Preuzmite našu aplikaciju
PRATITE NAS NA
PRIDRUŽITE NAM SE NA VIBER
COMMUNITY
PRATITE NAS
I NA TELEGRAM KANALU
PRATITE NAS
I NA WHATSUP KANALU
Koji standard političke odgovornosti važi za sve?
Predsjednik Skupštine Andrija Mandić suočava se sa inicijativom za razrješenje, nakon što je javno izrazio saučešće porodici Ratka Mladića, pravosnažno osuđenog za ratne zločine. Istovremeno, u političkoj javnosti otvoreno je pitanje odnosa prema potpredsjedniku Vlade Niku Đeljošaju, koji je nakon prvostepene presude Hašimu Tačiju i drugim bivšim liderima OVK-a javno izrazio nezadovoljstvo.
Demokratskoj Crnoj Gori upućena su pitanja o mogućem broju glasova za razrješenje predsjednika Skupštine Andrije Mandića, mogućem uticaju njegove smjene na rad Vlade i evropske integracije, kao i o najavljenoj interpelaciji za potpredsjednika Vlade Nika Đeljošaja o kojoj je Ujedinjena Crna Gora iznijela saopštenje da će razgovarati sa poslanicima, ali odgovori do zaključenja teksta nijesu dostavljeni.
Iz Demokratske partije socijalista za "Dan" su kazali da je njihov stav po ovom pitanju poznat, navodeći da se pravosnažne presude međunarodnih sudova moraju poštovati, jer je, kako su istakli, poštovanje pravosnažnih međunarodnih presuda pravilo, a ne izuzetak. Iz DPS-a su, međutim, pojasnili da Nik Đeljošaj u konkretnom slučaju nije komentarisao pravosnažnu presudu suda u Hagu.
– Ali, evo, da budemo potpuno otvoreni – ako presuda postane pravosnažna i potpredsjednik Vlade je bude istovjetno komentarisao, nemojte imati dilemu – DPS će pokrenuti pitanje njegove interpelacije. To je stvar moralnog i političkog principa, kazali su iz DPS-a.
Poslanik Evropskog Saveza Boris Mugoša pitanje 24. septembra vidi kao test odgovornosti političkih subjekata, ali istovremeno naglašava da konačna odluka treba da bude stvar savjesti svakog poslanika.
– Obaveza političkih subjekata je da iskažu svoj stav 24.9, sve ostalo bi bilo odraz političkog beskičmenjaštva, kao i svjesnog urušavanja ustavnog mehanizma sazivanja vanredne sjednice. Zbog svega navedenog, očekujem da se sjednica održi, a neka svaki poslanik glasa po svojoj savjesti i ja sa tim nemam problema. Svako ima pravo na svoj stav, svjestan svoje odgovornosti, kazao je Mugoša za "Dan".
Pored pitanja same sjednice, u fokusu je i mogućnost političke odgovornosti članova Vlade, odnosno pitanje mehanizama koji stoje na raspolaganju poslanicima ukoliko žele da preispitaju postupanje nekog od ministara ili potpredsjednika Vlade.
– Shodno Ustavu predsjednik Vlade može predložiti Skupštini da razriješi člana Vlade. Poslanicima, kada je potpredsjednik Vlade Nik Đeljošaj u pitanju, stoji na raspolaganju ustavni i poslanički mehanizam da podnesu interpelaciju za pretresanje politike Vlade iz oblasti ekonomske politike. U svakom slučaju, nakon 24. mnoge stvari na političkoj sceni ne mogu biti iste, istakao je Mugoša.
Programski direktor Centra za građansko obrazovanje Petar Đukanović pitanje Mandićeve smjene posmatra kroz prizmu političke odgovornosti i odnosa prema ratnim zločinima. Posebno ističe potrebu da se isti standardi primjenjuju bez obzira na političku ili nacionalnu pripadnost aktera.
– Inicijativa za Mandićevu smjenu dolazi nakon što je, i sa pozicije predsjednika Skupštine, izrazio saučešće porodici čovjeka pravosnažno osuđenog za ratne zločine, uključujući i genocid. To je primarno vrijednostno pitanje: da li prihvatamo da nosilac jedne od najviših državnih funkcija javno iskazuje takav odnos prema pravosnažno osuđenom ratnom zločincu, posebno kada se to pokušava opravdati nacionalnom, političkom ili nekom drugom pripadnošću. Takav postupak svakako može biti legitiman osnov za pokretanje pitanja političke odgovornosti i smjene, ali standard koji se uspostavlja u ovom slučaju mora važiti jednako za sve, kazao je Đukanović za "Dan".
Pitanje jednakog odnosa prema različitim slučajevima, prema ocjeni direktora, otvara i dilemu o političkoj odgovornosti potpredsjednika Vlade Nika Đeljošaja, posebno zbog njegovog javnog reagovanja nakon presude Hašimu Tačiju.
– Mislim da je ovo primjer flagrantne političke i vrijednosne nedosljednosti. Ne možemo imati situaciju u kojoj nosioci najviših državnih funkcija različito tretiraju ratne zločine i njihove počinioce u zavisnosti od toga da li ih doživljavaju kao "naše" ili "njihove". To nije samo neozbiljna politika već i opasna relativizacija ratnih zločina, naveo je Đukanović.
On pritom širi pitanje sa pojedinačnih političkih poteza na odnos institucija i društva prema ratnim zločinima, navodeći da politička pripadnost ne bi smjela određivati odnos prema sudski utvrđenim činjenicama.
– Nažalost, dijelu naših političara ratni zločini i njihove žrtve prečesto služe kao politička valuta, umjesto da budu pitanje principa, odgovornosti i vrijednosti na kojima bi trebalo da počivaju ova država i njen evropski put. Zato ovo nije pitanje ko je kome nacionalno ili politički bliži, već da li ćemo kao društvo i institucije imati jasan, nedvosmislen i dosljedan odnos prema ratnim zločinima i sudski utvrđenim činjenicama, zaključio je Đukanović.
Preuzmite našu aplikaciju
PRATITE NAS NA
PRIDRUŽITE NAM SE NA VIBER
COMMUNITY
PRATITE NAS
I NA TELEGRAM KANALU
PRATITE NAS
I NA WHATSUP KANALU