Sagovornici „Dana”: Brisel ne želi da rizikuje sa nezavršenim reformama

U trenutku kada Crna Gora ubrzava put ka članstvu u Evropskoj uniji i priprema pozicije za zatvaranje svih preostalih pregovaračkih poglavlja, u Briselu razmatraju nove mehanizme zaštite koji će garantovati da će nove članice i nakon ulaska nastaviti da poštuju demokratske standarde i vladavinu prava.

Novim mehanizmima, prema riječima komesarke za proširenje Marte Kos, trebalo bi da se premosti jaz između geopolitičke nužnosti da se EU proširi i principa zasnovanog na zaslugama.

U našoj javnosti se već duže vrijeme može čuti ocjena da veći dio zasluga za to što se Crna Gora nalazi na pragu EU otpada na aktuelnu geopolitičku situaciju. Zato poruku koja stiže iz Brisela, smatraju sagovornici "Dana", Crna Gora mora da shvati ozbiljno. Kako ističu, samo zatvaranje poglavlja nije mjerilo napretka, već se moraju osigurati nezavisnost institucija, poštovanje vladavine prava i funkcionalna demokratija.

– Geopolitička potreba EU za proširenjem raste brže nego reformska sposobnost država kandidata, i to jeste ključni problem današnje politike proširenja. Rat u Ukrajini promijenio je odnos EU prema proširenju, zbog čega danas postoji mnogo veća politička volja među članicama da se prime nove države. Za Crnu Goru je to velika prednost, ali veća spremnost EU da se proširi ne znači automatski i veću spremnost Crne Gore da postane članica. Geopolitički interes EU može ubrzati pregovarački proces i olakšati politički konsenzus među državama članicama, ali ne može riješiti naše probleme u pravosuđu, javnoj upravi, borbi protiv korupcije ili nezavisnosti institucija. Upravo tu je značaj principa zasnovanog na zaslugama. On treba da spriječi da geopolitička potreba EU postane razlog za spuštanje standarda za članstvo. Takav pristup kratkoročno bi možda proizveo brže proširenje, ali bi dugoročno probleme kandidata pretvorio u unutrašnje probleme EU – kazala je Andrea Popović iz NVO Mreža za evropske politike.

Cijenu prečice do EU platila bi i Crna Gora

Crna Gora bi morala da prestane da poistovjećuje napredak u pregovorima sa spremnošću države za članstvo, smatra Popović. Kako je istkla, sva 33 otvorena i 18 zatvorenih poglavlja, kao i priprema pristupnog ugovora, ogroman su politički i pregovarački kapital.

– Ali EU na kraju neće odlučivati samo na osnovu toga koliko smo poglavlja zatvorili, već na osnovu mnogo ozbiljnijeg pitanja: da li vjeruje našim institucijama dovoljno da Crna Gora dobije ista prava i odgovornosti kao i svaka druga država članica. Možda je najvažnije da reforme konačno prestanemo da posmatramo kao obavezu prema Briselu. Vladavina prava, nezavisne institucije i profesionalna uprava nijesu potrebne Crnoj Gori da bi zadovoljila Evropsku komisiju, nego da bi građanin živio u državi u kojoj ostvarivanje prava ne zavisi od političke veze, privilegije ili nečije dobre volje. Smisao članstva nije da Crna Gora izgleda bolje u evropskim izvještajima, nego da postane bolja država za svoje građane. Geopolitika može Crnoj Gori skratiti put do članstva, ali ne smije sniziti prag za članstvo, jer bi cijenu takve prečice na kraju platile i Crna Gora i EU – naglasila je Popović.

Kako ističe, jednako je važna poruka o unutrašnjoj spremnosti EU za proširenje, jer ono zahtijeva prilagođavanje odlučivanja, budžeta i zajedničkih politika kako veći broj članica ne bi otežao postizanje konsenzusa i sprovođenje odluka.

– Proširenje koje bi EU učinilo većom, ali manje sposobnom da odlučuje i d‌jeluje, bilo bi geopolitički dobitak samo na papiru. Upravo u tom kontekstu treba čitati i najavu nove generacije zaštitnih mehanizama koji bi važili i nakon pristupanja. To pokazuje da je EU izvukla pouku iz prethodnih proširenja: država može formalno ispuniti kriterijume prije članstva, a da kasnije dođe do slabljenja institucija, demokratije ili vladavine prava. Zato Brisel sada očigledno želi dodatne garancije da reforme neće trajati samo dok traje proces pregovora. To mijenja i ono što će se tražiti od Crne Gore. Više neće biti dovoljno dokazati da smo donijeli zakon ili formalno ispunili mjerilo. Moraćemo da pokažemo da je reforma proizvela instituciju koja funkcioniše, da daje rezultate i da može da izdrži promjenu vlasti i politički pritisak – naglašava Popović.

I Miloš Perović iz NVO Alfa centar smatra da se u Crnoj Gori evropski put često mjeri brojem zatvorenih poglavlja, a ne suštinskim pitanjima da li institucije zaista funkcionišu nezavisno, postoji li politička odgovornost i da li se vladavina prava primjenjuje u praksi.

– Posebno je značajno što EU već razmišlja kako da osigura da nove članice i nakon ulaska zadrže demokratske standarde. Zato ovu poruku treba shvatiti ozbiljno. Crna Gora ima istorijsku priliku da iskoristi geopolitički momentum, ali ne smije dozvoliti da to postane izgovor za izostanak reformi. Geopolitika nam može otvoriti vrata EU, ali samo stvarne reforme mogu učiniti da kroz ta vrata uđemo kao spremna i ravnopravna članica – kazao je Perović.

Važno je da Brisel ne toleriše slabosti

To što se u Briselu traži način da se zadrže kriterijumi za članstvo uprkos nužnosti da se oživi proširenje Perović vidi kao upozorenje političkim elitama u državama kandidatima.

– Geopolitički trenutak nam jeste otvorio mnogo veći prozor nego ranije, ali taj prozor neće dugo biti otvoren ako nema ozbiljnih reformi. To što je Crna Gora trenutno lider procesa ne znači da možemo usporiti reforme zato što je Briselu stalo do proširenja. Ako je geopolitički argument da Crna Gora treba da bude dio EU zbog evropske bezbjednosti i stabilnosti, onda je još važnije da u Uniju uđemo kao funkcionalna demokratija, a ne kao država kojoj će se zbog geopolitičkog značaja tolerisati slabosti – zaključuje naš sagovornik.

Kako je dodao, ako se zasluge mjere kroz dinamiku pregovora, Crna Gora je, bez dileme, najnapredniji kandidat sa otvorena sva 33 poglavlja, od kojih je 18 zatvoreno.

– Crna Gora je dovoljno napredovala da članstvo više nije apstraktna politička ambicija, već realan i dostižan cilj. Međutim, ako pitanje postavimo drugačije – da li smo spremni za članstvo u smislu funkcionalnosti institucija, vladavine prava, nezavisnosti pravosuđa, kvaliteta javne uprave i političke odgovornosti? – onda je odgovor mnogo kompleksniji. Napravili smo ozbiljan napredak i bilo bi pogrešno to relativizovati, ali još postoji razlika između napretka u pregovaračkom procesu i pune spremnosti za članstvo. Bliže smo cilju nego ikada ranije, ali posljednja dionica istovremeno je i najzahtjevnija, jer se sve više ulazi u pitanja koja se ne mogu riješiti samo usvajanjem zakona. Prije svega mislim na vladavinu prava i nezavisnost institucija. Ako institucije zavise od političkih odnosa, ako se pravila selektivno primjenjuju ili ako politička odgovornost i dalje često izostaje, možemo formalno napredovati prema članstvu, ali ostaje pitanje koliko smo suštinski spremni da budemo dio evropskog institucionalnog sistema. Još uvijek nismo država za koju se bez ozbiljnih rezervi može reći da je spremna za članstvo – smatra Perović.

Preuzmite našu aplikaciju