Zbog evropskog zamajca Brisel očekuje maksimalnu efikasnost

Skupštinski rad u narednom periodu predstavlja ispit političke zrelosti svih aktera, a prihvatanje standarda Brisela kroz konkretne zakone jedini je garant da integracioni proces neće zastati u odsudnom trenutku.

Parlamentarni život u Crnoj Gori ulazi u fazu koja ne trpi površnost, niti politička odgađanja. Zakonodavni dom se nalazi u središtu evropske reformske dinamike, gdje svaka sjednica, svaki zakonski predlog i svaki glas direktno utiču na brzinu kojom se država približava punopravnom članstvu u Evropskoj uniji. Obaveze koje stoje pred Skupštinom nisu samo formalne prirode; one predstavljaju dubinsko usklađivanje domaćeg pravnog poretka sa standardima zajednice evropskih naroda.

Izvršna i zakonodavna vlast moraju djelovati sinhronizovano, jer institucionalni kapaciteti države prolaze kroz najrigorozniji test do sada. Svako kašnjenje u usvajanju reformskih akata šalje nepovoljnu poruku Briselu, dok efikasnost u radu deblokira vitalne procese. Upravo zbog toga, predstojeće odluke nisu samo dnevni politički događaji, već koraci koji trajno oblikuju pravni sistem i snaže institucije nadležne za vladavinu prava.

Da su ove obaveze ne samo pravni već i politički prioritet prvog reda, jasno potvrđuje i šef Delegacije Evropske unije u Crnoj Gori, Johan Satler. On je u svojim nedavnim istupanjima izričito naglasio da je pred zakonodavnom vlašću presudan period, podvukavši da Skupština ima nezamjenjivu ulogu u očuvanju reformskog zamajca. Satler je poručio da brzina i kvalitet usvajanja evropskih zakona direktno određuju konačni ishod pregovaračkog procesa. Njegov apel podgoričkim poslanicima bio je jasan: fokus mora ostati na suštinskim reformama, naročito u oblasti pravosuđa, borbe protiv organizovanog kriminala i jačanja nezavisnosti ključnih institucija, jer su to temelji na kojima počiva povjerenje svih 27 članica Unije.

Sva preostala poglavlja i spremna četvorka

Od ukupno 33 pregovaračka poglavlja, Crna Gora je do sada privremeno zatvorila 18, što znači da pred državom stoji zadatak da do kraja 2026. godine finalizuje preostalih 15 oblasti. To su Sloboda kretanja robe, Pravo intelektualne svojine, Finansijske usluge, Informaciono društvo i mediji, Saobraćajna politika, Energetika, Porezi, te Ekonomska i monetarna politika. Pored toga, u preostalom paketu nalaze se Socijalna politika i zapošljavanje, Preduzetništvo i industrijska politika, Regionalna politika i koordinacija strukturnih instrumenata, Pravosuđe i temeljna prava, Pravda, sloboda i bezbjednost, Životna sredina i klimatske promjene, kao i Spoljna, bezbjednosna i odbrambena politika.

Međutim, poseban fokus stavljen je na četiri poglavlja koja su već u potpunosti spremna za zatvaranje u ovom trenutku, a to su Pravo intelektualne svojine, Informaciono društvo i mediji, Preduzetništvo i industrijska politika, te Spoljna, bezbjednosna i odbrambena politika. Pravovremenim izglasavanjem zakona u parlamentu otvara se put da se ova četvorka formalno zatvori već na predstojećoj Međuvladinoj konferenciji do kraja godine.

Koliko su ove poruke značajne, najbolje ilustruje pozamašan dnevni red koji očekuje poslanike.

Poslanici crnogorskog parlamenta raspravljaće 24. avgusta o Predlogu amandmana na Ustav Crne Gore, koji se odnose na Sudski i Tužilački savjet i Centralnu banku (CBCG).

Na vanrednoj sjednici, koju je predsjednik parlamenta Andrija Mandić sazvao na zahtjev poslanika parlamentarne većine, poslanici će raspravljati i o Predlogu ustavnog zakona za sprovođenje amandmana 17–21 na Ustav.

Skupština je nacrt amandmana na Ustav usvojila 9. jula, a nakon čega je uslijedila javna rasprava koja traje još dva dana.

Predloženim promjenama Ustava uređuje se sastav, izbor, mandat Sudskog i Tužilačkog savjeta, a predviđeno je i donošenje zakona o CBCG.

Mandić je za 24. avgust, na zahtjev Vlade, sazvao još jednu vanrednu sjednicu, na kojoj će poslanici raspravljati o Predlogu zakona o oduzimanju imovine stečene kriminalom djelatnošću.

Na toj sjednici poslanici će raspravljati i o Predlogu zakona o lokalnoj samoupravi, kao i o predlozima izmjena i dopuna zakona o Državnom tužilaštvu, o Specijalnom državnom tužilaštvu i o odgovornosti pravnih lica za krivična djela.

Na dnevnom redu te sjednice biće i predlozi zakona o budžetu i fiskalnoj odgovornosti, o zaštiti podataka o ličnosti, o zaštiti podataka o ličnosti koje obrađuju nadležni organi u svrhu sprečavanja, istraživanja, otkrivanja ili gonjenja krivičnih djela ili izvršenja krivičnih sankcija.

Poslanici će na toj sjednici raspravljati i o izmjenama i dopunama Zakonika o krivičnom postupku, Zakona o međunarodnoj i privremenoj zaštiti stranaca, Zakona o upravljanju otpadom i Zakona o vodama.

Na dnevnom redu naći će se i predlozi zakona o obezbjeđivanju zdravstveno ispravne vode za ljudsku upotrebu, kao i o zaradama i drugim pravima u vezi s vršenjem pravosudne i ustavnosudske funkcije.

Skupštinski rad u narednom periodu stoga predstavlja ispit političke zrelosti svih aktera. Prihvatanje standarda Brisela kroz konkretne zakone jedini je garant da integracioni proces neće zastati u odsudnom trenutku.

Preuzmite našu aplikaciju