Evropske integracije nijesu ugasile stare podjele: Na pragu Evrope, Crna Gora ponovo u rovovima identiteta

Evropski put nije proizveo nacionalizam u Crnoj Gori, ali je njegova završnica stvorila politički trenutak u kojem su stare nacionalne podjele ponovo postale najisplativije sredstvo mobilizacije birača, što dokazuje da problem koji imamo sa nacionalizmom nikada nismo ni prevazišli.

Dok građani u Evropskoj uniji vide vladavinu prava, veće plate, sigurnost i život u uređenoj državi, dio političkih elita približavanje Briselu doživljava kao posljednju priliku da prije zatvaranja evropskog procesa izbori što više simboličkih, kadrovskih i identitetskih ustupaka za "svoj" narod.

Zato se evropski rječnik sve češće koristi kao pokriće za stare nacionalne zahtjeve. Jedni se pozivaju na manjinska prava dok Ulcinj predstavljaju kao isključivo albanski grad i direktorsku funkciju u školi vezuju za nacionalnost kandidata. Drugi odgovaraju pričom o novoj ugroženosti Srba, službenom statusu srpskog jezika i povratku trobojke. Istovremeno se Bosna i Hercegovina proglašava nacionalnom maticom Bošnjaka iz Crne Gore, dok se sa druge strane oživljavaju teze o 1918. godini i Srbiji kao okupatoru.

Problem, dakle, nije u legitimnom pravu svakog naroda da čuva svoj jezik, kulturu i simbole. Problem nastaje kada se škola, grad, institucija ili državna funkcija proglase nacionalnim plijenom, a ravnopravnost pretvori u prebrojavanje čiji čovjek mora da sjedi u kojoj fotelji. Tada evropske vrijednosti prestaju da budu zajednički okvir i postaju oružje u domaćoj borbi za moć.

Crna Gora se zato nalazi pred paradoksom: što je formalno bliža Evropskoj uniji, to je politički govor sve dublje u rovovima prošlosti. Evropa nam nije vratila nacionalizam; ona je samo pokazala da ga nikada nijesmo istinski prevazišli, već samo privremeno potisnuli dok su postojali važniji državni ciljevi. Sada, kada se članstvo približilo, nacionalne elite pokušavaju da prije ulaska u EU utvrde svoje pozicije. Zbog toga će pravi test evropske zrelosti Crne Gore biti sposobnost da zaštiti sve identitete, a da nijednom ne dozvoli da prisvoji državu.

Evropske integracije nijesu ugasile stare podjele: Na pragu Evrope, Crna Gora ponovo u rovovima identiteta

Mustava Canka

arhiva

Canka: Nervoza će rasti do izbora

Da se radi o političkim računicama, koje se mnogima, na kraju, neće isplatiti saglasan je i poznati crnogorski novinar i publicista Mustafa Canka.

– Sve su ovo, prije svega, znakovi koji ukazuju na činjenicu da je predizborna kampanja već počela i da će biti duga, a na momente i prljava. Političke grupacije koje se i danas služe nacionalizmom malo šta novo mogu da ponude biračima – rekao je Canka za "Dan".

On očekuje da će politička nervoza rasti kako se bude približavao jun 2027. godine. Ipak, smatra da nacionalističke političke strukture nemaju dovoljno snage i resursa za izazivanje opasnih tenzija, dok Evropska unija, kako je ocijenio, ostaje nezainteresovani posmatrač političke predstave.

– Ključna odgovornost je na crnogorskim građanima. Oni moraju biti svjesni da demokratija ima cijenu, koju će, zavisno od sopstvenog izbora, morati da plate. Izbori su ogledalo pred kojim se ogleda jedna politička zajednica – kazao je Canka.

Crna Gora nema jedinstvenu evidenciju nacionalističkih i šovinističkih istupa, pa njihov ukupan broj nije moguće precizno utvrditi. Zaštitnik ljudskih prava je tokom 2025. imao 18 predmeta zbog govora mržnje, dok ih je godinu ranije bilo šest. Policija je evidentirala 15 prijava za diskriminatorno postupanje, a u svima je osnov bila nacionalna pripadnost. U 13 slučajeva postupanje je kvalifikovano kao vrijeđanje po Zakonu o javnom redu i miru, jedan slučaj po članu 370 Krivičnog zakonika, a jedan kao remećenje javnog reda i mira. Pred sudovima je bilo šest predmeta za izazivanje nacionalne, rasne i vjerske mržnje. Dva su pravosnažno okončana osuđujućim presudama. Zaštitnik je zatražio uspostavljanje jedinstvene baze slučajeva govora mržnje.

Jedan od mogućih odgovora na pitanje zašto nacionalne teme ponovo potiskuju ekonomiju leži u načinu na koji je organizovana sadašnja vlast. Premijer Milojko Spajić predvodi Pokret Evropa sad, stranku koja je osnovana na obećanjima o većim platama, boljem životu i prevazilaženju identitetskih podjela. Ipak, opstanak njegove vlade zavisi i od partija koje političku snagu godinama grade upravo na pitanjima nacije, jezika, zastave, crkve i istorije. Zato ekonomski program ostaje zvanična politika Vlade, dok nacionalne teme postaju sredstvo za očuvanje stranačke podrške i mobilizaciju birača. Spajić takve istupe često prećutkuje jer bi otvaranje sukoba sa koalicionim partnerima moglo ugroziti parlamentarnu većinu. Posljedica je vlast sa dva lica: jednim okrenutim Briselu, investicijama i životnom standardu, a drugim starim podjelama. Dok premijer obećava evropsku budućnost, njegovi partneri sve češće otvaraju teme za koje se vjerovalo da će na evropskom putu ostati u prošlosti. Tako nacionalizam postaje cijena političke stabilnosti, a građani ponovo plaćaju račun tuđih borbi za vlast.

Preuzmite našu aplikaciju