Ponovno otvaranje nacionalnih i identitetskih pitanja unutar Vlade: Gradi se teren za nove koalicije

Ponovno otvaranje nacionalnih i identitetskih pitanja unutar Vlade sve više dobija prostor u političkom životu Crne Gore, u trenutku kada se političke partije pripremaju za naredni izborni ciklus.

Poruke koje dolaze od predstavnika manjinskih političkih struktura, ali i insistiranje na pitanjima identiteta, jezika, simbola i kolektivnih prava, otvaraju pitanje da li je riječ o principijelnom političkom d‌jelovanju ili pokušaju pozicioniranja pred izbore i buduće koalicione pregovore.

Izvršni direktor Alfa centra i politikolog Miloš Perović smatra da se takvi potezi prije svega moraju posmatrati kroz prizmu političkog pozicioniranja, posebno imajući u vidu približavanje izbora.

– Mislim da ponovno otvaranje nacionalnih tema unutar Vlade prije svega treba posmatrati kao političko pozicioniranje pred naredni izborni ciklus, a tek onda kao pitanje principijelnih ideoloških stavova. Manjinske političke strukture pokušavaju da kroz teme identiteta, jezika, simbola i zaštite kolektivnih prava dodatno učvrste svoju poziciju kod sopstvenog biračkog tijela, posebno u trenutku kada se politička scena sve više priprema za izbore – kazao je Perović za "Dan".

Ponovno otvaranje nacionalnih i identitetskih pitanja unutar Vlade: Gradi se teren za nove koalicije

Miloš Perović

privatna arhiva

On navodi da problem nastaje ako nacionalne teme postanu dominantnije od pitanja zbog kojih je ova Vlada dobila podršku, a to su ekonomija, reforme, vladavina prava i evropske integracije. Crna Gora, prema njegovim riječima, ima dovoljno iskustva da zna da se identitetska pitanja brzo mogu pretvoriti u duboku polarizaciju društva.

– Zato ovo ne bih posmatrao kao slučajnu pojavu. Kako se približavaju izbori, očekujem da će nacionalne i identitetske teme biti sve prisutnije, jer su političkim partijama često najlakši način da mobilišu biračko tijelo. Ključno je, međutim, da se one ne pretvore u sredstvo za ucjenjivanje institucija ili blokiranje evropskog puta države – kazao je politikolog.

Pitanje je, međutim, da li konkretni nacionalni zahtjevi predstavljaju dio šire strategije uoči izbora, odnosno način da se unaprijed definišu pozicije prema biračima, ali i potencijalnim partnerima nakon izbora. Politikolog smatra da za takvu procjenu već postoji dovoljno elemenata.

– Mislim da se to već može posmatrati kao dio šire predizborne strategije. Uoči izbora politički akteri prirodno pokušavaju da zauzmu što jasniju poziciju prema svom biračkom tijelu, a nacionalna i identitetska pitanja su posebno pogodna za takvu mobilizaciju – ističe Perović.

Albanski forum postavio uslove Spajiću: Traže status grada za Ulcinj, smjenu direktorice škole...

Takođe, smatra i da ćemo slične poteze gledati u sve većoj mjeri kako se izbori budu približavali. Ističući da bi za građane bilo važno da se izborna kampanja ne svede samo na identitetska pitanja, ocjenjuje da bi partije morale da ponude konkretan odgovor kako će voditi državu, na koji način će ubrzati evropske integracije i riješiti ekonomske i institucionalne probleme. Politikolog je naglasio da nacionalne teme mogu biti legitimne, ali da ne bi smjele postati zamjena za ozbiljan politički program.

– Mislim da se kroz ovakve zahtjeve već sada grade pozicije za izbore – i prema biračima, i prema budućim koalicionim partnerima, jer ono što danas izgleda kao politički zahtjev, sjutra može postati uslov za formiranje vlasti – kazao je Perović.

Koordinator Programa ljudskih prava i pravde u Građanskoj alijansi Ivan Radulović ocijenio je da kada se identitetska pitanja otvaraju u Vladi, iskustvo pokazuje da gotovo nikad nije riječ o čisto jednom motivu.

Ivan Radulović

Građanska alijansa

– Zaštita manjinskih prava i politička instrumentalizacija identiteta se u praksi rijetko pojavljuju odvojeno, češće se prepliću, pa je zapravo pitanje mjere, a ne isključivosti. Neriješenih pitanja koja se tiču položaja manjinskih naroda zaista ima i o njima bi trebalo govoriti bez obzira na kalendar. Problem nastaje kada se ta ista pitanja ne tretiraju kao trajna obaveza institucija, već se pojavljuju u talasima koji se hronološki poklapaju sa približavanjem izbora – kazao je Radulović za "Dan".

Manjinska prava između poruka i interesa

Radulović je odgovornu politiku prema manjinskim pravima ocijenio kao podrazumijevanje dosljednosti nezavisno od izbornog trenutka i konkretnih mehanizama zaštite umjesto deklarativnih poruka koje jačaju kada partijama zatreba mobilizacija po nacionalnoj liniji.

– Dok god se identitetska pitanja koriste kao sredstvo za skretanje pažnje sa suštinskih problema, umjesto da budu predmet trajne institucionalne brige, rizik da građani ponovo budu podijeljeni po starim linijama ostaje realan, a za pojedine političke aktere i dalje politički isplativ – kazao je Radulović.

Takođe, naveo je da identitetska mobilizacija d‌jeluje trenutno, jer se ne oslanja na argument nego na osjećaj za razliku od ekonomskih ili socijalnih programa, koji prema njegovim riječima zahtijevaju vrijeme, resurse i mjerljive rezultate da bi uvjerili birača.

– Otuda i kriterijum po kojem se motiv može procijeniti, a to je kontinuitet d‌jelovanja van izbornog konteksta. Ako se pitanje manjinskih prava sistemski gradi kroz zakone, institucionalne mehanizme i budžetska izdvajanja nezavisno od izbornog kalendara, riječ je o politici zaštite prava. Ako se, međutim, isto pitanje aktivira sezonski, pojačava neposredno pred izbore, a zatim gubi na intenzitetu čim izborna trka prođe, onda je riječ o instrumentalizaciji, jer se identitet u tom slučaju koristi kao mobilizacioni resurs, a ne kao trajna vrijednost koju treba štititi – zaključio je Radulović.

Preuzmite našu aplikaciju