Marić: Stroge norme i političke računice prepreka za CIK

Od devet kandidata samo jedan je dobio dovoljan broj bodova, pa će cijela procedura morati da se ponovi i četvrti put. Prema ocjeni koordinatora CEGAS-a Borisa Marića, razlozi za višestruki neuspjeh su brojni, a prije svega se odnose na visoko postavljene kriterijume i političke kalkulacije. Ukoliko se proces i u narednom krugu bude odvijao na isti način, smatra da će izmjene pojedinih pravila biti neizbježne. Kako ističe, predstoji obiman posao u pripremi izbora, a vremena je sve manje.

Nakon sprovedenog trećeg konkursa, Komisija za sprovođenje izbora predsjednika i članova CIK-a utvrdila je da je dovoljan broj bodova dobio samo Boško Nenezić, koji je od maksimalnih 100 bodova osvojio 78, čime je ispunio uslove za izbor predsjednika CIK-a.

– Na osnovu pojedinačnih ocjena za svakog od ostalih kandidata koje su utvrđene jednoglasno, zaključeno je da nijedan nije ostvario najmanje 50 bodova po propisanim kriterijumima. Saglasno takvom ishodu glasanja i utvrđenim bodovima, kao i da za predlog za članove CIK-a od kandidata koji su ostvarili bodove ispod definisanog praga nije postignuta zakonom definisana potrebna većina od 4/5, Komisija je zaključila da ne postoje uslovi da Administrativnom odboru Skupštine Crne Gore dostavi obrazloženi predlog za kandidate za predsjednika i članove Centralne izborne komisije – saopšteno je iz Komisije.

Formiranje CIK-a zavisi od ispunjavanja kriterijuma

Napominju da utvrđivanje minimalnog broja bodova za predlaganje predstavlja sastavni dio metodologije ocjenjivanja kandidata i u funkciji je obezbjeđivanja kvaliteta i stručnosti izabranih lica.

– Ne radi se o proizvoljnom ograničenju, niti o dodatnom uslovu za učešće u postupku, već o legitimnom sredstvu za ostvarivanje cilja zakona, kako ga vidi Komisija. Prag je rezultat primjene unaprijed utvrđenih kriterijuma i metodologije ocjenjivanja. Definisan je da bi se obezbijedilo da budu predloženi kandidati koji posjeduju potreban nivo stručnosti i integriteta za obavljanje funkcije. Svrha zakonskih kriterijuma nije samo formalno rangiranje kandidata, već upravo da se izaberu najkvalifikovanija lica za obavljanje funkcija u Centralnoj izbornoj komisiji, kao ključnom organu izbornog sistema – istaknuto je u obrazloženju Komisije.

Marić, pak, vjeruje da su kriterijumi postavljeni previsoko, a osim toga, jedan od razloga za višestruki neuspjeh su i političke igre.

– Prvi razlog za neuspjeh su prilično visoko postavljeni kriterijumi da bi neko postao kandidat, u jednom dijelu čak i teži nego za sudije Ustavnog suda, i to jeste problem u sistemu malih brojeva i slabih kadrovskih potencijala. Drugi je politički, jer i kada kandidati ispune formalne uslove dolazi do takozvane političke kalkulacije. Na primjer – kome je potencijalni član CIK-a bliži, kako se politički pozicionirao ranije, da li je u potencijalnom političkom konfliktu interesa i slično. I to je druga prepreka – kazao je Marić za "Dan".

Uvjeren je da će, ako se ovako nastavi, morati da se vrši neka vrsta normativne intervencije ili omogućavanja djelimičnog izbora CIK-a.

– Naime, samim izborom tek počinje ogromni posao pripreme izborne administracije i zahtjevnog sveobuhvatnog izbornog procesa koji nas čeka u junu 2027. godine, a vrijeme ističe – ističe Marić.

Osim Nenezića, kandidati za predsjednik i člana CIK-a bili su i sudija Suda za prekršaje u Bijelom Polju Alija Beganović, pravnik i ekonomista Boris Vukašinović, profesor na Fakultetu pravnih nauka Univerziteta "Donja Gorica" i savjetnik bivšeg predsjednika države Boris Bastijančić, član Savjeta Agencije za zaštitu ličnih podataka Muhamed Đokaj i dugogodišnji član Opštinske izborne komisije Uroš Vukićević. Za člana, odnosno članicu budućeg CIK-a, prijavili su se i sudija Upravnog suda Veljko Vujović i Marija Raspopović. Za člana i predsjednika CIK-a prijavio se i Damir Rebronja, koji se nije pojavio na intervjuu.