Volite majonez? Kardiolozi otkrivaju koliko kašika dnevno je prihvatljivo

Prerađeno meso, pržena hrana i namirnice bogate zasićenim mastima često se povezuju sa povećanim rizikom od nakupljanja masnih naslaga u arterijama.

Do ateroskleroze dolazi kada se u arterijama nakupljaju holesterol, kalcijum i druge supstance, što može ograničiti protok krvi i povećati rizik od ozbiljnih kardiovaskularnih problema.

"Majonez svakako može biti deo uravnotežene ishrane ako se jede umjereno", kaže kardiolog dr Čeng-Han Čen za magazin "Parade".

Dodaje da je veći problem veličina porcije i preporučuje da se količina ograniči na jednu do dvije kašike po obroku.

Majonez je veoma kaloričan, pa redovna konzumacija u velikim količinama može doprinijeti prekomjernoj tjelesnoj težini i upalnim procesima.

"Pojedina ulja mogu imati visok udeo zasićenih masti", objašnjava kardiološkinja dr Tisa Saha. "Zasićene masti podižu nivo LDL holesterola, a upravo visoke vrednosti LDL-a podstiču razvoj plaka", dodaje ona.

Majonez ipak nije jedini faktor rizika za aterosklerozu. Dr Čen i dr Saha navode i visok krvni pritisak, pušenje, fizičku neaktivnost, genetiku, starost, neregulisan dijabetes i ishranu bogatu zasićenim mastima.

"Kada nakupljanje plaka postane izraženo, može ograničiti protok krvi i izazvati simptome poput bola u grudima, pritiska ili nedostatka vazduha", upozorava dr Čen.

Začepljene arterije mogu povećati rizik od srčanog i moždanog udara, kao i bolesti perifernih arterija.

"Kada plak pukne, dolazi do srčanog ili moždanog udara", kaže dr Saha.

Dr Čen preporučuje fizičku aktivnost i izbjegavanje duvana, dok dr Saha naglašava važnost kontrole LDL holesterola, šećera u krvi i krvnog pritiska.