Majer za "Dan": Ako Crna Gora ne uđe u EU, to će biti katastrofa za proces proširenja

Мајар

-Приватна архива

Preuzmite našu aplikaciju

PRIDRUŽITE NAM SE NA VIBER
COMMUNITY

PRATITE NAS
I NA TELEGRAM KANALU

PRATITE NAS
I NA WHATSUP KANALU

SLUŠAJ VIJESTI

Majar za "Dan": Ako Crna Gora ne uđe u EU, to će biti katastrofa za proces proširenja

Zaustavljanje evropskog puta Crne Gore ne bi predstavljalo samo neuspjeh te države, već bi ozbiljno ugrozilo kredibilitet čitavog procesa proširenja Evropske unije, upozorava francuski stručnjak za evropske integracije Sebastijen Majar.

On smatra da je članstvo Crne Gore 2028. godine ostvarivo, ali ističe da ni završetak pregovora neće biti garancija pristupanja.

– Ako Crna Gora ne postane članica ili ako njen put ka članstvu bude zaustavljen, to bi ozbiljno narušilo proces proširenja, i to mnogo šire od same Crne Gore. Poslalo bi poruku da je proširenje praktično nemoguće, čak i u slučaju Crne Gore. To bi bila katastrofa za čitav proces – kaže u intervjuu za "Dan" specijalni savjetnik Instituta "Žak Delor" i saradnik instituta "Čatam haus", koji živi i radi u Londonu. 

Crna Gora želi da postane članica Evropske unije 2028. godine. Smatrate li da je to realan cilj i može li se dogoditi da završimo reforme i pregovore, a da pristupanje ipak bude odloženo zbog političkih odluka pojedinih članica?

Prošle sedmice vratio sam se iz Podgorice. To je bila moja treća posjeta Crnoj Gori i pažljivo pratim pregovore. U trenutku našeg razgovora očekuje se zatvaranje još nekoliko poglavlja, tako da zasad sve ide dobro. Zemlja sprovodi reforme i vjerujem da je izvodljivo da 2028. postane punopravna članica EU. Pregovori bi trebalo da budu završeni do kraja ove ili početkom naredne godine. Ali nije sve u rukama Crne Gore. Ako pristupni ugovor bude potpisan, recimo, početkom ljeta 2027, proces će u velikoj mjeri zavisiti od 27 država članica koje treba da ga ratifikuju. Istovremeno, važno je političko ponašanje same Crne Gore i njena sposobnost da prevaziđe unutrašnje sporove, uključujući one povezane sa ponašanjem predsjednika Skupštine Andrije Mandića. Crna Gora ne smije drugim državama pružiti opravdane razloge da zaustave proces. Posebno će biti važno kako će se postaviti Hrvatska, Holandija i Francuska. Veoma važni biće i izbori koji se očekuju naredne godine. Ne znamo još njihov tačan datum, ali moraju biti sprovedeni na demokratski način, a rezultate moraju prihvatiti svi. Nivo demokratije koji Crna Gora tada pokaže biće ključan.

​Treba pomoći razvoju sjevera

Može li članstvo u EU pomoći da se smanje velike razlike u razvijenosti sjevera i juga Crne Gore?

Iskreno se nadam da će evropska sredstva doprinijeti razvoju sjevera Crne Gore. Iako je zemlja mala, regionalne nejednakosti su izražene, a koliko sam upoznat, posljednjih godina su se i produbile.

Evropski kohezioni fondovi namijenjeni su upravo smanjivanju takvih razlika. Građani koji žive izvan Podgorice mogli bi imati koristi od bolje željezničke infrastrukture, kvalitetnijih saobraćajnih veza i većih mogućnosti za obrazovanje i stručno osposobljavanje.

Šta će građani Crne Gore zaista dobiti članstvom? Koje koristi mogu osjetiti relativno brzo, a za koje će biti potrebne godine?

Iskustva prethodnih proširenja uglavnom su priče o uspjehu. Pogledajte Poljsku, Portugal, Španiju, Irsku ili Grčku i uporedite njihov današnji životni standard sa onim u vrijeme pristupanja. Promjene su ogromne. Ono što bi Crna Gora mogla relativno brzo da osjeti jeste pristup novim evropskim sredstvima za infrastrukturu i modernizaciju različitih sektora. Mnogo će zavisiti od toga koliko efikasno bude upravljala tim novcem. Postepena integracija već omogućava da se razlika između statusa kandidata i punopravnog članstva smanjuje. Crna Gora određene koristi može osjetiti i prije formalnog pristupanja. Primjeri su lakši prenos novca, uklanjanje pojedinih prepreka i buduće ukidanje dodatnih troškova rominga.

Francuska ima važnu ulogu u procesu proširenja. Kako ocjenjujete njen odnos prema pristupanju Crne Gore i koliko bi predstojeći predsjednički izbori mogli uticati na naš evropski put?

Francuska je tradicionalno bila skeptična prema proširenju sve do 2022. godine. Taj stav promijenio se nakon geopolitičkog šoka izazvanog ratom u Ukrajini. Danas Francuska podržava proširenje kao način izgradnje snažnije i uticajnije Evropske unije. Predsjednik Emanuel Makron podržava i pristupanje Crne Gore. Međutim, kada Crna Gora bude spremna za članstvo, Francuska će imati novog predsjednika. Bez obzira na to da li će on dolaziti sa krajnje desnice, krajnje ljevice ili iz političkog centra, ratifikacija pristupnog ugovora biće zahtjevna. Zato bi Francuska mogla biti najteža među 27 članica kada je riječ o ratifikaciji. Ipak, važno je naglasiti da Francuzi nemaju ništa posebno protiv Crne Gore. Njihove rezerve odnose se na proširenje uopšte.

U EU se razmatraju dodatni zaštitni mehanizmi za buduće članice, uključujući ograničenja pojedinih prava u slučaju demokratskog nazadovanja. Znači li to da bi Crna Gora mogla ući u EU pod drugačijim uslovima?

Ti mehanizmi su u skladu sa načelom jednakosti članica. Njihov cilj nije da se novim državama postave veći zahtjevi, već da se obezbijedi poštovanje obaveza koje su prihvatile tokom pregovora. To je pouka iz prethodnih proširenja. Pokazalo se da EU ima znatno manje mogućnosti da utiče na državu kada ona postane članica nego dok je kandidat. Vidjeli smo demokratsko nazadovanje u pojedinim zemljama, posebno u Mađarskoj pod Viktorom Orbanom, kada je Unija morala da traži nove instrumente reagovanja. Od Crne Gore se ne traži da postigne više od drugih, već da poštuje ono na šta se obavezala. Članstvo ne znači samo korišćenje evropskih fondova i jedinstvenog tržišta; ono podrazumijeva saradnju u dobroj vjeri i poštovanje zajedničkih pravila.

Iskustvo Hrvatske pokazuje da članstvo otvara nove mogućnosti, ali ne rješava automatski sve probleme. Šta Crna Gora može naučiti iz tog primjera?

Hrvatska je dobar primjer postepene integracije. Postala je članica EU 2013. godine, a zatim pristupila šengenskom prostoru i uvela euro. Međutim, za Crnu Goru je posebno važno kako se Hrvatska danas odnosi prema njoj. Proširenje je i mirovni proces. Njegov cilj nije samo ekonomsko povezivanje, već i prevazilaženje istorijskih neslaganja i zacjeljivanje rana iz prošlosti. Ne možete postati članica Evropske unije ako nijeste spremni na pomirenje sa susjedima. To važi i za kandidate i za postojeće članice.

Može li pristupanje Crne Gore imati širi geopolitički značaj i podstaći ostale zemlje zapadnog Balkana da ubrzaju reforme?

Jedan od ključnih ciljeva pristupanja Crne Gore jeste da ono posluži kao podsticaj drugima. Crna Gora može postati 28. članica EU, ali ne smije biti posljednja koja će pristupiti. Njeno članstvo obnovilo bi kredibilitet čitavog procesa i pokazalo Srbiji, Sjevernoj Makedoniji, Albaniji i drugim zemljama da je evropska perspektiva ostvariva. Albanija bi možda mogla pristupiti ubrzo nakon Crne Gore. S druge strane, ako Crna Gora ne uspije, to bi poslalo pogubnu poruku da je proširenje nemoguće čak i kada je riječ o zemlji koja je najdalje odmakla u pregovorima. Danas se na Zapadnom Balkanu sve jasnije vidi podjela između zemalja koje napreduju i onih koje zaostaju. Srbija ne ostvaruje napredak, proces u Bosni i Hercegovini je ozbiljno blokiran, pet članica EU i dalje ne priznaje Kosovo, a Sjeverna Makedonija je zarobljena u bilateralnom sporu sa Bugarskom.

Francuska može biti prepreka

Da li bi promjena vlasti u Francuskoj mogla dovesti u pitanje ratifikaciju pristupnog ugovora Crne Gore?

Kada Crna Gora bude spremna za članstvo, Francuska će već imati novog predsjednika. Ko god to bio, ratifikacija će biti zahtjevna zbog složene ustavne procedure. Potrebna je kvalifikovana parlamentarna većina, a alternativa je referendum, čiji je ishod uvijek neizvjestan.



 

 

Preuzmite našu aplikaciju

PRIDRUŽITE NAM SE NA VIBER
COMMUNITY

PRATITE NAS
I NA TELEGRAM KANALU

PRATITE NAS
I NA WHATSUP KANALU

Komentari ()

Vezane vijesti

IZBOR UREDNIKA