Između savezništva i sukoba u parlamentu

Prema ocjeni politikologa, dr Aleksandra Ćukovića, to nije samo posljedica aktuelnih događaja već obrazac koji je vremenom postao gotovo trajno obilježje partijskog sistema.

– U Crnoj Gori je ovakva dinamika rezultat dugogodišnje političke polarizacije (identitetskih i nacionalnih pod‌jela) i nestabilnih većina nakon 2020. godine, gd‌je se svaka kriza koristi za prekompoziciju moći ili redefinisanje koalicionih kapaciteta, kazao je Ćuković za "Dan".

On ocjenjuje da se takvi odnosi među političkim akterima ne mogu posmatrati samo kroz prizmu najnovijih događaja već i kao dio šireg i dugotrajnijeg obrasca.

– Ne samo u svjetlu najnovijih dešavanja već kao hronično stanje crnogorskog partijskog sistema, odnosi među političkim činiocima pretvorili su se u permanentno nastojanje za istjerivanjem na čistac. Umjesto traženja minimalnog konsenzusa, konstantno svjedočimo proizvodnji vještačkih kriza čiji je cilj da se politički konkurenti, kako oni u opoziciji, tako i oni unutar vladajuće većine, primoraju na izjašnjavanje o osjetljivim identitetskim ili kadrovskim pitanjima, istakao je Ćuković.

On, međutim, ukazuje da takvo istjerivanje ne mora uvijek imati dugoročan politički ishod.

– Katkad je riječ o temama gd‌je prevladavaju partikularni interesi, pa se ovo `istjerivanje` završava samo kao prolazna politička trgovina, ali u suštini ono predstavlja matricu stalne destabilizacije. Kako se budemo bližili izborima, ova dinamika će se samo intenzivirati kroz pokušaje izvođenja na tanak led. Što je neki politički akter bliži potencijalnom koalicionom partneru ili konkurentu u istom biračkom tijelu, to će potreba da se `pritjera uz zid` biti snažnija, što političku scenu drži u stanju trajne zarobljenosti, navodi politikolog.

Ћуковић

-Жељко Шапурић

U tom kontekstu, parlamentarne inicijative Ćuković ne posmatra prvenstveno kao udar na pojedinca. Njihovu širu političku funkciju vidi u provjeri odnosa unutar same parlamentarne većine.

– Dakle, inicijative koje su relativno česte u crnogorskom parlamentu nijesu nikada usmjerene protiv ličnosti konkretno, već služe kao test svim činiocima parlamentarne većine. Cilj je da se partneri iz vlasti stave pred svršen čin, da se javno izjasne i time ili iznevjere svoje biračko tijelo, ili naruše međunarodni kredibilitet, čime se testira snaga i čvrstina unutar koalicionih šema, navodi Ćuković.

Mandićev mandat pod sjenkom smjene

Posebnu ulogu u tom procesu, smatra, imaju osjetljive simboličke i istorijske teme.

– Pokretanje osjetljivih simboličkih i istorijskih tema uvijek služi kao najbrži mehanizam za mobilizaciju ili destabilizaciju. Kada se takve teme otvore, one primoravaju sve aktere da se vrate u svoje identitetske rovove, pri čemu se prave političke recke, a akteri sabijaju u svoja uska biračka tkiva, gubeći prostor za kompromis, upozorava Ćuković.

U takvom ambijentu, političko testiranje ne ostaje bez posljedica ni po građane.

– Ovakva politička testiranja unedogled zasigurno će dovesti do apstinencije jednog dijela birača koji bi, ukoliko se nešto drastično ne promijeni, mogao određenim političkim činiocima biti od presudnog značaja, istakao je politikolog.