Strah blokira istinu o državnom teroru

Potrebno je voditi računa da parlamentarna istraga ne zamijeni rad tužilaštva i sudova, već da kroz prikupljanje činjenica i relevantnih saznanja pomogne nadležnim institucijama da eventualno utvrde krivičnu odgovornost, istakao je član Anketnog odbora Zoran Mikić (GP URA)

Za četvrtak, 29. oktobar, zakazana je sjednica Administrativnog odbora Skupštine Crne Gore na kojoj će prva tačka dnevnog reda biti razmatranje zahtjeva za izbor zamjenika predsjednika Anketnog odbora za prikupljanje informacija i činjenica o postupanjima državnih organa i drugih subjekata u slučajevima politički motivisanih ubistava koja su se dogodila od uvođenja višestranačja do danas, kao i o okolnostima fizičkih napada i prebijanja novinara i drugih slobodnih intelektualaca od strane policijskih službenika poznatih kao "crne trojke", a za koje su se u javnosti pojavljivale informacije da su bile zadužene za prebijanje političkih neistomišljenika tadašnje vlasti.
Održavanjem sjednice i razmatranjem zahtjeva biće napravljen prvi korak ka deblokadi rada Anketnog odbora, koji je poslednju sjednicu održao 13. februara, jer ona koja je bila zakazana za 13. mart nije održana, kako je objavljeno na sajtu Skupštine, zbog nedostatka kvoruma, a zapravo jer se bivši predsjednik i premijer Milo Đukanović nije odazvao pozivu da bude saslušan. Istog dana ostavku na mjesto predsjednika Anketnog odbora podnio je poslanik DPS-a Andrija Nikolić, a prije njega to je učinio i zamjenik predsjednika, lider DNP-a Milan Knežević.

Tokom 11 sjednica pred Anketnim odborom saslušani su Duško Marković, Milan Paunović, Brajuško Brajušković i Vojo Laković, dok se pozivu, osim Đukanovića, nisu odazvali bivši policijski funkcioneri Milosav Senčo Sekulović i Milan Vujanović.

Микић

Član Anketnog odbora, poslanik GP URA Zoran Mikić, kazao je za "Dan" da očekuje da se konačno stvore uslovi za nastavak rada pomenutog skupštinskog radnog tijela, uz napomenu da nije zadovoljan dosadašnjom dinamikom i konkretnim rezultatima rada.

– Nedopustivo je da skupštinsko tijelo koje treba da se bavi tako ozbiljnim pitanjima, kao što su politički motivisana ubistva, napadi na novinare i organizovano prebijanje političkih neistomišljenika, mjesecima ne zasjeda zbog političkih nesuglasica i političkih kalkulacija.

Izbor novog rukovodstva ne smije biti samo formalno deblokiranje rada ovog odbora, već i početak ozbiljnijeg, intenzivnijeg i sadržajnijeg rada. Dosadašnja saslušanja jesu otvorila određena važna pitanja i omogućila da se u javnosti čuju svjedočenja o događajima koji su godinama opterećivali crnogorsko društvo. Međutim, nijesmo dobili dovoljno konkretnih odgovora o tome ko je nalagao, organizovao i sprovodio i ko je prikrivao nezakonito postupanje prema političkim neistomišljenicima, novinarima i građanskim aktivistima. Ne smijemo dozvoliti da Anketni odbor za tzv "crne trojke" postane još jedna propuštena prilika da se rasvijetle mračne stranice naše političke prošlosti – poručio je Mikić.

Mikić: Potrebni odgovori ko je korišćen za političke obračune

Da bismo stavili tačku na neke mračne periode iz prethodne tri decenije, Crna Gora mora dobiti odgovor na pitanje da li su djelovi državnog i bezbjednosnog aparata korišćeni za političke obračune, ko je za to odgovoran i zašto institucije decenijama nijesu uspjele da rasvijetle brojne slučajeve. Bez istine i odgovornosti nema ni suštinskog raskida sa praksama koje su ugrožavale demokratiju, slobodu govora i osnovna ljudska prava, istakao je Mikić.

On smatra da pred Anketnim odborom treba da se pojave svi koji mogu doprinijeti utvrđivanju činjenica, bez obzira na to koje su funkcije obavljali ili kojoj političkoj strukturi pripadaju.

– Istovremeno, potrebno je voditi računa da parlamentarna istraga ne zamijeni rad tužilaštva i sudova, već da kroz prikupljanje činjenica i relevantnih saznanja pomogne nadležnim institucijama da eventualno utvrde krivičnu odgovornost –istakao je Mikić.

Лаковић

РТЦГ

Prof. dr Vojo Laković, koji je svjedočio pred Anketnim odborom kao jedna od prvih žrtava "crnih trojki", istakao je da najava sjednice Administrativnog odbora na kojoj bi se konačno izabrao zamjenik predsjednika i time, nakon višemjesečnog zastoja, deblokirao njegov rad, formalno budi nadu.

– Međutim, kao profesor bezbjednosti i čovjek sa dugogodišnjim profesionalnim iskustvom, naučio sam da procese cijenim po rezultatima, a ne po administrativnim namjerama. Dosadašnji učinak odbora je, nažalost, direktna slika sistemske opstrukcije i straha od suočavanja sa prošlošću. Formiranje ovog tijela predstavljalo je tračak nade da će se država napokon institucionalno pozabaviti fenomenom državnog terora, politički motivisanih ubistava i prebijanja neistomišljenika od strane takozvanih "crnih trojki". Umjesto toga, dobili smo višemjesečnu blokadu – kazao je Laković, odgovarajući na pitanja "Dana".

Saslušati pripadnike Sedme uprave

Upitan koga bi još trebalo saslušati pred Anketnim odborom, profesor Laković ističe da je lista dugačka, a da odbor mora pokazati institucionalnu hrabrost.

– Prvenstveno, odbor mora insistirati na saslušanju svih ključnih donosilaca odluka iz tog perioda, šefova tadašnje Sedme uprave Službe državne bezbjednosti, kao i policijskih funkcionera koji su rukovodili jedinicama iz kojih su regrutovane ove neformalne grupe za prljave poslove. Posebno insistiram na tome da se pred odborom saslušaju bivši pripadnici ozloglašene Sedme uprave, koji, apsurdno, i danas pokrivaju visoke i odgovorne funkcije unutar našeg bezbjednosnog sistema. Njihovo svjedočenje bi ogolilo kontinuitet i dubinu infiltracije starih kadrova u nove strukture. Takođe, izuzetno je važno javno saslušati tadašnja vojna lica koja su bila direktne žrtve represije Sedme uprave i "crnih trojki". Ti ljudi, kao profesionalci koji su zakletvom služili otadžbini, prošli su kroz golgotu samo zato što su se suprotstavili kriminalizaciji bezbjednosnog sektora. Naravno, ne smije se stati na bjekstvu Mila Đukanovića od javnog saslušanja. On i njegovi najbliži saradnici iz tog političkog vrha moraju položiti račune, poručio je Laković.

Naglašava da se politički odnos prema Anketnom odboru najbolje oslikava kroz ponašanje Demokratske partije socijalista.

– Svjedoci smo da ta partija drži apsolutni crnogorski rekord u učešću u svim mogućim i nemogućim skupštinskim odborima, radnim tijelima i plenumima. Međutim, kada je na red došao Anketni odbor koji se bavi "crnim trojkama" nastao je muk i naprasni bojkot. Šta to zapravo znači i kakvu poruku šalje građanima Crne Gore? Odgovor ne zahtijeva duboku političku analizu, već samo elementarnu logiku. Da su njihove namjere i ranije akcije čiste, oni bi jedva dočekali priliku da učestvuju u radu ovog odbora. Da imaju i jedan jedini validan kontraargument, došli bi da se suoče sa činjenicama i pred licem cijele crnogorske javnosti dokažu da mi – koji smo bili prve žrtve tog sistema i koji o tome javno govorimo (da se izrazim akademski pristojno i kulturno) ne govorimo istinu. Umjesto suočavanja, izabrali su bjekstvo i ignorisanje. Njihov bojkot ovog odbora nije znak nikakvog političkog principa, već klasičan izraz političkog kukavičluka. Kada odbijete da se suočite sa istinom na mjestu koje je za to zakonom predviđeno, vi zapravo šaljete prećutno priznanje narodu Crne Gore – naglašava Laković.

Po njegovim riječima, građani ove zemlje su dovoljno mudri da prepoznaju razliku između onih koji s dokazima i ličnim ožiljcima izlaze pred javnost i onih koji se kriju iza partijskih saopštenja, dok institucije sistema, zabavljene sopstvenim budžetima, okreću glavu na drugu stranu.

– Istina o državnom teroru ima jednu nezgodnu osobinu – uvijek nađe svoj put, bez obzira na to koliko je institucije ignorisale, a politički kreatori od nje bježali – istakao je Laković.

Laković nije pozivan u tužilaštvo

Nakon svjedočenja pred Anketnim odborom, Lakovića nije pozvalo ni Specijalno državno tužilaštvo (SDT) ni bilo koji drugi nadležni organ da dopuni svoj iskaz ili pruži dodatne materijalne dokaze.

– Odgovor je kratak i poražavajući: ne, nijesam pozivan. Ipak, ne smijemo biti previše strogi prema našem tužilaštvu. Potpuno je razumljivo što oni nemaju vremena za tamo neka "marginalna" pitanja poput prebijanja slobodnih intelektualaca i političkih ubistava. Naše pravosuđe trenutno bije mnogo teže i kompleksnije bitke – poput onih koje se tiču obračuna sopstvenih koeficijenata, administrativnih procedura i, naravno, gorućeg pitanja povećanja plata. Dok se te sudbonosne administrativne i finansijske dileme u tužilaštvu ne riješe, očigledno je da vladavina prava i otkrivanje istine o žrtvama bivšeg režima moraju malo da pričekaju na klupi za rezervne igrače. Ako tužilaštvo ne nađe vremena, ja ću, kao što sam i najavio, pravdu za ono što sam preživio tražiti pred međunarodnim institucijama, kazao je Laković.

Preuzmite našu aplikaciju