Put do Brisela test sposobnosti države

Crna Gora se nalazi pred najzahtjevnijim periodom od obnove nezavisnosti. Prema aktuelnom Programu pristupa Evropskoj uniji, država je ušla u direktnu trku s vremenom kako bi do kraja ove godine završila tehnički dio posla i otvorila vrata za punopravno članstvo početkom 2028. godine.

Ovaj ambiciozni plan oslanja se na podršku Evropske komisije, ali podrazumijeva precizno definisane korake koje Podgorica mora ispuniti u naredne tri godine. Prema ocjeni Ivana Radulovića iz NVO Građanska alijansa, evropske integracije u ovoj fazi predstavljaju svojevrstan test sposobnosti države da sprovede stvarne reforme, bez kojih nema ni članstva u EU.

Prva faza daljeg puta ka EU označena je kao odlučujuća. Cilj je da se do kraja ove godine privremeno zatvore preostalih 19 pregovaračkih poglavlja. Da bi se to ostvarilo, administraciju čeka takozvani zakonodavni stampedo koji predviđa usvajanje blizu 500 akata, uključujući 119 zakona i na desetine strateških dokumenata. Iako je dobijanje IBAR-a bilo ključni podstrek, Brisel i dalje insistira na konkretnim bilansima rezultata u borbi protiv visoke korupcije i organizovanog kriminala, što ostaje pod stalnim nadzorom kroz poglavlja o vladavini prava. Nakon toga, ukoliko se tehnički dio završi prema planu, proces tokom 2027. godine prelazi sa ekspertskog na visoki politički nivo, kada se očekuje izrada i potpisivanje ugovora o pristupanju. Finalna faza puta ka Briselu podrazumijeva da Crna Gora više nema direktan uticaj na brzinu procesa. Odluka tada prelazi u ruke parlamenata 27 država članica, koji moraju pojedinačno ratifikovati ugovor. S obzirom na to da ovaj proces u prosjeku traje između 12 i 24 mjeseca, datum 1. januar 2028. godine smatra se realnim, ali izuzetno optimističnim scenarijom, koji zahtijeva rekordnu brzinu evropskih birokratija.

Ne isključuje se opcija članstva 2030. godine

Po Radulovićevom mišljenju, projekcija članstva 2028. godine može se posmatrati kao ambiciozan, ali uslovno dostižan cilj, a njegova ostvarivost zavisi od niza faktora koji u ovom trenutku još uvijek nijesu do kraja izvjesni.

– Potrebno je da Crna Gora u kontinuitetu ostvaruje rezultate u najzahtjevnijim oblastima poput borbe protiv visoke korupcije i organizovanog kriminala, kao i u jačanju nezavisnosti pravosuđa. Istovremeno, važno je izbjeći stvaranje nerealnih očekivanja, budući da ni sam proces pristupanja ne završava zatvaranjem pregovaračkih poglavlja. Faza ratifikacije u državama članicama u značajnoj mjeri zavisi od njihovih unutrašnjih političkih dinamika. Sve to ukazuje da se ni procjene koje članstvo smještaju u period oko 2030. godine ne mogu isključiti u ovom trenutku, osim ukoliko ne dođe do vidljivog i ubrzanog napretka u reformama – kaže Radulović.

Dok zvanična Podgorica čvrsto zastupa plan o ulasku u EU 2028. godine, određeni krugovi u Briselu pominju 2030. godinu kao stabilniji okvir. To bi ostavilo prostora ne samo za crnogorske reforme, već i za unutrašnje transformacije same EU prije novog proširenja. Jedno je izvjesno – naredne tri godine biće period najvećih društvenih i političkih napora u novijoj crnogorskoj istoriji.

Prema ocjeni Ivana Radulovića, prostor za optimizam da Crna Gora završi pregovore ove godine i u naredne tri postane dio evrospke zajednice postoji. Ipak, kako naglašava, on mora biti zasnovan isključivo na realnim kapacitetima sistema, a ne na političkim ambicijama i očekivanjima.

– Plan zatvaranja velikog broja poglavlja u veoma kratkom vremenskom periodu izuzetno je ambiciozan i, pored intenzivnog zakonodavnog rada, podrazumijeva i konkretne, mjerljive rezultate u praksi u ključnim oblastima kao što je vladavina prava. Dosadašnje iskustvo pokazuje da su proces evropskih integracija najčešće usporavali unutrašnje političke tenzije i nedostatak kontinuiteta u reformama. Upravo zato će u narednom periodu presudno biti pitanje političke stabilnosti i spremnosti da se reforme sprovedu do kraja. U tom smislu, optimizam jeste opravdan, ali isto tako mora u svakoj fazi procesa biti praćen vidljivim i mjerljivim rezultatima – kazao je Radulović za "Dan".

Florijan Biber za "Dan": Crna Gora je lider u regionu jer su svi ostali zaglavljeni

On smatra da je u naredne tri godine moguće ostvariti značajan napredak samo ukoliko reformski proces bude suštinski, a ne sveden na formalno ispunjavanje obaveza.

– Vodeći izazovi sa kojima se Crna Gora suočava nijesu nužno normativne, već institucionalne i političke prirode, tako da je u tom kontekstu najznačajnije obezbijediti dosljednu primjenu zakona i funkcionalnost institucija. To podrazumijeva jačanje nezavisnosti pravosuđa u praksi, konkretne i mjerljive rezultate u borbi protiv korupcije, odgovorno upravljanje javnim finansijama i punu usklađenost sa politikama EU. U suprotnom, postoji rizik da reformski proces ostane na deklarativnom nivou, a evropske integracije u ovoj fazi predstavljaju i pitanje sposobnosti države da pokaže da su promjene stvarne i dugoročno održive – zaključuje Radulović.

Preuzmite našu aplikaciju