljeno je i nekoliko vrijednih skulptura, jedan veliki vodoskok, napravljeno nekoliko mostića, uređene su staze za šetnju. Po želji kneza Mihaila, uređenje kompletnog parka širi se i na Košutnjak.

PRIREDIO: MILADIN VELjKOVIĆ

(NASTAVIĆE SE)