Novi agenti

Piše: dr Nikola Banićević

. Mjesec je dovoljno jak da osvijetli pustinju, ali ne i da otkrije ono što se približava. U mraku, američki vojni avioni počinju da slijeću na improvizovanu pustinjsku lokaciju. Operacija Eagle Claw mjesecima je pripremana u najvećoj tajnosti. Treba osloboditi 53 američka državljanina u Teheranu. Ali pustinja te noći nije bila saveznik. Obavještajni propusti i ad hok donesene odluke te noći dovele su do smrti osam američkih vojnika. Predsjednik Karter je misiju proglasio neuspjelom, a istorija je pamti kao loš primjer obavještajnog rada i usklađenosti sa terenskim d‌jelovanjem.

-NIKOLA BANIćEVIć 

privatna arhiva

Njemačka reformiše svoje obavještajne službe, Italija gradi novu sajber-obavještajnu arhitekturu, dok je tajna operacija izvlačenja američkog predsjednika iz Turske pokazala kako izgleda savremeni obavještajni rad. Svijet obavještajnih službi se mijenja. Razlog nije samo tehnološki napredak, već promjena prirode prijetnji. Špijunaža više nije ograničena na prikupljanje tajnih informacija. Danas se obavještajne službe suočavaju sa sajber-napadima, sabotažama, dezinformacijama, dronovima i hibridnim operacijama koje se mogu odvijati bez jasne granice između mira i rata.

Njemačka je jedan od najnovijih primjera tog zaokreta. Savezna vlada je ovog avgusta odobrila reformu koja treba da proširi mogućnosti obavještajnih službi BND i BfV za d‌jelovanje protiv stranih prijetnji, uključujući sajber-operacije i aktivnosti protiv hibridnog d‌jelovanja. Njemačka nije jedina koja zaključuje da tradicionalni obavještajni rad više nije dovoljan. Italija istovremeno pokušava da napravi korak dalje u povezivanju vojne obavještajne d‌jelatnosti, sajber-bezbjednosti i novih tehnologija. Italijanska vlada premijerke Meloni reformiše način na koji vojni obavještajni sistem odgovara na prijetnje koje dolaze iz digitalnog prostora, uključujući sajber-napade i hibridne operacije. Posebna pažnja posvećuje se razvoju sposobnosti koje omogućavaju ne samo prikupljanje podataka već i njihovu brzu obradu i operativnu upotrebu. Vojna obavještajna služba više ne može da bude odvojena od sajber-prostora. Informacija o protivniku može se nalaziti u komunikacionoj mreži, satelitskom sistemu, društvenim mrežama ili digitalnoj infrastrukturi. Zato Italija nastoji da poveže klasične obavještajne kapacitete sa tehničkim i sajber-sposobnostima.

Obavještajna služba prelazi iz modela "saznaj i upozori" prema modelu "saznaj, procijeni i d‌jeluj". Nekada je osnovni zadatak službe bio da prikupi informaciju, procijeni je i dostavi političkom vrhu. Odluka i d‌jelovanje bili su na drugima. Danas se od službi očekuje više: da otkriju prijetnju, procijene je u realnom vremenu, identifikuju njen izvor, spriječe napad i, kada je potrebno, d‌jeluju u sajber ili informacionom prostoru.

Igre na Pacifiku

Upravo zato je slučaj predsjednika Trampa tokom boravka u Turskoj toliko važan za razumijevanje ove promjene. Zbog obavještajnog upozorenja o mogućem iranskom napadu, Tramp je tajno prebačen iz Air Force One u drugi vojni avion. Njegovo kretanje je prikriveno. Posebno je zanimljiv detalj koji se pojavio kasnije. Američke službe nijesu imale visoku procjenu vjerodostojnosti informacije o mogućem iranskom napadu. Prema objavljenim informacijama, ni turske službe nijesu pronašle potvrdu takve prijetnje. Ipak, upozorenje nije ignorisano. Tu se vidi jedna od najvećih dilema savremenog obavještajnog rada. Šta uraditi kada informacija nije potpuno potvrđena, ali je cijena pogrešne procjene previsoka? U slučaju predsjednika Trampa odgovor je bio: promijeniti plan, zaštititi predsjednika i prihvatiti mogućnost da je prijetnja možda bila lažna. To je suština modernog obavještajnog rada.

Vrijeme klasičnog obavještajnog rada prolazi. Nova obavještajna era ne traži samo više informacija i više tehnologije već brže službe, preciznije procjene i odgovornije odluke. Dolazi era službe koja mora da vidi, razumije, predvidi i, kada je potrebno, d‌jeluje. U novom bezbjednosnom poretku nije najvažnije ko ima najviše informacija, već ko zna šta sa njima da uradi prije nego što bude kasno.

Autor je politikolog i predavač na Humanističkim studijama UDG